abiba

Ako je napravljen dug na Diners kartici još iz 1998.g. i do dan danas nije ništa naplaćeno,ovrhe su mijenjane (plaća,blokada računa itd.) da li se može pozvati na neku zastaru ili ne? Navodno, ako se u 10 godina nije uspjelo naplatiti potraživanje, trbao bi dug otići u zastaru. Da li je to točno?

Hvala, da li se može etažirati samo kuća, što je sa zemljištem i dvorištem? Da li to prolazi u gruntovnici - etažacije kuće a dvorište-zemljište kako će se podijeliti na brat,sestru i majku ako nije parcelizirano?

Kuća po smrti oca podijeljena na 3 dijela(svatko ima po 1/3)brat,sestra i majka. Brat je uz suglasnost sestre i majke digao hipoteku na kuću. Sada želi provesti etažiranje cijele kuće i jako mu se žuri(ne zna se razlog zašto.)Da li etažiranjem hipoteka ostaje na cijeloj kući ili se može tražiti da se hipoteka prebaci samo na njegov dio(naravno ako banka pristane).Brat i sestra nisu u dobrim odnosima.Što se može sada kriti iza tog brzog etažiranja-da li brat moež još nešto s time dobiti da zezne sestru? U etažiranje nije uključeno dvorište koje se nalazi u zemljišnim knjigama-da li je to kompletno onda ili ne?Da li se može etažirati samo prvi kat kuće i potkrovlje bez prizemlja(živi sestra koja ne želi etažiranje jer joj je sve nešto sumnjivo u tome). Molimo pomoć i mišljenje.

Djelatnice poduzeća nisu primili plaću za drugi dio 4 mjeseca, odlučili se na štrajk u 7 mjesecu i štrajkaju sve do danas. Poslodavac im isplati danas taj dio za 4.mjesec plaću i navodno po Zakonu sad moraju raditi dok ne potpišu referendum za štrajk za 5.mjesec. Onda opet 5 dana mirenja,pa ako nema isplate za 5 opet mogu štrajkati. Ljudi nisu primili ni prijevoz, ni bolovanja, ni doprinose.Pozvana i bila inspekcija rada, sindikat uključen ali sve je nešto mutno. Ljudi na izmaku snaga sad moraju raditi a plaće za 5,6,7 mjesec nema. Da li oni zaista moraju prekidati štrajk po Zakonu ili ih to muljaju? Molim Vas H I T N O pomoć!!!

Živim u obiteljskoj kući već 50 godina s tetom i svojom obitelji.Teta živi na katu ja u prizemlju kuće. Kuću je gradio moj otac zajedno s sestrom(mojom tetom), ali nije se upisao u zemljišnje knjige zbog vjere u odnose sestra-brat itd. Znači cijela kuća govori na moju tetu koja ima i unuka ali on ne živi s njom (jedini nasljednik nakon njezine smrti). Teta je Ugovorom o darovanju prenjela prizemlje kuće na mene (svoju nećakinju) ovjerli smo kod javnog bilježnika, oslobođena sam poreza jer mi je to prva nekretnina itd.,ali u Ugovoru su navedeni kvadrati prizemlja i hektri dvorišta a ne omjer 1/2 kuće kako je u zemljišnim knjigama, pa se nisam uspjela upisati. Novaca nemam za etažiranje kuće. Njezin unuk apsolutno ne brine o njoj, ne pojavljuje se 2 godine, samo čeka papire da se nakon njezine smrti uknjiži. Šta da ja radim? Kako da se uknjižim u zemljišnje knjige? Kada ona umre cijela kuća će glasiti na njezinog unuka koji nema mrve suosjećanja prema nikome, šta će biti s mojom Ugovorom o darovanju? Da li se može osporiti njegovo nasljedstvo ako nije uopće brinuo o baki? Kada nastupa dosljednost i kakva su tu moja prava? Znači, 50 godina živim na toj adresi zajedno s tetom, nisam uknjižena ( ne mogu računati da ona ponovno nešto potpisuje jer ona je svoje obavila što je morala-ugovor o darovanju), lijepo molim za savjete šta da se radi?

Suprug je danas preuzeo Prijedlog za ovrhu i odmah Rješenje o ovrsi od javnog bilježnika na kućnoj adresi za krivo parkiranje - datum kazne 26.09.2007. kazna dospjela 04.10.2007. piše u Izvadku iz ovjerovljenih poslovnik knjiga Vjerodostojna isprava - Zagrebački holding. Kako je moguće sada provoditi ovrhu u 02/2010.g. za kaznu iz 2007.? Da li je to već zastara?Od javnog bilježnika otpremljeno 05.10.2009.g. a suprug primio 27.02.2010.? Kako sada postupiti? Suprug je nezaposlena osoba. Lijepo molim za pomoć!

Ovo je zaista nevjerovatno. Ako zatraži pomoć ili mišljenje supruga hrvatskog branitelja koji je 5 godina proveo na ratištu i hvala Bogu još je jedan od malobrojnih živih HB, koji nije koristio nikakve "povlastice" kako vi nazivate kao hrvatski branitelj, te sada tražim pomoć, dobivam ovakav odgovor. Može Vas biti sram, jer da, pogriješio je što nije na vrijeme otišao u HZZO (ne želim Vam pisati razloge nepravovremenog javljanja) i zato sam sada zamolila da vidim kako može ostvariti bar to pravo na zdravstveno. Zaista bi bila zahvalna ako mi netko može dati kakav savjet, naravno onaj tko nije ljut na hrvatske branitelje jer se danas očito ne bi smjeli ni javljati ni pojavljivati. Žalosno, ali istinito.

Suprug je hrvatski branitelj,ostao bez posla u 11.mjesecu 2009.g. i zakasnio je u roku od 30 dana prijaviti se na HZZO.Sada je bez posla i nema zdravstveno ni dopunsko osiguranje. Kako da to ostvari?

Dugo se nisam javljala,ali ponovno želim probati.Molim da se javljaju samo osobe koje imaju probleme s otplatom kredita.Nemojmo opet pametovati kako, zašto i zbog čega je netko došao u takve situacije.Molim da se javi dipl.ing001 i naravno alex(sorry što se nisam do sada javljala) i svi oni koji žele pomoći jedni drugima. Da li netko zna neku Udrugu preko koje bi mogli početi što prije djelovati ili nešto slično? Nemojmo čekati da ostanemo bez posla pa da Banke "pričekaju na naše otplate kredita".To ne postoji. Nemojmo ružno misliti jedni o drugima, nećemo potkradati jedne druge jer da smo to radili ne bi se našli u ovakvim situacijama.

Nakon Rješenja Općinskog suda o Ovrsi na nekretnini (u pitanju je kuća-suprug bio sudužnik jamac pametnom prijatelju)žalili smo se Županijskom sudu u Zagrebu koji odbija žalbu kao neosnovanu i potvrđuje odluku Općinskog suda. Radi se o dugu od 40.000,00 kn. HITNO PITANJE DA LI SE IMAMO PRAVO ŽALITI NA ODLUKU ŽUPANIJSKOG SUDA???

Ovdje sam i nisam nimalo iznenađena ovim "pametnim" ljudima koji prosipaju pamet na ovom forumu.Zaista se ne čudim dokle ljudske gluposti mogu ići (mislim na izjave glede ljudi koji su podizali kredite su nizašto, teret društva itd.). Ljudski je opraštati ovakvim tipovima koji pametuju i možda se i smiju ljudskim problemima, uživaju kad netko tone i ne želi mu pružiti ruku. Ma, to smo mi ljudi i samo ljudi iako bi čak i životinje svoj čopor zaštitile od drugih zvijeri. Dakle, 15.06.2009. pokrenula sam ovu temu i nisam bila sigurna da će nešto uspjeti, ali ni u snu nisam mislila da će se pojedinci ovako naslađivati tuđim mukama. Ne želim iznositi svoje razloge podizanja kredita jer svatko od nas ima sigurno opravdan razlog. Ružno bi bilo od mene da poželim tim pojedincima koji ne razumiju nas kreditno zadužene da im se desi isto što i nama, jer najgora je ona dao Bog da imao pa onda nemao. Pitam se da li bi taj "fikus" imao toliko hrabrosti govoriti ovakve niskosti da te gleda u oči. Mislim da ne. To je osoba koja nema hrabrosti ni sebe pogledati u ogledalo, jer se boji svoje vlastite zloće. Danas je 08.07.2009.na forumu je kompletan primjer za osnivanje udruge, dakle koliko nas ima za to? Jesen je blizu, otkaza će biti, banke neće opraštati neplaćanja kredita (molim da oni koji nemaju kredite i "ljuti" su na nas zadužene neka se ostave komentara) i ako imaju previše kunu mogu biti glavni donatori. Lijep pozdrav, da vidimo tko je za. Pitajte kolegu s posla,sestru, brata,susjeda. Recite o čemu se radi. Mislim da je sada pravo vrijeme, jer već sutra biti će kasno.

