Jump to content

ro-la

Korisnik
  • Broj objava

    85
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Sve što je ro-la objavio

  1. Putem suda. Dakle i dalje sam samo "bankomat" obzirom da protivna strana ima sva prava i mogućnosti naplate, a moje je samo da sve plaćam i to duplo. Kada i dođe do prestanka ovrhe protutužbom nemoguće ne išta naplatiti pošto nema prihoda, nema nekretnine niti ićega gsje bi se eventualno moglo protužbom ostvariti povrat preplaćenih sredstava. Trenutna preplata je okvirno oko 70.000 kuna tako da je to ne mali novac. Daljnjim ovrhama i ovim tempom preplata će na kraju biti preko 140.000 kuna.
  2. Ovrha se provodi preko poslodavca i preko HZMO. Sud nije dao nikakvo konkretno objašnje samo da se ovrha nastavlja do potpune isplate. Tražio sam da sud stopira do daljnjeg provedbu ovrhe dok se ne utvrdi koliki je iznos ovršen i prije svega zbroje svi iznose (jednim djelom je i bila gotovinska uplata). Tražio sam da se utvrdi preko fin vještaka ali sud nije dao nikakav odgovor. Na sve upite i požurnice ništa se ne mjenja (preko godinu dana se ništa ne mjenja na sudu. Radi se o ovrsi za dug za alimentaciju tako da ovršitelj ne želi potvrditi da li je dug vraćen ili nije, tj. u interesu mu je da sud što dulje traje.
  3. Poštovani, Imam dva prihoda mirovina i plaća. Ovršuje mi se sa oba prihoda, ali nigdje se ne vodi koliko je ukupno ovršeno. Ovrha nije preko FINe nego direktno na primanjima. Kako i na koji način objediniti iznose koji su ovršeni i pred sudom dokazazi da je ovrha isplaćena? Kako stopirati ovrhu dok se ne utvrdi da li je dug vraćen, preplaćen ili još postoji? Sve što sam pokušao preko suda dobio sam odbijenicu i dalje mi se ovršuju oba prihoda tako da postoji mogućnost da duplo otplatim dug. Ako netko zna što napraviti molio bih odgovor.
  4. legalis.hr/topic/98597-hrvi-i-rad-na-pola-radnog-vremena/?tab=comments#comment-513047 Ovo je link na već otvorenu slicnu temu za rad na pola radnog vremena HRVI, na ovoj stranici.
  5. Poštovani, Uvijek se je moglo raditi samo je bila razlika u iznosu koji je umanjen na iznosu mirovine. Trenutno je smanjene mirovine 34%, odnosno isplata mirovine u iznosu od 66% zadnje mirovine. Rad na pola radnog vremena i isplata mirovine u punom iznosu je samo kod osoba koje imaju opću nesposobnost i zaposle se na pola radnog vremena (3:29 sati), svim ostalima se umanjuje mirovina. Nakon ponovnog umirovljenja vraca se puna mirovina. Porez i prirez se obracunavaju obzirom na olakšice, a na poreznom se trebati odlućiti sa kojeg prihoda će Vam se skidati porez i prirez. Ako ste HRVI (ili imate po drugoj osnovi prava na povrat poreza) porezna ce sama obracunati povrat i vratiti Vam. Kada steknete uvijete za starosnu mirovinu (samo ako ste stekli više od 1 godine staža nakon umirovljenja) možete tražiti ponovni izracun mirovine obzirom da ste uplacivali određene iznose u mirovinsko. Ako imate opću nesposobnost a zaposlite se postoji mogucnost da Vas pošalju na ponovnu procjenu radne sposobnosti pa u konacnici cete imati manju mirovinu (svako ponaosob treba vidjeti što mu se više isplati).
  6. Žalbu podnosiš upravnom sudu i traje oko dvije godine dok uopce dođeš na red. Ne poznajem nikoga tko je na taj način dobio povecanje invalidnosti. Dobio sam odbijenicu i na Upravnom i na višem upravnom sudu. Prije se dobije povecanje odnosa u korist rata skupljanjem nove dokumentacije i izlaskom ponovno pred komisiju (mislim da je to moguce svakij dvije godine).
