prorok

Pozdrav. Bivši poslodavac nije ispravno obračunavao prekovremene sate i sada smo zbog toga na sudu. Prema financijskom vještaku, utvrđeno je određena visina potraživanja pa očekujem i presudu u svoju korist koja za sobom povlači isplatu potraživanja s kamatama. Međutim, riječ je o periodu od 5 godina, iako pljačka traje mnogo duže. Nakon tog razdoblja nastupa zastara. Ono što me zanima, je li nakon donošenja presude u ovom postupku, moguće podići tužbu za nakndau štete koja bi se odnosila na mirovinu koja će biti manja zbog čitavih deset godina neispravnog obračunavanja prekovremenih sati?

pozdrav. od banke sam trebao potvrdu da imam otvoren račun u banci. uslugu izdavanja potvrde naplaćuju 4 eura, noza uslugu ne izdaju račun. razumijem da na transakcije ne naplaćuju pdv i ne izdaju račune. no ovo nije transakcija nego usluga vrlo slična onoj u bilo kojoj fotokopiraonici. potraga na netu po tom pitanju mi baš uspijeva pa da tu pitam, je li banka morala izdati račun?

Pozdrav. Imam problem s hepovim obračunima. Problem ne bi bio toliki da na snazi nisu mjere vlade za suzbijanje energetske krize. 1. Na adresi od veljače 2020. do studenog 2021. nije boravio nitko i zbog toga nije bilo potrošnje električne energije. U studenom 2021. se useljavaju podstanari i tada (26.10.2021.) je očitano stanje brojila s vrijednostima vt 35123 nt 62349. Slijedeće očitanje brojila dogodilo se godinu dana kasnije 29.10.2022.: vt 39049 i nt 64669. Iza navedenih očitanja jasno je kako je potrošnja električne energije za čitavu godinu iznosila 6246 kWh. U travnju 2022. brojilo nije očitano, već je potrošnja procijenjena na temelju zime 2021. godine kada u stanu nije boravio nitko. Stanje brojila na dan 30.04.2022. procijenjeno je na vt 35264 i nt 62454. Dakle, kao da u stanu od studenog 2021. nije boravio nitko, tj da je potrošnja u tom razdoblju iznosila tek 246 kWh. Zbog navedenog, kod slijedećeg očitanja 29.10.2022., utvrđeno je kako je u ljetnom polugodišnjem obračunskom razdoblju 2022. godine potrošeno onoliko koliko je zbilja potrošeno tokom čitave godine! Sve ovo ne bi bilo toliko problematično da od 1.listopada 2022. nisu na snazi mjere Vlade RH prema kojima polugodišnja potrošnja struje do 2500 kWh nije ograničena na jednu cijenu, dok se sve povrh toga plaća 50% više. 2. S obzirom da procjenu potrošnje temelje na proteklom usporednom razdoblju (zima-zima, ljeto, ljeto), revizija procjene potrošnje na datum 30.04.2022. direktno bi utjecala i na procjenu potrošnje u zimskom periodu 2023. godine. Naime, ove se godine događa ista stvar. Očitano stanje brojila na dan 29.10.2022. je vt 39049 i nt 64669, dok je u na dan 30.04.2023. procijenjeno na vt 39194 i nt 64769, dakle, kao da je u zimskom preiodu potrošeno tek 245 kWh električne energije. Očitano stanje brojila na dan 11.09.2023. je vt 42084 i nt 66403. Iz navedenog proizlazi kako je u nešto manje od godinu potrošeno 4769 kWh. Vladine mjere ograničenja cijene u potrošnji do 2500 kwh odnose se na polugodišnje obračunsko razdoblje. Uzmemo li da je na godišnjoj razini potrošnja 6000 kWh, a polugodišnjoj 3000 kWh, na godišnjoj razini 5000 kWh sati se plaća po ograničenoj cijeni, a 1000 po 50% većoj. S obzirom da je u našem slučaju, u jednom obračunskom razdoblju pogrešno procijenjeno kako gotovo da nema potrošnje električne, a da je u drugom zaračunata cjelogodišnja potrošnja, po modelu vlade i obračunu, plaćamo 2500 kWh po ograničenoj cijeni i 3500 po uvećanoj 50%. Kroz čitav su period, plaćane akontacijske rate u iznosima od 300 do 600 kuna (unatoč procjeni od 76 kuna) i 40 do 200 eura (unatoč procjeni od 11 eura). Na žalbu hepu, samo su i bez ikakvih brojeva kojima bi argumentirali svoj odgovor, šturo odgovorili kako su rate i zaduženja ispravni. Ima li netko savjet što da radim?