KAKO REGISTRIRATI UDRUGU U REPUBLICI HRVATSKOJ? Copyright © 2002 Međunarodni centar za neprofitno pravo (International Center for Not-for-Profit Law – ICNL), Budimpešta Sva prava pridržana Tiskanje ove publikacije omogućeno je financijskom potporom Agencije Sjedinjenih Američkih Država za međunarodni razvoj (United States Agency for International Development – USAID), u skladu s uvjetima ugovora br. EDG-A-00-00002-00. Mišljenja izražena u ovoj publikaciji su mišljenja autora i ne izražavaju nužno stajališta Agencije Nakladnik B.a.B.e. Grupa za ženska ljudska prava Zagreb, Vlaška 79 Za nakladnika RADMILA SUČEVIĆ Lektura, dizajn i prijelom MIRKO BANJEGLAV Ilustracije KREŠIMIR SKOZRET ISBN 953-6967-00-6 Tisak TISKARA ŽUPAC, Zagreb Mladen Ivanović KAKO REGISTRIRATI UDRUGU U REPUBLICI HRVATSKOJ? International Center for Not-for-Profit Law B.a.B.e Zagreb, ožujak 2002. SADRŽAJ I. UVODNE NAPOMENE II. ŠTO JE UDRUGA? III. OSNIVANJE UDRUGE KOJA SE REGISTRIRA STJEČE PRAVNU OSOBNOST A. OSNIVAČI UDRUGE B. OSNIVANJE UDRUGE C. STATUT UDRUGE C.1. Obvezni sadržaj statuta C.1.1. Naziv C.1.2. Sjedište C.1.3. Zastupanje C.1.4. Javnost rada C.1.5. Ciljevi osnivanja C.1.6. Djelatnosti C.1.7. Članstvo C.1.8. Tijela C.1.9. Prestanak postojanja C.2. Fakultativni sadržaj statuta D. POSTUPAK REGISTRACIJE UDRUGE D.1. Podnošenje zahtjeva D.2. Postupak registracije D.3. Predmnjeva o upisu D.4. Izrada pečata D.5. Prijava Državnom zavodu za statistiku D.6. Otvaranje žiro-računa IV. OSNIVANJE UDRUGE BEZ PRAVNE OSOBNOSTI (NEFORMALNE UDRUGE) A. OSNIVANJE B. OTVARANJE ŽIRO-RAČUNA C. STATUT D. NAČIN DJELOVANJA NEFORMALNE UDRUGE V. PRIMJERI DOKUMENATA POTREBNIH ZA REGISTRACIJU UDRUGE V.1. Statut udruge V.2. Zapisnik sa osnivačke skupštine V.3. Ugovor o osnivanju neformalne udruge PRAVNA POMOĆ I SAVJETI UDRUGAMA I. UVODNE NAPOMENE U ovoj se brošuri razmatra samo osnivanje udruga koje žele na formalan način urediti svoju unutarnju organizaciju i međusobne odnose između članova. Radi se dakle o udrugama čiji članovi žele unutarnju organizaciju udruge i svoja prava i obveze urediti u pisanoj formi – osnivačkim aktom – čak i onda kada ne žele steći status pravne osobe (vidjeti IV. poglavlje), odnosno o udrugama koje se žele upisati u registar udruga i time steći svojstvo pravne osobe (vidjeti III. poglavlje). Važno je napomenuti da hrvatski pravni poredak dopušta djelovanje i potpuno neformalnih udruga, primjerice različitih oblika ad-hoc građanskih inicijativa, ali iz razumljivih razloga o ovim se oblicima udruga ne govori u ovoj brošuri, jer za njihovo djelovanje nije potreban nikakav poseban postupak osnivanja i uređenja unutarnjih odnosa. II. ŠTO JE UDRUGA? Pojašnjenje pojma udruge započet ćemo njenom definicijom iz Zakona o udrugama (“Narodne novine” br. 88/01, u daljnjem tekstu: Zakon). Prema odredbi članka 2. stavka 1. Zakona, udruga je svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba, koje se, radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda, te ekološka, humanitarna, informacijska, kulturna, nacionalna, pronatalitetna, prosvjetna, socijalna, strukovna, športska, tehnička, zdravstvena, znanstvena ili druga uvjerenja i ciljeve, a bez namjere stjecanja dobiti, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje toga oblika udruživanja. Navedenu odredbu Zakona pojasnit ćemo na jednostavan na- čin: u pravnom sustavu Republike Hrvatske postoje različite vrste pravnih osoba (npr. trgovačka društva, ustanove, zaklade, vjerske zajednice, političke stranke, itd.), a udruga je samo jedna od njih. U širem smislu, pobrojane pravne osobe čine dio civilnoga društva. Odabir vrste pravne osobe koju ćemo osnovati ovisit će o cilju i svrsi osnivanja, odnosno o tome kakvu djelatnost želimo obavljati putem pravne osobe. Ako je namjera stjecanje profita, u pravilu ćemo osnovati trgovačko društvo, ako je namjera obavljanje dobrotvorne djelatnosti, osnovat ćemo zakladu, itd. Naravno, pitanje je kada ćemo osnovati udrugu? Zakon nas upućuje na postojanje najmanje tri svojstva koja u bitnome određuju karakter udruge kao pravne osobe. Prije svega, udruga se osniva za obavljanje djelatnosti kojima svrha nije stjecanje dobiti. Drugo, svrha osnivanja udruge može biti zaštita osobnih probitaka osnivača i članova (npr. udruga oboljelih od neke bolesti ili strukovna udruga), zauzimanje za zaštitu vrijednosti od općeg interesa (ljudska prava i slobode, ekologija i sl.) ili zaštitu bilo kojih drugih uvjerenja i ciljeva. Treće, ali jednako važno, jest da osnivači udruge samostalno, u okvirima koje postavlja Zakon, stvaraju pravila koja uređuju ustroj i djelovanje udruge. Dakle, udruga se osniva ako svrha osnivanja nije stjecanje dobiti već zalaganje za probitke određene interesne skupine (osnivača i članova), zaštita vrijednosti od općeg interesa ili zaštita drugih uvjerenja i ciljeva, te ako se svrha ostvaruje obavljanjem djelatnosti za koje nije predviđen posebni oblik pravne osobe. Hoće li se udruga registrirati, i time steći svojstvo pravne osobe, ovisi isključivo o volji osnivača. Ako je registrirana, udruga stječe određena prava koja neregistrirane udruge nemaju, a koja proizlaze iz bitnih svojstava pravne osobe. Na primjer, udruga koja ima svojstvo pravne osobe odgovara za obveze koje je preuzela u pravnom prometu samo svojom imovinom, ne i imovinom svojih osnivača i članova. Osim toga, porezne olakšice, te neke druge pogodnosti [npr. pravo da se natječe za financiranje određenih projekata iz sredstava državnog proračuna, ili proračuna jedinica lokalne (regionalne) samouprave), imaju samo udruge koje imaju svojstvo pravne osobe]. Radi preglednosti, u nastavku teksta izložit ćemo način osnivanja udruge koja se registrira i stječe svojstvo pravne osobe, a potom i način osnivanja neformalne, neregistrirane udruge koja nema pravnu osobnost. III. OSNIVANJE UDRUGE KOJA SE REGISTRIRA I STJEČE PRAVNU OSOBNOST A. OSNIVAČI UDRUGE Za osnivanje udruge potrebna su najmanje tri osnivača. Osnivači mogu biti poslovno sposobne fizičke osobe, ili pravne osobe. Poslovno je sposobna ona fizička osoba koja može sama biti nositelj prava i obveza u pravnom poretku. U pravilu su to punoljetne osobe (osim onih kojima je poslovna sposobnost oduzeta odlukom suda zbog psihičke bolesti ili drugog razloga), a izuzetno to mogu biti i maloljetne osobe. Osnivači udruge mogu biti domaći državljani i stranci, bez ikakvih ograničenja. Već smo uvodno naveli neke vrste pravnih osoba u pravnom poretku Republike Hrvatske. Svaka od njih može biti osnivač udruge. Međutim, osnivači udruge mogu biti i strane pravne osobe, također bez ograničenja. Udrugu mogu osnovati samo fizičke osobe, samo pravne osobe, ili osnivači mogu biti i fizičke i pravne osobe istovremeno. Potrebno je da ukupan broj osnivača bude najmanje tri, ali, naravno, može ih biti i više. Za preporučiti je da se prilikom osnivanja udruge broj osnivača svede na razumnu mjeru iz posve praktičnih razloga (npr. radi lakšeg popunjavanja potrebnih obrazaca, jednostavnije procedure odlučivanja, itd.). B. OSNIVANJE UDRUGE Da bi se udruga osnovala potrebno je održati osnivačku skupštinu. To znači da se svi osnivači moraju naći na jednom mjestu i donijeti, među ostalim, odluku o osnivanju udruge. Prema prevladavajućem stajalištu registracijskih tijela, nije dopušteno da se o tome osnivači izjasne na drugi način (telefonom, telefaksom, elektronskom poštom Maloljetne osobe starije od 16 godina mogu steći poslovnu sposobnost ako zaključe brak ili zasnuju radni odnos prije navršenih 18 godina života. i sl.), bez osobnog prisustva na osnivačkoj skupštini. Ipak, smatramo da ne postoji zapreka da osnivača na osnivačkoj skupštini zastupa punomoćnik, uz specijalnu punomoć.2. Ostale odluke koje treba donijeti osnivačka skupština jesu sljedeće: odluka o pokretanju postupka za upis u registar udruga; odluka o usvajanju statuta; odluka o izboru tijela upravljanja i osobe ovlaštene za zastupanje udruge. O tijeku osnivačke skupštine potrebno je sastaviti zapisnik. Zapisnik mora potpisati osoba koja ga je sastavila (zapisničar), a poželjno je da ga potpiše barem još jedna osoba koja će potvrditi vjerodostojnost njegova sadržaja (ovjerovitelj zapisnika).3 C. STATUT UDRUGE Statut je temeljni opći akt udruge. Mora sadržavati odredbe o pitanjima koja je Zakon utvrdio kao minimalni obvezni sadržaj statuta udruge. Osim toga, statut može (ali ne mora) sadržavati i druge odredbe koje su Zakonom pobrojane. C.1. Obvezni sadržaj statuta Pri izradi statuta potrebno je imati na umu niz odredbi zakona kojima su dodatno uređeni pojedini dijelovi sadržaja statuta, pa ih radi preglednosti navodimo posebno. C.1.1. Naziv Statutom je potrebno jasno utvrditi naziv udruge. Pritom, pravilo je da naziv udruge mora biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu. Međutim, naziv udruge može sadržavati i pojedine strane riječi ako one čine ime međunarodne organizacije čija je udruga članica (npr. Specijalna punomoć sadrži izjavu neke osobe da je pri poduzimanju radnje koja je u punomoći izričito navedena može zastupati neka druga, poimence određena osoba. Vidjeti primjer zapisnika sa sjednice osnivačke skupštine u poglavlju IV. Amnesty International, Green Peace i sl.), ako su te riječi uobičajene u hrvatskom jeziku, ako za njih nema odgovarajuće riječi u hrvatskom jeziku (npr. tae kwon do), ili ako se radi o riječima mrtvog jezika. Udruga kojoj je cilj osnivanja zaštita i promicanje interesa pripadnika nacionalne manjine, može uz naziv na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu imati i naziv na jeziku i pismu nacionalne manjine. Osim toga, takva udruga može u nazivu navesti i naziv nacionalne manjine te njegove izvedenice. Statutom se može predvidjeti da će udruga uz naziv na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu koristiti i prijevod naziva na jedan ili više stranih jezika. Naziv na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu mora se koristiti na prvom mjestu (misli se na korištenje naziva u pravnom prometu, dakle pri komunikaciji s drugima, izgled memoranduma, pisama i sl.). Uz puni naziv statutom se može propisati i uporaba skraćenog naziva. Skraćeni naziv mora sadržavati karakteristični dio naziva udruge. Ponekad će skraćeni naziv moći činiti skraćenica sastavljena od početnih slova riječi koje čine naziv udruge, a ponekad će skraćeni naziv činiti samo dio punog naziva udruge (npr. ako puni naziv udruge glasi: Humanitarna udruga za pomoć djeci i starijim osobama “Sunce grije”, skraćeni bi naziv mogao glasiti: Humanitarna udruga “Sunce grije”). Udruga u nazivu može rabiti riječ “Hrvatska” na bilo kojem jeziku i njene izvedenice, te dijelove grba i zastave Republike Hrvatske, kao i nazive drugih država te nazive jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, dijelove njihova grba i zastave te imena međunarodnih organizacija i imena fizičkih osoba, ali samo na način kojim se ističe njihov ugled i dostojanstvo. C.1.2. Sjedište Statutom je potrebno utvrditi mjesto sjedišta udruge. To, međutim, ne znači da je obavezno utvrditi i adresu sjedišta unutar utvrđenog mjesta. Iako se to može učiniti, razlozi pragmatičnosti govore u prilog preporuci da se statutom utvrdi da odluku o adresi sjedišta donosi izvršno tijelo udruge (npr. upravni odbor). Na taj način udruga će, u slučaju preseljenja na novu adresu unutar istog mjesta sjedišta, registracijskom tijelu dostaviti samo odluku izvršnog tijela, a neće morati sazivati sjednicu skupštine i donositi odluku o izmjeni odredbe statuta kojom je utvrđena adresa sjedišta udruge. C.1.3. Zastupanje Statutom je potrebno jasno propisati tko zastupa udrugu. U pravilu, odredba o zastupanju vezat će zastupanje uz određenu dužnost (npr. udrugu zastupa predsjednik udruge). Pritom, udrugu može zastupati jedna ili više osoba. C.1.4. Javnost rada Statutom je potrebno urediti pitanje javnosti rada udruge. To znači da je potrebno propisati na koji će način udruga svoje članove (a ako osnivači to žele, i širu javnost), obavještavati o svojem radu. Ovo je pitanje osobito značajno za udruge koje imaju relativno veliki broj članova. Međutim, obveza javnosti rada ne sprečava udrugu da statutom propiše uvjete pod kojima će javnost biti isključena sa sjednica tijela upravljanja ili drugih aktivnosti udruge. C.1.5. Ciljevi osnivanja Statut mora sadržavati odredbu iz koje će biti vidljivo radi kojih je ciljeva udruga osnovana. Ovom odredbom nije potrebno propisivati konkretne djelatnosti kojima će se udruga baviti, već utvrditi opći cilj osnivanja udruge. Već je uvodno citirana odredba Zakona o udrugama uputila na neke od mogućih ciljeva osnivanja udruge. Pritom, na prvo je mjesto stavljena zaštita probitaka samih osnivača (i članova) udruge. To će u pravilu biti interesne udruge koje se osnivaju s ciljem zaštite interesa određe- ne skupine čiji članovi imaju istovjetne ili vrlo bliske interese (npr. vlasnici nacionaliziranih stanova, oštećeni financijskim inženjeringom, oboljeli od neke bolesti, itd.). Zakon kao jedan od mogućih ciljeva osnivanja udruge navodi i zaštitu ljudskih prava i sloboda. U desetak se godina u Republici Hrvatskoj razvila bogata scena udruga koje se bave različitim aspektima zaštite ljudskih prava, pri čemu postoje one koje se bave zaštitom na općenitoj razini i one koje se bave pravima određene ciljane skupine (npr. prava djece, prava žena i sl.). Osim navedenih, cilj osnivanja udruge može biti i zauzimanje za zaštitu ekoloških, humanitarnih, informacijskih, kulturnih, nacionalnih, pronatalitetnih, prosvjetnih, socijalnih, strukovnih, športskih, tehničkih, zdravstvenih, znanstvenih ili drugih uvjerenja i ciljeva. Dakle, osim pobrojanih ciljeva, “druga uvjerenja i ciljevi” znače naprosto bilo kakvo uvjerenje i cilj osim onih koji su izričito u suprotnosti s Ustavom ili zakonom. C.1.6. Djelatnosti Prije svega, pravilo je da osnovni statutarni ciljevi udruge ne smiju biti obavljanje djelatnosti radi stjecanja dobiti za svoje članove ili treće osobe. Međutim, to ne znači da udruga ne smije obavljati djelatnost koja će donijeti prihod. Naprotiv, Zakonom je izričito propisano da udruga uz svoju osnovnu djelatnost može obavljati i djelatnost kojom se stječe prihod. Ali, ako obavljanjem djelatnosti udruga ostvari dobit (prihod), ona se mora koristiti isključivo za obavljanje i unapređenje djelatnosti udruge kojima se ostvaruju njeni ciljevi utvrđeni statutom (a ne može se raspodijeliti među članovima). Potrebno je znati da udruga može obavljati niz različitih gospodarskih djelatnosti, ali da je samo za obavljanje nekih potrebno pribaviti odobrenje nadležnog tijela, i to odobrenje priložiti uz zahtjev za registraciju udruge, kao npr.: 1. Prikupljanje