  7. Ovo je odgovor Savjetovališta za branitelje Grad Zagreb na upit u vezi rada branitelja i HRVI. Poštovani, vezano za Vaš upit o mogućnosti rada uz istodobnu isplatu mirovine, dajemo slijedeći odgovor. Novim Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji od 1. siječnja 2019. predviđena je mogućnost rada uz istodobnu isplatu mirovine u punom iznosu za korisnike invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno opće nesposobnosti za rad kojima je invalidnost djelomično ili u potpunosti uzrokovana okolnostima iz Domovinskog rata, ako se zaposle do 3,5 sata dnevno. Korisnici invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, odnosno profesionalne nesposobnost za rad mogu kao i do sada raditi i za vrijeme zaposlenja( neovisno o radnom vremenu) primati umanjeni iznos mirovine, dakle ne mogu za vrijeme zaposlenje primati mirovinu u punom iznosu. Također, kod invalidskih mirovine nije predviđena mogućnost ponovnog izračuna temeljem naknadno navršenog staža nakon umirovljenja. S poštovanje, Savjetovalište za hrvatske branitelje
  8. Hvlala prof. Dakle ništa se ne mjenja, pošto sam i do sada primao takvu smanjenu mirovinu uz placu na puno radno vrijeme. Ugovorom o radu na pola radnog vremena ne mjenja se iznos mirovine.
  9. Da li HRVI sa 30-40 % i profesionalnom nesposobnošcu imaju pravo raditi na pola radnog vremena i da im se ujedno isplacuje cijeli iznos mirovine? U zakonu se spominje samo hrvi sa opcom nesposobnošcu i mogućnost rada 3,5 sata pri cemu im ostaje cijela mirovina za isplatu.
  10. Poštovani Prof, Nisam ja nezadovoljan nego samo pokušavam ukazati na nelogicnosti pri izdvajanju i obracunu za mirovine. Na žalost morh mi je sa 44 godina, kao što sam i napisao u prethodnom postu, rekao da nisam u standardu zbog čina i godina i vojne izobrazbe ( niti na jedno nisam mogao osobno utjecati) a kada sam tražio da ostanem raditi kao službenik i namještenik odbili su me pod izgovorom da to nije moguce da kao dvo postanem državni službenik i namještenik, i jedino je bilo moguce prihvatiti mirovinu. Ne pada mi na pamet otici u ponovno u punu braniteljsku mirovinu dok god mogu raditi, ali i gledajuci tko je sve i kolike mirovine (i ostale benificije) sebi priskrbio preko statusa branitelja, smatram da sam svaku kunu od te braniteljske (dragovoljac), invalidske, mirovine. Uostalom, velika vecina radi na crno gdje niti jednu kunu ne uplate u proracun, mirovinsko ili socijalno, a primaju pune mirovine.
  11. Kao HRVI i DVO umirovljen sam i dobio sam mirovinu u omjeru 30% posljedica rata i 70% kao civilno. Iznos mirovine izracunan je 3.500 kn jer o zakonu ne može manje. Tada sam imao 44 godine i 29 godina mirovinskog staža. Odmah sam se zposlio i mirovina mi je smanjena na 2.000 kuna i sa nje se placa porez i prirez. Placa u firmi gdje radim je takva kakva je ali plaćam i 1 i 2 stup mirovinskog (mjesecno oko 450 kuna) i zdravstveno (iako kao hrvi imam besplatno zdravstveno). Nije mi sada jasno zbog cega placam mirovinsko ako mi po navodima iz zavoda za mirovinsko mi te uplate nece utjecati na visinu mirovine kada prestanem raditi i vratim se ponovno u mirovinu. Trenutno u 2 stupu mirovinskog imam 210.000 kuna što i nije baš malo, a svi tvrde da je to moj privatni novac, a ja uopce nemogu odlucivati o njemu, niti cu ga ikada moci konzumirati. Dakle po svemu tome još jedna placka pokrivena zakonima. Koliko vidim po novim zakonima se ništa ne mjenja po tom pitanju.
  12. Dakle, ministarstvom sam potpisao Ugovor o kuporodaji stana s pridržanim vlasništvom, a sa HPB-om Ugovor o stambenom kreditu. U kuporodajnom ugovoru stojida pri isplati kredita u cijelosti ce mi prodavatelj izdati tabularnu ispravu i dozvoliti uknjižbu prava vlasništva na nekretnini. To je sve jasno, ali su prodali nešto što nije njihovo i postoji mogucnost da tu nekretninu prodaju opet nekome ili se netko drugi upiše na tu nekretninu pošto nije dovršeno povezivanje knjige položenih ugovora i zemljišnje knjige. U jednom od silnih dopisa stoji kako prema svoj dokumentaciji (dopis min. branitelja) imam pravo ishoditi predbilježbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama. Prema svemo što ste mi do sada odgovorili vidim da bez sudskog spora nece biti moguce ništa razriješiti.
