sister

Majka je odrasla osoba koja nema dovoljno financijskih sredstava za život i od 2012 je korisnik smještaja u udomiteljskoj obitelji (izmještena iz mjesta prebivališta) na temelju rješenja Centra za socijanu skrb. Nije lišena pravne sposobnosti. Naslijedila je dio nekretnine 2014. Godine. U kući je živjela teta, mamina maćuha 2 godine, a zatim tetkin brat 5 godina. Majka nikada nije dobila rješenje o plaćanju komunalne naknade niti bilo kakvu uplatnicu na svoje ime. U odjelu za komunalno gospodarstvo nije uvedena za plaćanje usluge. Zašto? Računi za plaćanje komunalne naknade postoje na ime dva druga nasljednika (tetka + ujak). Je li obveznik plaćanja komunalne naknade (stjecanjem suvlasništva nekretnine) dužan samostalno izvršiti prijavu u Odjelu za komunalno gospodarstvo ili taj podatak šalje Porezna uprava/ druga Institucija nakon ostavinske rasprave? Je majka obvezna platiti komunalnu naknadu za nekretninu u skladu sa ¼ suvlasništva ili je time što je korisnik usluge CZSS automatski oslobodjena plaćanja komunalne naknade? Je li majka obavezna platiti dugove (plin, voda, struja, grijanje korišteno 2014-2021? ) kao suvlasnik ¼ nekretnine i ako da u kojem postotku ?

Poštovani, Majka je suvlasnik ¼ kuće, ujak ¼ kuće i od tetke je 2/4 kuće u Vinkovcima upravo kupio lokalni odvjetnik. Tetka do sada kuću nije htjela prodati, protivila se procjeni (koju bi majka platila), te majci niti ujak nije htjela dati ključ od kuće. O kući se nitko nije brinuo deset godina i stoga nije prikladna za život. Osim toga prvih pet godina je u kući živio tetkin polubrat (bez odobrenja moje majke i ujaka) koji nije plaćao račune. Svi računi su dolazili u poštanski sandučić kuće do kojeg se nije moglo, a tetka nije plaćala račune. Ujak je bio u Gradskom Poglavarstvu Vinkovci pitati koliki je dug kako bi majka i on podmirili svoj dio no budući da nije većinski vlasnik nije dobio uvid u stanje. Oboje su voljni otplatiti svoj dug. Odvjetnik (novi vlasnik 2/4 kuće) kontaktirao je ujaka i ponudio da bi otkupio mamin i ujakov dio za cijenu koja je ispod tržišne vrijednosti. Ujak je zatražio viši iznos od ponudjenog i istaknuo da su mama i on spremni primiti cijeli iznos u obliku obročnog plaćanja ako to pomaže. Reakcija odvjetnika bila je da će mu oni svatko prodati svoju ¼ četvrtinu za iznos koji je on ponudio ili će se on kao odvjeetnik pobrinuti da kuća ide na dražbu. Je li dražba samo taktika zastrašivanja ili realna opcija? Što majka i ujak mogu učiniti? Može li odvjetnik pokrenuti dražbu u slučaju da majka i ujak plate svoj dio duga i ujak povremeno dodje održavati dvorište (kuća nije za stanovanje)? Ako do dražbe dodje, mogu li ja kao kći (nisam suvlasnik) kupiti tu kuću na dražbi ili mogu očekivati zakulisne igre? Unaprijed hvala na odgovoru, sister

Poštovani, znam da je obveza roditelja plaćanje uzdržavanja (alimentacije) do završetka školovanja djeteta i godinu dana poslije toga. Što u slučaju ako dijete izgubi studentska prava ispisom s jednog fakulteta i u sljedećoj akademskoj godini (za cca 10 mjeseci) upiše drugi fakultet te ponovno ostvari studentska prava? Gubi li pravo na uzdržavanje godinu dana nakon ispisa s fakulteta ili se obveza uzdržavanja nesmetano nastavlja budući da je dijete postalo student drugog fakulteta i realno se i dalje školuje? Zahvaljujem na odgovoru.

U tijeku sam ostavinskog postupka i planiramo se dogovoriti o udjelima u nekretnini. Drugi nasljednik nije za prodaju nekretnine i planira me isplatiti. Kako mogu osigurati da me druga strana isplati u nekom zadanom vremenu, a ne da čekamo npr. 30 godina jer on npr. nema toliko novaca ili me ne želi isplatiti. Mogu li to riješiti već nekom izjavom kod javnog bilježnika pri ostavinskom postupku? Zahvaljujem na odgovoru.

Poštovani, u ostavinski postupak koji se vodi za moju baku uključeni su moj ujak i majka. Majka je lošeg psihičkog zdravlja za što ima dijagnozu i prima lijekove no nije lišena poslovne sposobnosti i sve po punomoći prepušta da odradim ja jer se ne može nositi sa time, a ja ne znam dovoljno pa trebam savjete. Dijeli se imovina koja uključuje kuću cca 45m2 i dvorište cca 2500m2. Održano je prvo ročište ostavinske rasprave na kojoj je moj ujak na temelju naputka svog odvjetnika izjavio da se ne slaže s podjelom 1/1 jer je uložio značajna novčana sredstva u dogradnju i preuređenje nekretnine i zahtjeva 2/3 nekretnine, a mami nudi 1/3. Ujak je ulagao no smatramo da to nije 1/3 imovine. On ima račun samo na cca 10 000 kn no navodi da ima puno svjedoka. U razdoblju ratnog stanja baka i djed živjeli su s njim u kući njegove bivše supruge cca 2 godine te su po povratku u selo s njim potpisali Ugovor o uzdržavanju no nakon 4 mjeseca baka je Ugovor raskinula jer ujak nije davao za uzdržavanje. Zadnjih 7 godina baku sam obilazila isključivo ja. Ponudu o podjeli u omjeru 60:40 ne prihvača jer to smatra nerealnim. S obzirom da je situacija meni bila nova i nepoznata jer do tada ujak ništa nije spomenuo dobili smo odgodu ostavinskog postupka. Zanima me dalji postupak kod javnog bilježnika. Koliko iznosi nužni dio moje majke? Je li ta 1/3 ujedno i ono što njoj zakonski svakako pripada? Tko radi procjenu imovine? Trebam li ja to napraviti, kako (tko to radi) i kada tj. moram li imati tu informaciju za sljedeće ročište? S obzirom na to da po zadnjoj informaciji ujak želi ostati u bakinoj kući i isplatiti majku, ide li vezao uz to neki zapis u rješenje kod javnog bilježnika? Isplaćuje li on polovicu iznosa koji sada napravi procjenitelj i koji ulazi u neku zabilježbu? Budući da sam ja tražila odgodu kod javnog bilježnika snosim li ja tj. majka sve troškove j. bilježnika ili se oni dijele? Mogu li troškovi majke kod j. bilježnika biti umanjeni s obzirom na to da majka plaća svoje udomiteljstvo CZSS-u na što ide njena kompletna mirovina? Može li se majka samoinicijativno odreći 10% svog dijela imovine u korist brata? Treba li to onda samo izreći kod javnog bilježnika pri donošenju izjave ili je to poseban proces? Što trebam napraviti nakon što javni bilježnik donese rješenje? Ukoliko bi uslijedila parnica.. Mogu li realan temelj za podjelu imovine 2/3 u korist ujaka biti izjave svjedoka? S obzirom na to da bi majka imala pravo zatražiti besplatnu pravnu pomoć, što ta pomoć uključuje tj. jesu li pokriveni svi troškovi odvjetnika i suda ili samo dio? Je li ta činjenica da sam isključivo ja posjećivala baku (u mamino ime) i na neki način brinula za nju zadnjih 7 godina relevantna budući da se ujak poziva na to da se brinuo za nju? P.S. Isprike na dugom postu.

Poštovani! Pozvana sam na sud u svojstvu svjedoka. S obzirom na zakonsku obvezu taj dan odlazim s radnog mjesta te me kolegica mora mijenjati. Hoće li meni biti plaćen taj radni dan ili za njega ne dobivam plaću? Hvala na odgovoru.

Poštovani, ovo ljeto susjed je napao moju majku i mene. Igrom slučaja žrtve smo prijetnji, ali ne i fizičkog nasilja. Naime, dovoljno smo brzo reagirale i zaključale se u podrum. Prijavile smo sve policiji i državno odvjetništvo nas je pozvalo na raspravu. Nije bilo svjedoka osim maloljetne djece koja su se igrala pred zgradom, a sada se pojavio navodni svjedok u korist optuženoga. Kakav je postupak dalje? Je li moguće da na kraju ja kao napadnuta osoba moram još njemu isplatiti neku odštetu?

Bovu, mislim da je ovo pravo rješenje našeg problema. Zahvaljujem.

Pokrenuli smo postupak za uvećanje alimentacije za moju uskoro 18-ogodišnju polusestru. Školuje se izvan mjesta prebivališta gdje živi majka koja joj je skrbnica i stanuje sa mnom u mjestu gdje se školuje i tu ima prijavljeno boravište. Ja nisam vlasnik stana nego smo podstanari. Njezin otac traži da se ispita s kim dijete stanuje jer smatra da ako stanuje sa mnom to nije dodatni trošak za njeno uzdržavanje. Ima li to ikakve veze? Unatoč mirovini od 4200kn i nizu prihoda koje ne možemo dokazati njezin otac navodi da uzdržava nezaposlenu suprugu i kći apsolventicu na fakultetu i nema prihoda za njeno uzdržavanje. Majka ima mirovinu od 1900kn i uz sestru je jedini član kućanstva. Može li sestri unatoč zakonskom minimumu od 1175kn biti dodijeljen manji iznos uzdržavanja? Zahvaljujem na odgovorima.

KOliko je zaista siguran novac koji stavimo na oročenu štednju? Naravno da svaka banka kaže da su depoziti građana do uključivo 400 000 kn osigurani kod Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. Ali nije li dovoljno da se država napravi blesava jer baš i nismo u plusu i kaže novca nema i naš novac u slučaju propasti banaka propada?

Koliko ja znam da. To je tzv. ratni dodatak na koji imaju pravo branitelji koji su u invalidskoj mirovini (civilna ili vojna invalidnost).

Može li se mene zakonski teretiti za neplaćene račune (režije) za stan za koji ja više nemam prebivalište, ali u njemu živi moja majka ili to prema zakonu o nasljeđivanju nema veze s prebivalištem i svejedno ću makar se preselila na Mars morati poslije njene eventualne smrti morati podmirirti njene dugove? Napomena: stan u kojem moja majka živi nije u njenom vlasništvu nego u vlasništvu mirovinskog.

Da zaključim.. Znači, prema zakonu o nasljeđivanju ako nasljedim imovinu samo do iznosa njene vrijednosti mi mogu pripasti i dugovi? Ako nema imovine koju mogu naslijediti ne mogu naslijediti niti dugove? To uključuje dugove na bankovnom računu i neplaćene račune (vodovod, komunalije...)?

Nasljeđuje li dijete u slučaju smti roditelja njegove dugove kao opunomoćenik po računima u banci? Postoji li mogućnost samoinicijativnog isključivanja opunomoćenika s računa? U banci su mi rekli da samo vlasnik računa može poništiti punomoć, a vlasnik to odbija napraviti. Kako to riješiti!?

Prije 20 godina moji su se roditelji rastali i do danas je malo toga riješeno pa imam nekoliko pitanja. 1. Može li se obaviti upis u gruntovnicu ako je rješenje o podjeli imovine donešeno 1985. ili je to zastarjelo? 2. Postoji li mogućnost da se u zk za tu imovinu upiše kći(ja) ili to mora biti osoba koja je navedena u rješenju (majka). 3. Postoji li zakonska obveza da u određenom roku muž ženi isplati njen dio imovine (kuće) ili on može u kući živjeti do smrti, a da žena od toga nema ništa? 4. Imam li ja kao kći pravo na nužni dio imovine nakon smrti oca ili on može na temelju rupa u zakonu, veza i dr. osporiti to pravo? Hvala.