i raspodjela humanitarne pomoći (odobrenje izdaje Ministarstvo rada i socijalne skrbi a postupak je propisan Zakonom o humanitarnoj pomoći); 2. Ostvarivanje autorskih prava ili prava umjetnika izvođača: (odobrenje izdaje Državni zavod za intelektualno vlasništvo a postupak je propisan Pravilnikom o stručnim mjerilima za obavljanje djelatnosti autorskog prava i srodnih prava). Statutom je prije svega potrebno propisati djelatnosti obavljanjem kojih će udruga ostvarivati ciljeve radi kojih je osnovana. Tek podredno, statutom se može propisati i obavljanje nekih djelatnosti kojima je cilj stjecanje prihoda. C.1.7. Članstvo Statutom se mora utvrditi tko i pod kojim uvjetima može postati članom udruge, te koja su prava i obveze članova. Članstvo udruge može se odrediti slobodno, ovisno o cilju osnivanja (npr. samo pripadnici određenog zanimanja), a dopušteno je članstvo odrediti i prema nekom drugom kriteriju. Međutim, uvjeti za stjecanje statusa člana ne smiju pozivati na diskriminaciju po osnovi po kojoj je to inače zabranjeno (rasa, boja kože, vjerska pripadnost i sl.). Osobe bez poslovne sposobnosti ili s ograničenom poslovnom sposobnošću (dakle, maloljetnici ili osobe kojima je poslovna sposobnost ograničena ili oduzeta) mogu biti članovi udruge, ali nemaju pravo odlučivati u njezinim tijelima. Način njihova sudjelovanja u radu tijela udruge uređuje se statutom udruge. C.1.8. Tijela udruge Uz osobu ovlaštenu za zastupanje, jedino tijelo upravljanja koje udruga mora imati jest skupština, pri čemu se za najviše tijelo odlučivanja umjesto naziva “skupština” može rabiti i neki drugi naziv. Međutim, nema zapreke da udruga ima i druga tijela upravljanja (upravni ili izvršni odbor, nadzorni odbor, predsjedništvo i sl.). Bez obzira na to koliko tijela upravljanja ima, ona statutom moraju biti jasno određena. Dakle, potrebno je propisati naziv tijela, njihov sastav i broj članova, tko ih i na koji način bira, tko ih i iz kojih razloga može opozvati, koje su njihove ovlasti, na koji način donose odluke te koliko traje mandat izabranih članova tijela. Pri izradi odredbi kojima se uređuje djelovanje tijela upravljanja udruge potrebno je imati na umu izričito traženje Zakona da unutarnji ustroj udruge bude zasnovan na načelima demokratskog zastupanja i demokratskog očitovanja volje članova. C.1.9. Prestanak postojanja udruge Statut mora sadržavati odredbu iz koje će biti jasno vidljivo pod kojim uvjetima i iz kojih razloga udruga može prestati postojati. Pritom, neki su od razloga za prestanak udruge utvrđeni Zakonom, ali se statutom mogu propisati i drugi razlozi, prema željama osnivača (npr. može se propisati da će udruga prestati ostvarenjem određenog cilja ili protekom određenog vremena). C.2. Fakultativni sadržaj statuta Osim obveznog sadržaja, statut udruge može sadržavati i neke druge odredbe o pitanjima koja su kao fakultativna navedena u Zakonu. Iako nisu obvezne, pa njihovo postojanje ne utječe na usklađenost statuta sa zakonom, mnoge od tih odredbi su korisne: područje djelovanja udruge, način korištenja ostvarene dobiti, rješavanje sporova i sukoba interesa unutar udruge, stegovna odgovornost članova, postupak s imovinom u slučaju prestanka udruge, znak udruge i njegov izgled, pečat udruge i njegov izgled, itd. D. POSTUPAK REGISTRACIJE UDRUGE D.1. Podnošenje zahtjeva Registraciju udruge obavljaju uredi državne uprave u županijama, te njihove ispostave na području određene županije. Zahtjev za registraciju podnosi se u dva primjerka na propisanom obrascu koji se kupuje u prodavaonicama “Narodnih novina”. Na zahtjev se plaća upravna pristojba u iznosu od 70,00 kuna (u državnim biljezima). Uz zahtjev za osnivanje potrebno je priložiti sljedeće isprave4 : 1. zapisnik o radu i odlukama osnivačke skupštine, 2. odluku o pokretanju postupka za upis u registar udruga (zbog toga što udruga može djelovati i bez registracije, vidjeti: III. “Neformalne udruge”), 3. Statut u dva primjerka (jedan ostaje u zbirci isprava koju vodi registracijsko tijelo, a jedan se ovjerava i vraća udruzi), 4. popis osnivača (obrazac popisa osnivača kupuje se u prodavaonicama “Narodnih novina”), 5. osobna imena osoba ovlaštenih za zastupanje, 6. izvod iz sudskog ili drugog registra za pravnu osobu – osnivača udruge, 7. suglasnost ili odobrenje nadležnog tijela državne uprave za obavljanje određene djelatnosti, kada je to propisano posebnim zakonom kao uvjet za upis udruge i 8. kopiju osobne iskaznice osnivača i osoba ovlaštenih za zastupanje. U pravilu, svi se prilozi zahtjevu dostavljaju u izvorniku ili ovjerenoj kopiji. Međutim, neovjerene se mogu priložiti kopije osobnih iskaznica osnivača i osoba ovlaštenih za zastupanje, kopija izvoda iz sudskog ili drugog registra za pravnu osobu te kopija osobne iskaznice predstavnika pravne osobe u udruzi. Zahtjev za upis u registar udruga mora se podnijeti u roku od tri mjeseca od dana donošenja odluke o pokretanju postupka za upis udruge u registar. U protivnom, registracijsko će tijelo zahtjev odbaciti. Zahtjev za upis u registar, u ime osnivača, podnosi osoba ovlaštena za zastupanje udruge. To znači da osoba ovlaštena za zastupanje mora Vidjeti: čl. 8. st. 4. Pravilnika o obrascima i načinu vođenja registra udruga Republike Hrvatske i registra stranih udruga u Republici Hrvatskoj (“Narodne novine”, broj 11/02) vlastoručno potpisati zahtjev, te da u čitavom postupku pred registracijskim tijelom sudjeluje u ime udruge. D.2. Postupak registracije Registracijsko tijelo (ured državne uprave) dužno je odlučiti o zahtjevu u roku od 30 dana od dana predaje urednog zahtjeva. Registracijsko će tijelo razmotriti zahtjev, dokaze koji se uz njega moraju priložiti i sadržaj priloženog statuta, pa ako utvrdi da nedostaje neki od propisanih dokaza, ili da je sadržaj statuta manjkav ili protivan zakonu, upozorit će na to podnositelja zahtjeva aktom (zaključkom) te mu odrediti primjeren rok (15-30 dana) da zahtjev nadopuni, odnosno da ispravi nedostatke u statutu. Rok od 30 dana u kojem je registracijsko tijelo dužno odlučiti o podnesenom zahtjevu računa se od prvog sljedećeg dana od dana kada je zahtjev nadopunjen svim potrebnim dokazima, odnosno kada je registracijskom tijelu predan statut koji udovoljava zakonskom minimumu. D.3. Predmnjeva o upisu Predmnjeva o upisu jest institut koji bi još neregistriranu udrugu trebao zaštititi od tzv. “šutnje administracije”, odnosno od neopravdanog odugovlačenja postupka registracije od strane registracijskog tijela. Dakle, ako registracijsko tijelo ne donese odluku o zahtjevu u propisanom roku od 30 dana od dana predaje urednog zahtjeva, smatrat će se da je udruga upisana u registar idućeg dana nakon proteka toga roka (31. dan od dana predaje urednog zahtjeva). U tom slučaju udruga mora ponoviti svoj zahtjev za upis u registar, a registracijsko je tijelo dužno donijeti rješenje o upisu u roku od 8 dana od dana ponovljenog zahtjeva. Usprkos postojanju opisanog instituta predmnjeve o upisu, teško je reći da će udruga koju je registracijsko tijelo propustilo registrirati u zakonom propisanom roku, protekom toga roka moći faktično ostvariti sva prava kao da je registrirana u redovitom postupku. Naime, rješenje o registraciji je nužno da bi se učinile neke najelementarnije radnje (izradio pečat, otvorio žiro-račun i sl.). Stoga, učinkovitost instituta predmnjeve o upisu treba uzeti s rezervom. Naglašavamo da pojam “uredan zahtjev” znači zahtjev koji sadrži sve potrebne dokaze, odnosno kojem je priložen statut koji udovoljava zakonskom minimumu. D.4. Izrada pečata Iako izrada pečata udruge nije obvezna, jer to nije propisano zakonom, u praksi neka državna tijela zahtijevaju da svaka pravna osoba ima pečat (Državni zavod za statistiku i dr.). Stoga, s rješenjem o registraciji treba poći do pečatoresca i naručiti pečat. Pritom, pečat mora biti istovjetan opisu pečata iz statuta udruge (promjer, oblik, položaj i sadržaj teksta itd.). D.5. Prijava Državnom zavodu za statistiku Nakon upisa u registar i izrade pečata osoba ovlaštena za zastupanje mora se obratiti Državnom zavodu za statistiku, odnosno ispostavi toga zavoda u jedinici područne (regionalne) samouprave. Ispostavi zavoda potrebno je priložiti popunjeni obrazac RPS-1 “REGISTAR POSLOVNIH SUBJEKATA-PRIJAVA” (kupuje se u prodavaonicama “Narodnih novina”) ovjeren pečatom udruge, presliku rješenja o registraciji (izvornik rješenja donosi se na uvid) i kopiju uplatnice o plaćenoj pristojbi (koja se prethodno pribavi u uredu za statistiku). Državni zavod za statistiku izdaje akt o razvrstavanju pravne osobe prema djelatnosti koju obavlja, a u skladu sa Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti. D.6. Otvaranje žiro-računa Žiro-račun udruga može otvoriti u poslovnoj banci koja ima ovlaštenje za obavljanje platnog prometa. Prilikom otvaranja žiro-računa potrebno je predočiti rješenje o registraciji i akt Državnog zavoda za statistiku. NAKON OTVARANJA ŽIRO-RAČUNA OKONČANE SU SVE POTREBNE TEHNIČKE RADNJE ZA NESMETANO DJELOVA- NJE UDRUGE, PA ONA MOŽE ZAPOČETI SUDJELOVANJE U PRAVNOM PROMETU. IV. OSNIVANJE UDRUGE BEZ PRAVNE OSOBNOSTI (NEFORMALNE UDRUGE) Osnivanje udruge bez pravne osobnosti ima prednosti i nedostatke. Prednost je u tome što sam postupak osnivanja ne zahtijeva održavanje formalne osnivačke skupštine, izradu posebne dokumentacije i odobrenje državnog tijela. Međutim, kao što je već navedeno, udruge bez pravne osobnosti uskraćene su za neka prava koja mogu ostvariti samo registrirane udruge, kao npr. financiranje projekata i programa sredstvima iz državnog ili lokalnog proračuna, te porezne olakšice. Osim toga, za razliku od registriranih udruga koje za obveze odgovaraju svojom imovinom ali ne i imovinom svojih osnivača i članova, os- nivači i članovi neregistrirane udruge za obveze udruge odgovaraju solidarno i neograničeno cjelokupnom svojom osobnom imovinom. Ove okolnosti valja imati na umu prilikom donošenja odluke o tome hoće li se udruga registrirati ili ne. U svakom slučaju, ako se udruga namjerava baviti djelatnošću koja pretpostavlja preuzimanje obveza u pravnom prometu, za preporučiti je da se udruga upiše u registar i time stekne svojstvo pravne osobe. A. OSNIVANJE Za osnivanje neformalne udruge potrebna su također najmanje tri osnivača, pravne ili fizičke osobe. Osnivači se po prirodi stvari moraju sastati i osnovati udrugu, ali nisu dužni o tome sastavljati zapisnik i donositi odluke koje su obvezne za udrugu koja se registrira. Naime, međusobni odnosi osnivača (i budućih članova) udruge uređuju se primjenom obveznopravnog instituta ortakluka, a što znači da će osnivači prilikom osnivanja udruge zaključiti ugovor kojim će urediti međusobne odnose, prava i obveze (a mogu urediti i druga pitanja od važnosti za djelovanje udruge).5 Pritom, ugovor ne mora biti sastav- Vidjeti primjer ugovora o osnivanju neformalne udruge u poglavlju “IV. Primjeri dokumenata potrebnih za registraciju udruge”. B. OTVARANJE ŽIRO-RAČUNA Osnivanje se ne mora prijavljivati nijednom državnom tijelu, te će jedini dokaz o tome da je udruga osnovana predstavljati ugovor zaključen između osnivača. Temeljem toga ugovora, neformalna će udruga otvoriti i žiro-račun. C. STATUT Pitanja od važnosti za uređenje međusobnih odnosa između osnivača, a kasnije i članova, u neformalnoj će se udruzi urediti ugovorom. Međutim, to nije zapreka da i neformalna udruga ima statut. Naprotiv, ugovor može uputiti na to da će se određena pitanja urediti statutom, te urediti i pitanje donošenja statuta ili njegovih eventualnih izmjena. D. NAČIN DJELOVANJA NEFORMALNIH UDRUGA Iako osnivanje neformalne udruge nije potrebno prijaviti registracijskom tijelu, te iako statusne promjene (naziva, sjedišta, ovlaštenih osoba i sl.) također ne podliježu odobrenju registracijskog tijela, neformalne udruge nisu izuzete od djelovanja u skladu s odredbama Zakona o udrugama. Naime, načela Zakona primjenjuju se jednako na registrirane i neregistrirane udruge, pa se, slijedom toga, i neformalna udruga mora pridržavati odredbi kojima se utvrđuju načela unutarnjeg ustroja udruge, djelatnosti koje udruga može obavljati i sl. Iako neformalne udruge ne mogu ostvariti sva prava kao i registrirane, one mogu nesmetano obavljati djelatnost radi koje su osnovane. Budući da se radi o novom institutu, za pretpostaviti je da će biti potrebno određeno vrijeme da se drugi sudionici pravnog prometa (osobito različita državna tijela) naviknu na postojanje neformalnih udruga, te da će rješavanje praktičnih, svakodnevnih pitanja u početku predstavljati određeni problem. V. PRIMJERI DOKUMENATA POTREBNIH ZA REGISTRACIJU UDRUGE V.1. STATUT UDRUGE Ogledni primjerak statuta valja shvatiti isključivo kao pomoć pri izradi statuta koji će biti u potpunosti prilagođen potrebama određene udruge. Na temelju članka 11. stavka 2. i 3. Zakona o udrugama („Narodne novine“ broj 88/2001) Osnivačka skupština udruge _____________, održana dana ______________ u ____________________, donijela je S T A T U T I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim Statutom uređuju se pitanja naziva, sjedišta, cilja, djelatnosti, načina upravljanja, unutarnjeg ustrojstva, financiranja i druga pitanja značajna za rad ________________ ( u daljnjem tekstu: Udruga). Udruga je nevladina i neprofitna organizacija. Članak 2. Naziv Udruge glasi: ______________________________________ Skraćeni naziv Udruge glasi: __________________ Uz naziv na hrvatskom jeziku Udruga će u pravnom prometu rabiti i naziv na __________ jeziku, koji glasi: ____________________. Udruga djeluje na području ___________________. Članak 3. Sjedište Udruge je u _________________________. Odluku o promjeni adrese sjedišta donosi Upravni odbor. Udrugu u pravnom prometu zastupa predsjednik Upravnog odbora. Članak 4. Udruga može osnivati podružnice. Odluku o osnivanju podružnice donosi Upravni odbor. Podružnice nisu pravne osobe. Članak 5. Udruga posjeduje pečat. Pečat Udruge okruglog je oblika, promjera ______ mm. Uz obod je ispisan naziv Udruge, te adresa sjedišta Udruge. Pečat čuva i ovlašten je koristiti predsjednik Udruge i drugi članovi Udruge koje on ovlasti. II. CILJEVI I DJELATNOST Članak 6. Cilj i svrha osnivanja Udruge je ____________________________. Članak 7. U svrhu ostvarivanja cilja propisanog člankom 6. Udruga će obavljati sljedeće djelatnosti: _________________________________________. Uz djelatnosti iz stavka 1., Udruga će obavljati i sljedeće gospodarske djelatnosti: _________________________________________. III. ČLANOVI UDRUGE Članak 8. Članom Udruge može postati svaka punoljetna, poslovno sposobna osoba, koja je zainteresirana za rad u Udruzi i koja prihvaća odredbe ovog Statuta. Članom Udruge mogu postati i pravne osobe. Članstvo u Udruzi one ostvaruju putem ovlaštenog predstavnika. Članstvo može biti redovito i počasno. Redoviti članovi Udruge plaćaju godišnju članarinu u iznosu koji utvrdi Upravni odbor. Članak 9. Osoba ili pravna osoba koja želi postati redovitim članom Udruge podnosi zahtjev Upravnom odboru, koji donosi odluku o prijemu u članstvo. Redoviti članovi potpisuju pristupnicu kojom se obvezuju na sudjelovanje u radu Udruge te poštivanje odredbi njenog Statuta i drugih akata, kao i odluka tijela Udruge. Članak 10. Upravni odbor može imenovati počasne članove Udruge. Počasnim članom može postati osoba koja je osobnim radom i zalaganjem osobito pridonijela ostvarivanju ciljeva Udruge. Članak 11. Članovi Udruge imaju pravo: – sudjelovati u aktivnostima Udruge, – biti informirani o radu Udruge, – birati i biti birani u tijela upravljanja Udrugom. Članovi Udruge imaju dužnost: – poštovati odluke tijela Udruge, – poštovati odredbe Statuta, – plaćati redovito godišnju članarinu. Članak 12. Članstvo prestaje: – istupanjem, – isključenjem zbog neplaćanja članarine za tekuću godinu, – isključenjem zbog nepoštivanja odredbi Statuta. Odluku o isključenju donosi Upravni odbor. Protiv odluke Upravnog odbora o isključenju odnosno o odbijanju zahtjeva za primitak u članstvo, može se, u roku od 15 dana, podnijeti prigovor Skupštini. Odluka Skupštine je konačna. IV. TIJELA UPRAVLJANJA Članak 13. Tijela upravljanja Udrugom su: – Skupština i – Upravni odbor. 