  13. Hvala na odgovoru. HPB nije upisala hipoteku jer, po njihovom, oni su samo posrednici u prodaji državne nekretnine jer min. branitelja to provodi preko njih. Stan je bio dan od strane države na upravljenje MORH-u, morh ga je dao meni na korištenje, nakon 15 godina i hrpu ulaganja u nekretninu da ju osposobim za normalni život, kada sam otišao u mirovinu sve je prebaceno na min. branitelja koje opet sve radi u ime države, pa tako i prodaju stana po "povoljnim uvijetima kredita od 4%". Sa HPB-om sklapam ugovor o kreditu i kod bilježnik solemiziram kredit (i placam 1.000 kn). Jedan od zadnjih odgovora min. branitelja je da se ceka etažiranje zgrade (vec 16 godina) kako bi se oni kao vlasnici mogli upisati. Uglavnim, svako prebacuje krivnju na onog drugog
  14. Pred godinu dana država RH mi je preko ministarstva branitelja prodala stan i odobrila kredit za otkup istog preko HPB-a. Uredno placam rate kredita. Kada sam predao papire za upis vlasništva u knjigu položenih ugovora, odbijen sam od strane suda (katastra) u Zagrebu jer nemam tabularnu izjavu. E sada kada sam u vezi toga kontaktirao min. branitelja koji su mi prodali stan prvoje bio odgovor da stan nije etažiran te da kada se to završi moci cu se upisati. Nakon nekoliko prepisak sa njima na kraju su mi odgovorili da se prvo oni kao država moraju upisati kao vlasnici ???? a tek onda se ja mogu upisati, ali ne ako vlasnik nego nešto što baš i nisam shvatio. Trenutno je vlasnik neka firma Vranjica iz Sarajeva po zemljišnjim knjigama. Ispada da otkupljujem stan pod mogucnostu da se u medjuvremenu upiše netko drugi kao vlasnik (u našoj državi sve je moguce) i ostanem i bez novaca i bez stana. Dakle da li mogu državu tužiti da mi je prodala nešto što nije njihovo pravno gledano i dovela me zabludu i prakticki prevarila. Pri tome sam izgubio godine boreci se sa njima i naravno novac. Ako netko zna suvisli odgovor kako da rjesim ovaj Kafkin proces bio bih zahvalan
  15. Rezime svega je da vlast ceka da pomremo pa onda nemaju više obaveza prema nama. Mogu samo nadodati svoja iskustva sa min. branitelja, morh-om i državom. 15 godina sam tražio da otkup stan koji mi je dan na korištenje od strane morh-a, i kada sam otišao u mirovinu kao HRVI sa 48 godina i drasticno smanjenim prihodima dan mi je stan na otkup na 20 godina (54 kvadrata) sa mjesecnom ratom od 1.200 kuna. (Mirovina mi je 3.500 kuna). Uz dvoje djece koja se školuju i sve ostale životne troškove koji su iz dana u dan sve veći, stan ne mogu prodati jer se ne mogu upisati niti kao vlasnik, niti u knjigu položenih ugovora jer stan "ne postoji". Postoji zemlja, vlasnik firma iz Sarajeva, suvlasnik Grad Zagreb i još hrpa nebuloza, a rata kredita uredno mjesecno stiže od HPB-a i svi govore da oni s time nemaju ništa, a da ratu moram placati jer sam potpisao ugovor! Ujedno sam stan morao potpuno urediti uz svoja ulaganja, jer to morh nije smatrao da je obavezan. I tak sve skupa ce me stan doci više nego da sam ga kupi po tržišnoj cijeni i preko bankovnog kredita koji kod mene iznosi 4%, a ta ista banka (HPB) trenutno daje stambene kredite po 3,2%. To je valjda povoljnije po mene samo ja to nisam još shvatio!!.........
  16. Stvarno ne kužim. Tko je "muljao" taj neka za to i odgovara, odnosno tko zna za takve osobe neka ih prijavi ili što već. Oni koji imaju nasljeđene nekretnine (dakle imaju gdje stanovati) ne vidim zašto bi i trebali ponovno biti stambeno zbrinuti preko min. branitelja, osim pod uvijetima poboljšanja životnih uvijeta. Problem je što ljudi kojima je stvarno potrebno hitno stambeno zbrinjavanje nikada neće riješiti svoj problem jer ili nisu članovi podobnih udruga ili nisu članovi stranke, a vlast samo čeka da dotični umru ili odustanu od svojih potraživanja i jedan problem manje. Zašto se je čekalo 15-tak godina da se stanovi koji su dani na korištenje braniteljima mogu konaćno otkupiti, naravno sada po cijenama i do 5 puta vecima nego što su ih dobili u otkup do 2003 godine. Branitelji su do tada već uglavnom u mirovini koja je također manja nego što je bila 2000 -tih godina, i prihodi su im manji rata kredita za otkup veća, troškovi života još veći.... Ili još veći apsurd da su nasljedili neku nekretninu u kojoj je nemoguce živjeti i nalazi se u nekoj zabiti, za min. branitelja postajete stambeno zbrinuti a ustvari ste još veća sirotinja. I tako možemo u nedogled zbrajati nepravednosti prema ljudima ...