Pozdrav. Spada li neplaćanje prekorada, nepoštivanje kolektivnog ugovora u smislu dnevnih i tjednih odmora u dovoljne razloge za izvanredan otkaz skrivljen ponašanjem poslodavca? Mogu li u tom slučaju tražiti i isplatu otpremnine? S obzirom da se takav otkaz treba uručiti u roku od 15 dana od saznanja za kršenje ugovorenih prava, znaci li to da oni svaki mjesec dostavom mjesečnog rasporeda na kojem je vidljivo kršenje prava na ugovoreni dnevni i tjedni odmor, dostavljaju i opravdani razlog za izvanredni otkaz? Hvala

Pozdrav. krajem prošle godine sam mijenjao teleoperatera. račune sam starom operateru plaćao uvidom u korisnički račun na internetu. kako mi je uvid u neplaćene račune putem tog korisničkog računa onemogućen u trenutku kada izvršeno isključenje s te mreže, ostao je neplaćen zadnji račun. ovdje ću još spomenuti kako sam kod starog operatera s bonova bio prešao na pretplatu bez potpisivanja ugovora, te kako sam pola godine kasnije, kada me prima solvent počela zivkati na telefon svaki dan, na mailu našao taj stari račun. prima solvent mi je ovaj tjedan poslala pismo iz priloga. ako dobro čitam, oni u njemu ne tvrde da su vlasnici duga, nego da utjeruju dug za svog klijenta...ako nisu vlasnici duga, mogu li pokretati ovrhe? i drugo, s obzirom da sam pronašao stari neplaćeni račun na kojem je poziv na broj drugačiji od ovoga koji prima solvent navodi na uplatnici (dok je broj računa hrvatskog telekoma isti), ako hoću platit dug, da li da platim po originalnoj uplatnici ili ovoj što mi prima solvent šalje?

Pozdrav. Radim u nejednako raspoređenom radnom vremenu u firmi u kojoj su radni odnosi uređeni Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu. Radnici koji rade u jednako raspoređenom radnom vremenu odrađuju smjene od 8 sati. U slučaju da mjesec ima praznike, plaća im se o obračunava kao zbroj radnih sati i sati praznika, čime se ispunjava mjesečni fond sati. Na primjeru šestog mjeseca to je 160 radnih sati + 16 sati praznika = 176 (fond sati za lipanj 2021.) Radnici koji rade u nejednako raspoređenom radnom vremenu odrađuju puni mjesečni fond sati od 176, mjesečni fond sati uvijek je jednak broju radnih sati. Prvi dobivaju naknadu za neradni dan jer nisu imali prilike odraditi, drugi, ako su odradili praznik, dobivaju uvećanu satnicu za praznik, a ako nisu, plaća im se uobičajena satnica. Međutim, naš Kolektivni ugovor i Pravilnik o radu fond sati definiraju kako slijedi: Iz Kolektivnog ugovora: "Mjesečni fond sati koji se uzima kao osnova za izradu rasporeda rada u nejednako raspoređenom radnom vremenu jednak je broju radnih sati radnika u jednako raspoređenom radnom vremenu. " Iz Pravilnika o radu: "Mjesečni fond sati koji se uzima kao osnova za izradu rasporeda rada u nejednako raspoređenom radnom vremenu jednak je mjesečnom fondu sati radnika u jednako raspoređenom radnom vremenu." Dakle, firma za izradu mjesečnog rasporeda radnika u nejednako raspoređeno radnom vremenu uporište nalazi u Pravilniku o radu, dok je istovremeno na snazi Kolektivni ugovor koji je evidentno povoljniji za radnike. Jesam li u pravu ako tvrdim da je firma potpisala da je fond mjesečnih sati radnika u nejednako rapoređenom radnom vremenu jednak broju radnih sati radnika u jednako raspoređenom radnom vremenu, tj. da je na primjeru šestog mjeseca, fond mjesečnih sati za radnike u nejednako raspoređenom radnom vremenu 160, a ne 176, te su prema tom broju trebali napraviti mjesečni raspored te da je ovaj višak od 16 sati, zapravo, prekorad?

Stalno sam zaposlen od 2011. 2017. odlučujem upisati fax i na poslu tražim i dobivam pola radnog vremena kako bih mogao obavljati i studentske obaveze. Puno radno vrijeme podrazumijevalo je rad u smjenama u pravilu od 10 ili 12 sati. Prelaskom na pola radnog vremena osim fonda sati, ništa se nije trebalo promijeniti i to tako stoji u dodatku Ugovoru o radu koji sam potpisao s poslodavcem. U dogovoru s nadređenima koji formiraju mjesečne rasporede, uglavnom sam odrađivao vikende, kada bih u smjenama od 10 sati odradio potrebni fond od 20 sati tjedno i to je dobro funkcioniralo neko vrijeme. Onda su se kolegice, koje se inače stalno žale da rade skoro svaki vikend, žalile što ja radim samo vikende, jer su vikendi nešto više plaćeni. Tu se upleo direktor koji "nije htio lošu atmosferu na poslu" i poslao dopis da mogu bit raspoređen kao i svi ostali ovisno o potrebama posla. To raspoređivanje kao svi ostali, pretvorilo se u to da sam ja na poslu manje više isti broj dana, samo u duplo kraćim smjenama, a ne da mi daju smjene kao i svima ostalima, samo manji broj radnih dana. Odlazak na radno mjesto je samo po sebi određeni vremenski i financijski trošak i takva raspodjela radnog vremena mene stavlja u izrazito nepovoljan položaj u odnosu na ostale kolege. Osim toga, takav razvoj događaja u potpunosti ignorira razloge zbog kojih sam uopće tražio i dobio pola radnog vremena. Ima li tu elemenata zlostavljanja na radnom mjestu i prostora za tužbu? Druga stvar, kao što sam već naveo, potpisivanjem dodatka ugovoru, trebao je biti promijenjen samo fond mjesečnih sati, no dolaskom 2019. i potpisivanjem novog Kolektivnog ugovora koji sadrži nedorečeni stavak koji se tiče prava na korištenje godišnjih odmora, a glasi: Radnici koji su sklopili ugovor o radu za rad u nepunom radnom vremenu, imaju pravo na godišnji odmor razmijerno ugovorenom nepunom radnom vremenu, poslodavac mi je prepolovio broj dana godišnjeg odmora s 27 na 14. Nakon mog inzistiranja da mi objasne kako je to razmijerno s obzirom da je razmijernost već provedena u broju sati na koliko se odnosi dan mog godišnjeg odmora (4 umjesto 8), dobio sam samo novi proizvoljni izračun po kojemu su izračunali 17, no s obzirom da je zakonski minimum 20, eto mi 20! Ovdje još valja spomenuti kako tih 7 dana više od 20 su dani koje sam ja stekao radom, a prema Pravinicima o radu i Kolektivnim ugovorima u vremenu kada sam bio radio puno radno vrijeme. Čitavo vrijeme mi odbijaju dati bilo kakvo argumentirano objašnjenje, direktor u međuvremenu šalje usmene poruke kako "kadrovska služba nije moja privatna prčija, da prestanem slati upite i da ako mi se ne sviđaju njihova objašnjenja da tražim dalje..." i slično. Ima li ovdje prostora za tužbu? Što da radim? Hvala

čini mi se da ovisi šta ste prije. ja sam bio stalno zaposlen nekih 8 godina kad sam odlučio upisati fax kao redoviti student. na poslu sam tražio i dobio pola radnog vremena kako bih mogao obavljati i studentske obaveze. dobio sam iksicu i mogu je koristiti u studentskim menzama. ostala studentska prava nisam pokušao koristiti pa ne mogu tvrditi da je sve u potpunosti isto. u svakom slučaju, nitko me nikad nije tražio da išta mijenjam u smislu zdravstvenog i sličnog.

kako policija može biti u pravu ako odbija napraviti ikakav zapisnik? ja u teoriji imam pristup podacima o putniku, jer je putnik, a ja imam pristup podacima putnika, no nezakonito je samo tako koristiti te podatke...dakle, policija na moj zahtjev mora napraviti zapisnik i ustupiti mi podatke kako bih mogao podnjeti privatnu tužbu?

ovako, radim u putničkom sektoru zračne luke. uz standardne prijetnje, najnoviji i sve učestaliji način iživljavanja nezadovoljnih putnika nad radnicima zračne luke je fotografranje ili snimanje radnika te nerijetko objavljivanje tih snimaka na društvenim mrežama. kad radnik potom pozove aerodromsku policiju tražeći zaštitu i u krajnjem slučaju zapisnik o događaju, policija ne želi napraviti apsolutno ništa, pravdajući se kako tu nije došlo do remećenja javnog reda i mira... budući da sam prilično siguran kako takvo što nije dopušteno, može li me netko uputiti na zakone po kojima se mogu sudski goniti takvi putnici, firma za koju radimo koja baš ništa ne čini po tom pitanju i policija koja odbija/ne zna pružiti zaštitu i napraviti zapisnik? nekakav zakon o neovlaštenom snimanju, zakon o zaštiti privatnih podataka, dostojanstvo na radnom mjestu...izraziti stres i druge psihičke tegobe nastale time, naknade za to...što da zahtijevamo od poslodavca, što da zahtijevamo od policije, što da učinimo ako oni ne postupaju kako bi trebali...etc... hvala na bilo kakvom savjetu

tele2 mi već dva mjeseca ne dostavlja račun, čime me prisiljava da podižem kreditni limit kako bih mogao koristiti ugovorenu uslugu te me dovodi u situaciju da odjednom moram plaćati višestruki iznos. imaju li oni zakonski rok u kojem moraju dostaviti račun, a nakon kojeg ja nisam dužan platiti njihovom krivnjom nagomilane troškove i/ili imam osnovu za sudski spor? hvala

prvi ugovor sam potpisao od 10.4. do 30.40. drugi ugovor u drugoj firmi mi je od 1.5. do 15.10. time sam prošle godine stjecao pravo na puni godišnji, no ove godine mi u firmi kažu da se više ne može prenositi rad iz druge firme, čime ne ispunjavam uvjet od 6 mjeseci potrebnih za stjecanje prava na puni godišnji. malo sam listao zakon o radu i u principu ne nalazim izmjene u tim odredbama, no kakti nisam stručan, moguće da nešto gledam krivo. imam li pravo na puni godišnji ili ne?

Editirao Mrljavac

naime, ustavom nam je zagarantirana sloboda izražavanja vjere, javnog obavljanja obreda i još koječega, ne toliko bitnog za ovu priču. zajamčeno nam je da zbog toga nećemo biti diskriminirani. znači li to da, ukoliko se registriram kao rastafarijanac, mogu neometano na trgu srolati i zapaliti joint? tj, da bih, nakon što me uhapse i strpaju u ćuzu, mogao tužiti državu da je povrijedila moja ustavom zajamčena prava? ne znam kakav status rastafarijanstvo ima u hrvatskoj. ono je religiski pokret i nema li status religije...što je potrebno napraviti da ga dobije? ili ... što mi je potrebno kako bih registrirao religiju...sebe evetualno proglasio bogom? 100, 200...1000 potpisa? inače, što predlažete, koji je najbolji put kojim valja ići ka potpunoj dekriminalizaciji kanabisa?

bokić. po dosadašnjoj praksi, radnik bi po prestanku radnog odnosa, koji je bio u trajanju od 9 mjeseci u dvije godine, imao pravo na novčanu naknadu od nekih 1200 kuna slijedeća tri mjeseca. najavljene su zakonske promjene koje bi trebale stupiti na snagu od 1. siječnja 2009., no mnogo izvora daje mnogo različitih informacija o uvjetima za stjecanje prava na tu naknadu. tako neki tvrde da je potrebno imati 9 mjeseci rada u dvije godine, neki 9 mjeseci u dvije ili 6 u jednoj godini, neki pak da je potrebno imati 6 mjeseci s tim da bi kraj radnog odnosa trebao datirati u 2009. godini. što se visine naknade tiče, neki spominju 70% prosjeka plaće zadnjeg tromjesečja, dok drugi spominju 70% državnog prosjeka. što je od svega toga točno? bonus pitanje lani i preklani sam bio sakupio 10 mjeseci rada, dočim sam bio stekao pravo na naknadu od 1200 kn - 9 mjeseci u dvije godine - dakle, mjesec više. ove sam godine odradio 8 mjeseci, te samo po tome ne bih imao pravo na naknadu. no, računam li i preostali mjesec od prošlogodišnjih 10 ili bih ipak trebao odradit još mjesec dana kako bih i ove godine stekao pravo na naknadu? hvala