6 Članak 14. Skupština Udruge najviše je tijelo upravljanja. Skupštinu čine svi redoviti članovi Udruge. Članak 15. Skupština Udruge nadležna je i obavlja sljedeće poslove: – donosi Statut i druge opće akte Udruge, – bira i razrješava članove Upravnog odbora, – donosi financijske izvještaje, – odlučuje o organizacijskim i statusnim promjenama i prestanku Udruge, – odlučuje o visini godišnje članarine, – odlučuje o prigovorima protiv odluka Upravnog odbora, Alternativno, umjesto Upravnog odbora, može se imenovati jedna ili više osoba koje će predstavljati i zastupati Udrugu u pravnom prometu i obnašati poslove izvršnog tijela. Ta se osoba može zvati predsjednikom, direktorom ili bilo kojim drugim imenom. – donosi sve odluke u vezi s radom Udruge za koje nije nadležan Upravni odbor ili predsjednik Upravnog odbora. Skupština se sastaje prema potrebi a najmanje jednom godišnje. Skupštinu saziva Upravni odbor. Upravni odbor obvezan je sazvati zasjedanje Skupštine u roku od 30 dana od dana kada je to predložio predsjednik Upravnog odbora ili deset redovitih članova Udruge. Upravni odbor dužan je pozive za zasjedanje Skupštine dostaviti članovima najmanje sedam dana prije dana zasjedanja. Ako Upravni odbor ne sazove Skupštinu u roku iz stavka 3. ovoga članka, predlagači mogu sami sazvati sjednicu Skupštine. Članak 16. Skupština punovažno odlučuje ako sjednici prisustvuje natpolovična većina redovitih članova Udruge. Skupština donosi odluke natpolovičnom većinom prisutnih članova, osim u slučaju iz članka 25. stavka 2. Članak 17. Predsjednik Upravnog odbora organizira i rukovodi poslovanjem Udruge. Predsjednik Upravnog odbora zastupa i predstavlja Udrugu, te odgovara za zakonitost njezina rada. Mandat predsjednika Upravnog odbora traje dvije godine. Članak 18. Predsjednik Upravnog odbora može biti razriješen dužnosti i prije isteka roka na koji je izabran: – na vlastiti zahtjev, – ako ne postupa u skladu s uputama i smjernicama Skupštine, – ako djeluje protivno zakonu ili Statutu ili – ako svojim istupanjem i djelovanjem šteti ugledu Udruge. Odluku o razrješenju predsjednika donosi Skupština, na prijedlog Upravnog odbora ili deset redovitih članova Udruge. U slučaju razrješenja, Skupština će odlučiti o tome hoće li razriješeni predsjednik ostati članom Upravnog odbora. Članak 19. Upravni odbor je izvršno tijelo Udruge i najviše tijelo upravljanja između dva zasjedanja Skupštine. Upravni odbor čine 3 člana koje bira Skupština. Mandat članova Upravnog odbora traje 2 godine uz mogućnost da budu ponovno birani još jednom. Upravni odbor bira predsjednika Upravnog odbora iz redova svojih članova. Članak 20. Upravni odbor: – priprema nacrt Statuta i drugih akata, – saziva zasjedanje Skupštine, predlaže dnevni red i priprema sve materijale o kojima Skupština raspravlja, – izvršava odluke Skupštine, – prima nove članove Udruge i predlaže Skupštini imenovanje po- časnih članova, – odlučuje o isključenju iz članstva, – odlučuje o promjeni adrese sjedišta Udruge, – vodi popis članova Udruge, – odlučuje o raspodjeli prikupljenih sredstava. Članak 21. Upravni odbor punovažno odlučuje ako sjednici prisustvuje natpolovična većina članova Upravnog odbora. Upravni odbor donosi odluke natpolovičnom većinom prisutnih članova. V. IMOVINA UDRUGE, NAKNADA TROŠKOVA I FINANCIJSKA GODINA Članak 22. Udruga pribavlja novčana sredstva iz članarine, donacija, poklona, nasljedstva, namjenskih sredstava iz proračuna jedinica lokalne samouprave, obavljanja gospodarskih djelatnosti te iz drugih pravno dopuštenih izvora. Sva prikupljena sredstva koriste se isključivo za ostvarivanje cilja osnivanja Udruge. O raspodjeli prikupljenih sredstava odlučuje Upravni odbor. Članak 23. Za opravdane troškove učinjene u vezi s obavljanjem djelatnosti Udruge članovi imaju pravo na naknadu, a za rad u vezi s djelatnosti Udruge i na nagradu. O visini naknade i nagrade odlučuje Upravni odbor. Članak 24. Financijska godina Udruge počinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca iste godine. VI. PRESTANAK UDRUGE Članak 25. Udruga prestaje odlukom Skupštine ili iz razloga propisanih zakonom. Odluku o prestanku Udruge donosi Skupština dvotrećinskom većinom prisutnih članova. Članak 26. U slučaju prestanka Udruge njezina se imovina poklanja zakladi ili humanitarnoj udruzi, sukladno odluci Upravnog odbora. VII. INFORMIRANJE ČLANSTVA Članak 27. Članovi Udruge imaju pravo uvida u rad tijela Udruge i odluke koje ta tijela donose. Informacije o aktivnostima Udruge, radu njezinih tijela, te odlukama koje su donesene članovi Udruge dobivaju putem pisanog biltena koji im se dostavlja svaka tri mjeseca. VIII. ZAVRŠNE ODREDBE Članak 28. Statut Udruge stupa na snagu s danom registracije Udruge pri nadležnom tijelu. U Zagrebu, ______ 2002. Predsjednik Upravnog odbora: V.2. ZAPISNIK SA OSNIVAČKE SKUPŠTINE Primjer zapisnika izrađen je za udrugu koja se registrira i stječe pravnu osobnost. Pritom, radi se o tekstu zapisnika koji treba shvatiti isključivo kao pomoć pri izradi zapisnika koji će biti potpuno usklađen sa sadržajem određene osnivačke skupštine. Z A P I S N I K sa sjednice Osnivačke skupštine _______________, održane dana _______ 2002., u Zagrebu, Gornjogradska 1. Sjednici Osnivačke skupštine prisustvovali su sljedeći osnivači: 1. _______________________ 2. _______________________ 3. _______________________ ... Osnivačkom skupštinom je do izbora dužnosnika Udruge predsjedao __________________. Za zapisničara je izabran ______________ a za ovjerovitelje zapisnika izabrani su ________________________ i ______________________. Nakon toga usvojen je sljedeći DNEVNI RED 1. Donošenje odluke o osnivanju Udruge 2. Donošenje odluke o pokretanju postupka za upis u registar udruga7 3. Donošenje Statuta Udruge 4. Izbor članova tijela upravljanja Udrugom Umjesto odluke o pokretanju postupka za upis u registar udruga, osnivačka skupština može donijeti odluku o tome da udruga djeluje neformalno. PRIMJERI DOKUMENATA POTREBNIH ZA REGISTRACIJU UDRUGE 1) Nakon iznošenja razloga koji su osnivače doveli na ovu Osnivačku skupštinu te diskusije, zaključeno je da postoji potreba za osnivanjem ove Udruge pa je jednoglasno donesena ODLUKA O OSNIVANJU A. Osniva se ____________________________________ B. Cilj osnivanja Udruge je ________________________ C. Udruga će obavljati sljedeće djelatnosti: ___________ 2) Nakon rasprave osnivači su zaključili da Udruga neće djelovati neformalno, već da postoje opravdani razlozi za njezinu registraciju. Slijedom toga, jednoglasno su donijeli ODLUKU o pokretanju postupka za upis u registar udruga A. Pokrenut će se postupak za upis Udruge u registar udruga pri nadležnom tijelu. B. U postupku registracije Udrugu će zastupati predsjednik Upravnog odbora, sukladno Statutu. C. Po okončanju postupka registracije predsjednik Upravnog odbora dužan je o ishodu toga postupka obavijestiti osnivače. 3) Predsjedavajući je predočio nazočnima Nacrt statuta Udruge, navodeći da se radi o temeljnom aktu koji uređuje međusobne odnose članova, a na temelju kojeg Udruga i djeluje. Nakon diskusije jednoglasno je donesena ODLUKA Usvaja se Statut _________________________________. 4) Za članove Upravnog odbora, sukladno članku 19. stavak 2. Statuta predloženi su _______________________________________. Nakon provedenog glasovanja za članove Upravnog odbora, sukladno članku 19. stavak 2. Statuta izabrani su ___________________. Nakon okončanja izbora članova tijela Udruge Osnivačka skupština je utvrdila da je Upravni odbor dužan održati konstituirajuću sjednicu u roku od 3 dana, te da je predsjednik Upravnog odbora, kao osoba ovlaštena za zastupanje, dužan i ovlašten nadležnom tijelu podnijeti zahtjev za upis Udruge u registar. ZAPISNIČAR: OVJEROVITELJI ZAPISNIKA: 1. ____________________ 2. ____________________ V.3. UGOVOR O OSNIVANJU NEFORMALNE UDRUGE Već smo istaknuli da se neformalne udruge osnivaju odgovarajućom primjenom instituta ortakluka. Ortakluk je institut obveznog prava, uređen odredbama članka 647a. – 647ž. Zakona o obveznim odnosima. Prema odredbi članka 647a., ugovorom o ortakluku uzajamno se obvezuju dvije ili više osoba uložiti svoj rad i/ili imovinu radi postizanja zajedničkog cilja. U nastavku odredbe utvrđeno je da je ortakluk zajednica osoba i dobara bez pravne osobnosti. Prema tome, izvorna svrha instituta ortakluka nije osnivanje neformalnih udruga, pa je određene odredbe zakona koje uređuju ovaj institut potrebno prilagoditi potrebama osnivanja i djelovanja neformalne udruge. Zakon o udrugama zato upućuje na to da će se odredbe Zakona o obveznim odnosima koje se odnose na ortakluk primijeniti na odgovarajući način na udruge koje žele djelovati bez registracije. Slijedom navedenoga, ugovor o osnivanju neformalne udruge bi mogao izgledati ovako: Pero Perić iz Zagreba, ....; Mato Matić iz Bjelovara, ... i Jozo Jozić iz Samobora zaključili su dana ________ 2002. UGOVOR O OSNIVANJU UDRUGE “TREĆA SREĆA” Članak 1. Ugovorne strane udružuju se kao osnivači, i u smislu odredbe članka 3. Zakona o udrugama osnivaju udrugu. Udruga nije pravna osoba. Članak 2. Osnivači utvrđuju da naziv udruge glasi “Treća sreća”, a skraćeni naziv glasi “TRES”. Sjedište Udruge je u Zagrebu, Gornjogradska 1. Cilj osnivanja Udruge je ... U svrhu ostvarivanja utvrđenog cilja, Udruga će obavljati sljedeće djelatnosti: ... Članak 3. Osnivači utvrđuju da je najviše tijelo odlučivanja Udruge Skupština, koju čine svi članovi Udruge, a da osim Skupštine Udruga ima Upravni odbor koji čine predsjednik Udruge i dva člana koje bira Skupština, te predsjednika Udruge kojega bira Skupština. Mandat predsjednika i članova Upravnog odbora traje četiri godine. Sva tijela upravljanja Udruge odluke donose natpolovičnom većinom prisutnih, a punovažno odlučuju ako je sjednici prisutna natpolovična većina članova tijela. Članak 4. Osnivači unose u osnovanu Udrugu svaki po 200,00 kn za potrebe troškova registracije, te se obvezuju sudjelovati u redovitim aktivnostima Udruge, sukladno ovom ugovoru, Statutu Udruge i dužnostima na koje su izabrani. Navedeni novčani ulozi postaju vlasništvo Udruge, te osnivači na te uloge osobno nemaju više nikakva prava. Osnivači su suglasni s tim da niti jedan od njih, kao niti jedan od budućih članova Udruge, s osnove unošenja sredstava u Udrugu nema veća prava u upravljanju Udrugom od ostalih. Članak 5. Osnivači obvezuju Peru Perića da u roku 30 dana od dana potpisivanja ovoga ugovora izradi nacrt Statuta Udruge, te se obvezuju Statut usvojiti u roku ne duljem od 45 dana od dana potpisivanja ovoga ugovora. PRIMJERI DOKUMENATA POTREBNIH ZA REGISTRACIJU UDRUGE Odredbe Statuta ne smiju biti u suprotnosti s odredbama ovoga ugovora. Članak 6. Osnivači su suglasni s tim da ovom ugovoru pod jednakim uvjetima mogu pristupiti i druge osobe. Osobe koje su naknadno pristupile ugovoru imaju jednaka prava i obveze kao i osnivači. Na međusobne odnose osnivača primjenjivat će se odredbe Zakona o obveznim odnosima kojima je uređen institut ortakluka, odredbe Zakona o udrugama koje se primjenjuju i na neformalne udruge te odredbe Statuta. U slučaju kolizije navedenih pravila primijenit će se odredbe Zakona o udrugama. Osnivači i članovi Udruge koji naknadno pristupe ugovoru mogu iz njega istupiti pod uvjetima utvrđenim Zakonom o obveznim odnosima. Članak 7. Ovaj ugovor sastavljen je u pet istovjetnih primjeraka, od kojih svaka ugovorna strana zadržava po jedan, jedan se pohranjuje u arhivi javnog bilježnika prilikom ovjere potpisa, a jedan u arhivi udruge. Članak 8. U znak pristanka na odredbe ovoga ugovora, osnivači ga vlasto- ručno potpisuju. U Zagrebu, ______ 2002. Pero Perić Mato Matić Jozo Jozić PRAVNA POMOĆ I SAVJETI UDRUGAMA: Hrvatski pravni centar Svačićev trg 12 10000 Zagreb Tel: 01/48 56 575 E-mail: hpc@hpc.hr www.hpc.hr B.a.B.e. Grupa za ženska ljudska prava Vlaška 79 10000 Zagreb Tel: 01/46 11 351 Tel./fax: 01/46 11 686 E-mail: babe@zamir.net www.babe.hr Udruga NIT Centar potpore udrugama Augusta Šenoe 8 10000 Zagreb Tel/Fax: 01/48 39 841 E-mail: nit@nit-zg.hr www.nit-zg.hr Udruga MI Centar potpore i volonterski centar Hrvojeva 12/1 21000 Split Tel: 021/34 25 82 Fax: 021/35 58 40 E-mail: udruga-mi@st.tel.hr www.udruga-mi@hr Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek Program za razvoj organizacija civilnog društva 31000 Osijek, Županijska 7 Tel: 031/21 45 84 E-mail: cpos@zamir.net www.centar-za-mir.hr Ri-Centar Blaža Polića 2/4 51000 Rijeka Tel: 051/33 25 11 051/32 47 60 E-mail: ri-centar@ri.hinet.hr www.ri-centar.hr International Center for Not-for-Profit Law 733 15th Street, NW Suite 420 Washington DC 20005 USA Voice: 202-624-0766 Fax: 202-624-0767 Web: www.icnl.org E-mail: infoicnl@icnl.org International Center for Not-for-Profit Law C.E.E. Regional Office Apaczai Csere Janos 17-1 1052 Budapest, Hungary Voice: (36 - 1) 318 69 23 Fax: (36 - 1) 266 14 79 E-mail: icnl@pronet.hu B.a.B.e. Budi aktivna, Budi emancipirana – Grupa za ženska ljudska prava 10 000 Zagreb, Vlaška 79/III Tel. 385 1 46 11 351; tel./fax: 385 1 46 11 686 E-mail: babe@zamir.net Web: www.babe.hr Sve je tu kako to mora biti, da li bolje neformalana udruga ili obična udruga?Pozdrav,abiba.

Tu sam, drago mi je što smo tu," malo nas je al nas ima". Opet ponavljam, treba nas puno,puno. Od malo uloga ništa. Da li da se pusti anketa na Legalisu da uopće vidimo koliko je ljudi zainteresirano? Nadam se da ste pročitali Zakon o udrugama, tamo ima i Statut udruge itd. Tko se pravno kuži, neka da svoje mišljenje. Što se financija tiče, alex je tu, ja i moja prijateljica također smo financijske struke, znači tu ne bi bilo problema.

Ovo priča čovjek stroj,robot, nehumanista u svakom pogledu. Očito čovjek koji ne voli svoju zemlju (ako mu je domovina)?! Ali, ne želim od ove teme stvarati političku temu ili još gore teme cinizma i ironije. Pa, gospodine moj mili, sretno vam bilo u vašim pogledima, ostajte i dalje sami u svom svijetu i ne vrijeđajte ljude koji imaju srce i dušu, one koji žele živjeti u dobru i zlu, a ne u mržnji i nepoštivanju. Pozdravljam alex i nadam se da te sve ovo nije obeshrabrilo, kao ni ostale od početka foruma. Pa nećemo valjda dozvoliti da gospoda koja "fumkcionisaju" na drugim valnim dužinama, pokolebaju nas.

Dobro, očekivala sam ovakve komentare. Vjerujem da od nas forumaša (a ima nas još jako puno koji nismo na forumu) nismo dizali kredite za aute, ljetovanja, obleku itd. Što kad se desi bolest u obitelji gdje moraš promijeniti prehranu (hrana je skupa), kada ti umre otac, majka (nemaš sredstava da mu omodučiš dostojan posljednji pozdrav), da, tu su banke koje ti nude kredite.Što kada jedan ćlan obitelji ostane bez posla, a krediti ostaju?!... Da, nismo trebali biti jamci sestri, bratu, kumu, trabali bi živjeti kao jedinke, bez prijatelja, bez rodbine?? Halo, tko tako može živjeti, nekaživi, ja to ne želim i ne mogu. Da sam dizala kredite za aute,ljetovanja ne bi ni pokretala ovako nešto jer bilo bi me sram da netko daje 20 kn da otplati moje egzibicije dok ostali nemaju za kruh. A ISTO TAKO MOŽDA BI VI KOJI MOŽETE SE POKRIVATI DEKAMa, tebali se zapitati da li ste tu dovoljno dugu "deku" stekli poštenim radom, da li se ne bojite da jednog dana bude vam potreban prijatelj, ljudska riječ, utjeha, situacija kad ćete požaliti što niste otvorili srce i pustili ljudima da dođu do njega. Ponavljam, neću odustati makar to smeta kredno-štednim zadrugama.

Slažem se sa svime što pišete, ali nećemo mi smanjivati kamate u bankama,jer kredite koje građani već imaju sigurno banke neće retrogradno smanjivati. Nisu nama problemi samo kamate, već same otplate kredita kad ljudi nemaju sa čime oplačivati ih. Na to možemo pokušati utjecati kada ojačamo. Molim vas da odete na google i pročitate Zakon o udrugama, pa ajmo onda komentirati da li ćemo to pokrenuti ili ne. Nemojmo opet da ljudi nemaju novaca, pa zato i to pokrećemo. Ljudi nemaju novaca jer su u kreditima, jer ostaju bez posla, a uskoro možemo i bez stanova, kuća kad krenu Ovrhe banaka.

Da, preskočila sam ove "milijardere" jer ne želim to primiti kao sarkazam. Ustvari, ideja uopće nije loša. Ljudi, da li vi shvaćate da ova udruga pogodovala bi i bankama jer bi se krediti redovitije otplaćivali, mi bi se bolje osjećali, možda bi nam se vratio i osmijeh na lica. Jednog dana, kad ojačamo od naših malih uloga ( ne znam zašto 20 kn zvuči puno). Sigurno ima i pušača, ima nas koji smo oprobali se u lotu gdje je bila nulta vjerojatnost da dobijemo. Iskušavali smo sreću. Ovdje, nećemo iskušavati sreću. Ovime bi poklanjali sreću jedni drugima pa makar ispoetka to bila pomoć u mjesečnim auitetima kredita. Još jednom vas pozivam(stalno ću vas pozivati)dok ne osnujemo to "nešto" ma kako se zvalo.Pitajte poznate pravnike, mi smo financijske struke i za to neće biti problema. Tu je i aleks i svi vi ostali sa svojim idejama. Ajmo, pokrenimo se.

Konačno je nešto krenulo. Normalno da smo nepovjerljivi jedni prema drugima. Izigrali nas za prijatelji, rodbina kad smo bili jamci, izigrale nas banke, potpisivali smo sve i svašta samo da dobijemo krediti da bi preživjeli iz godine u godinu. Ali, sve to nas je ojačalo, opametilo i bar prijateljici i meni dovelo pameti. Naime, ponavljam, ovakva udruga ne bi bila financijski inžinjering, ne bi pojedinci odlučivali o tome kome će se i kada novčano pomoći. Nemojmo sve crno gledati, ovo nam je svjetlo na kraju tunela. Sve je stvar dogovora. Ništa nećemo raditi na štetu nekoga. Znam, sve ovo zvuči kao obećanja koja slušamo svaki dan,a od njih nema ništa. Ali, zaista je ne bi nikoga nosila na duši za nikakve novce jer želim mirno spavati.

Iskreno hvala na podršci. Ne znam da li bi bilo pametno oglasiti se u oglasniku. Bojim se da ljudi ne bi to krivo shvatili. Bila sam uvjerena da će ljudi reagirati jako brzo, tj.da će svatko dati neki prijedlog, animirati svog susjeda, rodbinu, prijatelja. Ne znam da li je ova poruka "pokusni kunić" ironija ili nešto drugo. Žalosno bi bilo da se netko ismijava na ovaj način, jer meni je to crni humor. Oprostite, ako sam pogrešno shvatila poruku. Odustati neću sigurno.Prijateljica i ja nastojimo pronaći način na koji bi udruga najbolje funkcionirala, ali dajte savjete i vi ostali. Treba nam pravno mišljenje. U vjeri da nas ima još, javite se, organizirat ćemo neki sastanak ili nešto slično.

Opet ja, malo sam čitala u Forumu Ostala pravna pitanja teme i iznenađena sam hladnoćom ljudi na ovu temu,jer vidljivo je da hrpa ljudi otplaćuje kredite jamcima, nemaju dovoljno za otplate jer supružnik ostane bez posla, pitaju, traže pravna pitanja, čekaju odgovore.... Ma ne mogu vjerovati da ljudi misle da će pomoć ili razumijevanje dobiti od banaka koje žive od naših kamata.Zašto je tako teško vjerovati da sami možemo jedni drugima pomoći? Zar nije ostalo nimalo vjere u ljude? Pa ima nas još uvijek poštenih koji nismo dizali kredite za skupe provode, već za čistu egzistenciju?! Javite se i iznesite svoje prijedloge!!

Evo,slušam svaki prijedlog vezano za temu. Koliko da čekamo na ovom forumu?! Ponavljam pitanje da li netko zna gdje da još potaknemo temu, da vidimo da li ljudi žele uopće pomagati si međusobno?.Ponavljam treba nas puno,puno!!

Super, nisam se prije javila jer sam radila. Koliko vidim nema baš zainteresiranih. Ljudi očito ne vjeruju da je tako nešto moguće ili bi trebalo to staviti na neki drugi forum?! Pomoć je uvelike potreba, kolegica i ja došle smo na tu ideju i svakako trebamo stručna mišljenja. Kao što sam napisala trebalo bi nas jako puno, trbali bi se pravno raspitati (možda i na legalisu da dobimo pravni savjet - informativno). Zakon o osnivanju udruga postoji, potrebna su 3 člana-osnivača, Upravni odbor itd. Mislim da bi prvo trebali staviti na neki drugi forum gdje ljudi više čitaju ili prosim neki drugi savjet?!!...

Ne znam da li ljudi ne čitaju ovaj caffe forum ili nemaju kredite u što ne vjerujem. Da li netko zna na koji forum je najbolje oglasiti se s tim prijedlogom pa da vidimo uopće da li ima zainteresiranih?!

Ljudi,dosta je bilo pričanja. Idemo nešto sami učiniti za sebe i pokrenuti Udrugu kreditno prezaduženih građana Hrvatske. Da, netko će reči zašto smo dizali kredite i zaduživali se, a sada ih ne možemo otplaćivati. Svatko od nas ima sigurno jednu malu ili više tragedija koja je dovela do toga. Djeci treba dati hranu, školovati ih, doslovce treba se živjeti, a prihodi se sve manji. Stoga, ne možemo nikome suditi jer se svi možemo naći u situaciji da nam je potrebna pomoć. Građani Hrvatske su spremni svaki tjedan uplaćivati igre na sreću(npr.loto,kladionice), a zašto ne bi tako uplaćivali u svoju Udrugu neke simbolične iznose (20-30 kuna) i međusobno si pomagali da otplaćujemo svoje kredite. Svaki član Udruge imao bi jednaka prava i obveze. Mislim da je to jedini način da ne ostanemo bez svojih domova i bez zdravlja.Međutim, potrebno nas je jako PUNO.I zato, javljajte se i informirajte nas da li ste uopće zainteresirani da svi skupa tako nešto organiziramo. Ne treba nam tuđa pomoć, nego smo si sami u stanju organizirati i poboljšati život, samo se trebamo u teškim situacijama držati zajedno, a ne čekati da se ljudima događaju tragedije i bolesti, pa tek onda djelovati.

Molim pomoć, naime pitanje glasi. Ako poduzeće proglasi likvidaciju, da li je dužnost poslodavca (direktora) da djelatnicima isplati otpremnine? Molim ako može da se citira Zakon na koji se odluka odnosi (mislim da li mora ili ne mora po Zakonu izvršiti isplatu)??? Unaprijed hvala puno.