  17. Dakle, ako se možeš pronaći u nekim od ovih dolje stavkama , onda si izgubio pravo na stambeno zbrinjavanje prema zakonu o hr. braniteljima...... Članak 37. (NN 148/13) (1) Pravo na stambeno zbrinjavanje ostvaruje se ako osoba iz članka 36. ovoga Zakona i članovi njenog obiteljskog kućanstva nemaju sljedeće zapreke za ostvarivanje istog: – ako ima u vlasništvu odgovarajući stan ili kuću, – ako takav stan ili kuću koristi u svojstvu zaštićenog najmoprimca na neodređeno vrijeme, – ako je imala stan ili kuću u vlasništvu koju je prodala, darovala, zamijenila ili na drugi način otuđila nakon početka Domovinskog rata, – ako je na temelju Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo to isto pravo ustupila drugom stanaru i na navedeni način tom drugom stanaru omogućila kupnju stana po povoljnijim uvjetima, – ako je drugom ustupila ili diobenim ugovorom zamijenila svoj nasljedni dio kuće ili stana za drugo stvarno pravo prema propisima o nasljeđivanju, – ako je stambeno zbrinuta putem Zakona o obnovi na način da je obnovljena kuća ili stan bila IV., V. ili VI. kategorija oštećenja, a na istoj su navedene I. – V. faza obnove, – ako je stambeno zbrinuta dodjelom stana, odnosno stambenog kredita prema ranije važećem Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, – ako je stambeno zbrinuta putem Zakona o područjima posebne državne skrbi darovanjem kuće ili stana u državnom vlasništvu, darovanjem građevinskog materijala za popravak, obnovu i nadogradnju odnosno, izgradnju obiteljske kuće ili stana, – ako je stambeno zbrinuta odgovarajućom stambenom površinom, odnosno pripadajućim stanom na teret državnog proračuna Republike Hrvatske, ali po drugom posebnom propisu. (2) Zapreke propisane stavkom 1. ovog članka ne primjenjuju se kada se stambeno zbrinjavaju djeca smrtno stradaloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata bez oba roditelja i djeca smrtno stradaloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata bez roditeljske skrbi.
  18. Poštovani, Hvala na preciznom odgovoru. Dakle ako legatar ne želi iz nekog razloga provesti potrebne radnje iz oporuke a za što je ovlašten, preostaje jedino sudsko potraživanjetj. tužba. Ako sam to dobro shvatio.?
  19. Molio bih ako netko zna, što činita kada nakon sudskog rješenja u kojem je potvrđena opuruka u kojoj stoji da jedan od naslijednika (izričito imenovan u oporuci) u potpunosti ili djelomično ne provede. Naime, nakon smrti jednog roditelja koji je ostavio opuruku, izričito stoji da jedno od njene 4 -tvoro djece je dužno odmah po provođenju sudskog postupka i potvrde vjerodostojnosti pisane oporuke, prodati određeno zemljište (točno navedeno u oporuci) i dobiveni iznos staviti na račun, te novac u jednakim omjerima rasporediti na unuke pokojnika, u jednakim omjerima, kada navrše 18 godina (punoljetnost). Kako ustanoviti da li je zemljište prodano, po kojoj cijeni, koliki je iznos na tom računu, i kako prisiliti osobu ovlaštenu za provedbu oporuke da ju i provede kako je naloženo u oporuci, pošto su sada već svi unuci (nasljednici po tom dijelu) punoljetni. Unaprijed hvala
  20. Od troškova koje sam imao platio sam solemizaciju kredita 1200 kuna i kasnije ovjeru kupoprodajnih ugovora 300 tinjak kuna. Nije problem da li je 4% od prodajne cijene stana, već što po zakon ako se otkupljuje stan u kojem živiš i koji je u najmu, a Ugovor o najmu definira zaštičenu najamninu tada se ne plaća navedenih 4% poreza na kupovinu nekretnine. Unatoć svim tim saznanjima porezna je donjela rješenje o plačanju poreza za kupovinu nekretnine.
  21. 2017 godine dobio sam otkup stana preko Min branitelja tj. preko HPB kredit na 20 godina. Od 2003 godine sam bio u najmu tog istog stana kao zaštičeni najmoprimac, prvo od strame MORH-a a kasnije Min. branitelja. Nakon svih ovjera, potvrda, javnih bilježnika (troškovi koje nitko ne spominje a postoje kod "povlaštene" kupnje stana) dobio sam da moram i platiti porez za kupovinu nekretnine u iznosu od 7.500 kuna. Uložio sam žalbu pošto sam stan počeo otkupljivati kao zaštičeni najmoprimac pozivajući se na članak 13. stavkom 5. Zakona o porezu na promet nekretnina (NN 115/2016) precizno je definirano tko ima mogućnost biti oslobođen od plaćanja – Citiram članak 5. u cijelosti - "Građani koji kupuju stambenu zgradu ili stan (uključujući i zemljište) na kojem su imali stanarsko pravo ili uz suglasnost nositelja stanarskog prava prema propisima kojima se uređuje prodaja stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Isto vrijedi i za zaštićene najmoprimce koji kupuju stambenu zgradu ili stan u kojem stanuju na temelju ugovora o najmu." U usmenom razgovoru sa poreznim referentom rečeno mi je da je upitan moj ugovor sa Min. branitelja u kojem stoji da je zaštičena najamnina ali je ugovor sklopljen na dvije godine pa je to po njima sporno??? Da li je netko imao kakva slična iskustva i što raditi ako mi odbiju Žalbu u poreznoj?
  22. Sve oko ove teme je najbolje pitati u Mirovinskom kod pravnik. Moje osobno iskustvo u vezi mirovine i rada: HRVI sam 30%, umirovljen iz MORH-a kao DVO po članku 11. (profesionalna nesposobnost za rad). Mirovina 3.500 kuna (po zakonu ne može manje). Zaposlio se i tako radim već 2 godine. Mirovina je smanjena za otprilike 1/3 (od 3.500 kuna ja dobijem 2.270 kuna). Plaća je kakva je pošto radim na satnicu svaki mjesec je drugačija. Poslodavac kod kojeg radim uredno uplačuje sva davanja ( mirovinski prvi i drugi stup, naknade za nezaposlene i sve ostalo). Kada prestanem raditi vrača mi se mirovina, s time da pošto sam radio više od godinu dana bez prekida mirovinsko je dužno ponovno napraviti izračun jer se uplačivalo dodatno u mirovinsko pa bi po njihovom tumačenju trebala biti nešto veća, kao i kada steknem uvijete za starosnu (sa 65 godina) biti će mi nešto uvečana mirovina obzirom na drugi stup mirovinskog (ako do tada taj stup mirovinskog bude i postojao).
  23. Samo da se nadovežem na konstataciju Krpice . Kolega koji je u isto vrijeme otišao u mirovinu po članku 6a, s istim činom i postavljenjem,i istom plačom. - nema status dragovoljca (vratio se iz Njemačke 1992.) - nema invalidnost - mirovina mu je 4200 kuna i otpremnina 50 000 kuna plus 300 kuna po mjesecu u ratu. Dakle, što si više dao to si manje dobio!!!
  24. Pred godinu dana sam otišao u mirovinu kao dvo iz morh-a (hrvi30%) i stan koji je do tada bio dan od strane morh u najam prešao je pod min. branitelja. Cijelo vrijeme plaćam i dalje najam morh-u (podignuta cijena najma sa 108 kuna na 2xpričuva=370kn) i iz Poštanske banke mi je došao poziv da dostavim potrebne dokumente za otkup preko njihovog kredita a koji je odobren od min. branitelja. Cijena stana sa popustom na starost zgrade i invalidnost je 25000 eura (stan u Zagrebu 56 m, 4 člana), i rata na 20 godina je 1300 kuna. Cijena je povoljna obzirom na cijene na slobodnom tržištu, ali pošto sam u mirovini (3.500 kn) nisam kreditno sposoban po nikakvim kriterijima (supruga nezaposlena, dvoje djece koji se školuju). Niti morh niti min.branitelja ne želi uzeti u obzir ulaganja u stan koji je pri useljenju bio u derutnom stanju (uloženo oko 15.000 eura) niti je itko ikada htio doći i utvrditi činjenično stanje unatoč mojim pozivima. Isti takvi stanovi u istoj zgradi prodavani su po 7000 eura (rata na 24 godine 180 kuna). Ujedno mi je odgovoreno da ga jedino mogu otkupiti na krediti a nikako u gotovini. Smatram da je to čista ucjena. Da li netko zna što bi eventualno mogao napraviti da smanjim cijenu ili bilo što.? Dragovoljac sam od 6 mjeseca 91.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija