Jump to content

herro

Korisnik
  • Broj objava

    14
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. zaposlenik ima pravo na novčanu pomoć za bolovanje duže od 90 dana kako si napisala bolovanje počelo u 10 mjesecu prošle godine znači ove godine kad prođe 90 dan predaješ zahtjev za pomoć i dobivaš novce-pomoć ali više u tjeku ove godine nemožeš dobiti pomoć ponovno ako bi išla na bolovanje duže od 90 dana jer samo jedanput u toku godine se ista isplaćuje.
  2. pročitao samo tvoj problem i predlažem ti nešto slično što ti je predložola i lunatika 1. sklopi sa ženom ugovor u kojem naznačiš da ti je žena dužna novce u iznosi xy koje će ti zadjeno sa kamatom vratiti počev od 01.01.00. u mjesečnim iznosima ustegnutim na njezinom osobnom dohodku(sam odrediš kojim gledajući da taj iznos pokriva više od polovice ženine plaće) uplatom na tvoj broj računa odtvoren kod banke xy dok ne otplati navedenu glavnicu i kamate. 2. otiđete k javnom bilježniku ovjeriti potpise na ugovor i tražite provedbu ugovora (čini mi se da to košta ovisi o visini ugovora) 3. bilježnik ovjeri ugovor i ugovor odlazi u firmu supruge na ovrhu (firma usteže iznos koji je naveden u ugovoru i taj iznos uplaćuje na tvoj račun - novci vam ostaju da možete živjeti) tim ugovorom rješavate se mogućnosti ustege plaće supruge za obavezu po kreditu koji ona nije koristila barem tako dugo dok ne riješite svoj problem na neki drugi način jer za ovrhu na primanjima sprovodi se ona ovrha koja dođe prije pa zbog tpoga požuri da tvoja ovrha bude prva a poslodavac je dužan postupiti po rješenju o ovrsi kao mu jednom dođe.
  3. Može pomoć imam sličnu sitaciju: -kupljena kuća sa okučnicom na zajedničke dijelove podjela kuće napravljena tako da je definirano koliko prostorija tko kupuje a sve ostalo na zajedničke dijelove (ne suvlasničke) -preko dvorišta prolazim do svoje kuće prilikom formiranja čestica nestala čestica dvorišta sa kućom pa su formirane nove čestice tako da je susjed dobio dvorište sa kućom a ja livadu kasnije je u gruntovnici na livadu dopisana kuća provjerom u gruntovnici nalazi se ugovor o kupnji čestice dvorišta sa kućom i o raspodjeli kuće al nije gruntovno sproveden jer na ugovoru ne piše broj čestice već piše samo naziv čestice i opisana je ista sa svim što se nalazi na njoj. -ugovor je napisan još 1966.g. uredno arhiviran u gruntovnici sa opaskom provedeno u gruntovnici - sve je bilo u redu dok smo mi koji smo to kupili koristili ali problemi su nastali kad je susjed svoje prodao dvijema novim vlasnicima koji mi sad brane prolaz kroz dvorište do moje kuće iako se na njihovoj parceli još nalazi i cisterna za vodu koja je također u mom vlasništvu prema ugovoru i koju koristim radi obavljanja svojih potreba za vodom također mi se na dijelu njihove kuće nalazi i pancer za priključak struje (jer priključak je rađen prije nego što je došlo do prodaje drugima) - interesira me dal postoji mogućnost da se ugovor iz 1966g. sprovede u gruntovnici kako je naznačeno u ugovoru te da zaštitim svoja prava kupljena tim ugovorom (negdje sam pročitao da je nekada bilo dovoljno da se napiše naziv i opiše čestica koja se kupovala???) molim pomoć i upute kako da to sprovedem hvala
  4. Zastara poreznog duga je tri godine od isteka godine u kojoj je utvrđena porezna obaveza zatvorio obrt 1995. znači da porezna zastara počinje teći od 01.01.1997.g. i traje tri godine a apsolutna nastupa po proteku šest godina. uplatnice koja dolaze u utvrđivanju roka zastare ne stvaraju zastoj roka ali trebaš podnijeti zahtjev poreznoj za utvrđivanje zastare poreznog duga i tako dugo inzistirati dok sve ne proknjiže,
  5. Hvala na uputama otišao sam odvjetniku kako ste me savjetovali i odnio sve papire te zatražio da razmotri sve činjenice te da me obavijesti što misli poduzeti. Nažalost do danas još nisam dobio nikakav odgovor.
  6. Davne 1987.g. od grada sam na korištenje dobio dvije stambene prostorije koje sam želio prenamijeniti u poslovni prostor. Navedene prostorije su bile otpisane od strane upravitelja nekretninama u vlasništvu općine (budući da je na istima trebalo napraviti ulaganja da bi uopšte bila prostor) ukupna površina koja mi se dala u najam iznosila je 24 m2. Budući da sam se tada bavio obrtom i bio zainteresiran da imam prodajni prostor na području grada pristao sam na tu lokaciju i na taj prostor bez obzira što je trebalo uložiti značajna novčana sredstva da se ista osposobi (postoji rješenje što sve treba napraviti u tom prostoru: priključak vode, kanalizacije, električne energije itd.). Od Općinskog komiteta za urbanizam i prostorno uređenje dobio sam na svoje ime građevnu dozvolu uz suglasnost vlasnika-objekta i zemljišta Općine (zemljište se vodilo kao općenarodna imovina pod upravom SO), te sam pristupio adaptaciji i dogradnji navedenog prostora svojim sredstvima. Po izgradnji i adaptaciji za navedeni objekat dobio sam i uporabnu dozvolu 1988.g. sa dogradnjom objekat je veličine 60m2. Najamninu za navedeni prostor plaćao sam za 24m2. Davne 1991.g. došlo je do promjene pa mi je poslovni prostor postao preskup. Kontaktirao sam sa upraviteljem nekretnine te sam dobio obećanje da će korigirati visinu najamnine sa stanjem na tržištu te istu umanjiti. Umjesto toga dobio sam nakon tri mjeseca neplaćanja otkaz ugovora o najmu. Na taj otkaz stavio sam samo prigovor da pristajem na isti ali tražim sredstva koja sam uložio (značajna novčana sredstva) da objekat poprimi oblik objekta i ima svoju funkciju. Oglušivali su se na moje dopise te su putem suda 1995.g. tražili predaju u posjed (i na sudu sam stavljao svoj zahtjev za povrat sredstava uloženih jer o tome govori i ugovor o korištenju da će mi se ista vratiti kad prestanem koristiti navedeni prostor). Predaja u posjed izvršena je samo za 24 m2 prostora te se fizički (zidom) odvojila od dijela koji sam izgradio prema građevinskoj dozvoli (koja je izdana za 60m2). Svi priključci za navedeni objekat također su na moje ime i nalaze se u dijelu objekta koji je u mom posjedu. Od 1995.g. pa do 1999.g. svatko od nas uživao je dio objekta za koji smo smatrali da smo vlasnici. Te 1999. g. dolazi do probijanja zida koji je dijelio objekat (to probijanje učinili su radnici koje je unajmio grad koji je preuzeo upravljanje tom imovinom- imovina postala društveno vlasništvo) Uočivši šta se dogodilo zabranio sam bilo kakve daljnje radnje što je i uvaženo od strane radnika i grada. Otvor koji su probili ostao je i dalje u zidu te sad omogućava prolaz iz jednog dijela u drugi dio objekta. Ja dalje povremeno ulazim u dio koji smatram da je moj. 2001.g. grad me tuži da dograđujem prostoriju bez građevinske dozvole, sud i građevinski vještak izlaze na lice mjesta te utvrđuju da je prostorija izgrađena prije više od 10 godina. Odluku i presudu još uvijek čekam zadnja rasprava održana je 2007g. i najavljena je presuda koja će biti objavljena 29.12.2007 u 9 sati al do danas ništa????? U međuvremenu saznajem da se za navedenu nekretninu vršio postupak denacionalizacija nije se javio nasljednik obitelji kojoj je nekretnina oduzeta te da se na nekretninu uknjižila RH. Grad pozvan da se očita o nekretnini nije obavijestio o sporu koji se vodi na općinskom sudu te se RH uknjižila u cjelokupnoj površini navedenog prostora (dio koji je koristio grad i na moj dio). Molim Vas za pomoć kako da reguliram svoje pravo i dali ga uopće imam? Hvala unaprijed na odgovoru i pomoći!
  7. provjeri kad je obaveza plaćanja nastala i protek vremena obaveze plaćanja možda se tu radi i o zastari prava naplate poreza???
  8. nije naznačeno kako glasi presuda kojom je baka stekla vlasništvo na nekretnini (dosjelošću, nasljedstvom)jer smatram da je to bitno kod daljnjeg postupanja vezanog za plaćanje poreza na nekretninu.
  9. Hvala na uputama. Nisam znao za nekretnine jer sam mislio da se iste vode na djeda koji je još živ možda je tu kriva i moja mladost i nespretnost što nisam već prije išao provjeriti barem stanje u gruntovnici al teško je kad neznaš sve podatke o djedu i baki već samo kako se zovu i gdje žive a sve ostalo mi je bilo nepoznato. Može još jedan odgovor čuo sam da je nužni dio 1/2 zakonskog djela kako se izračunava onda zakonski dio ako nije prezentirano na ostavini da postoji imovina???? Dali se tu prilikom izračuna zakonskog dijela uzimaju sva darovanja učinjena za vrijeme života ostavitelja ili se samo u zadnjem darivanju određuje zakonski dio i ja onda dobivam 1/2 zakonskog kao nužni dio? Djed i baka su prije darovnog ugovora već darivali svoju djecu (nepisano pravilo kćer odlazi za snahu roditelji daruju zemljište, sin osniva svoje gospodarstvo također mu daruju gradilište) Postupak za nužni dio mogu pokrenuti bez obzira na pravomoćno rješenje o nasljeđivanju i u kojem roku??? Rješenje o nasljeđivanju postalo je pravomoćno 08.01.2009.g
  10. Nisi usamljeni slučaj sretna si kaj ti je alimentacija određena u postotku pa ti i tako raste kad poraste i njegova plaća. Ja sam samohrana majka već punih petnaest godina danas mi je sin odrastao završio srednju, upisao fakultet po riječima drugih a i po mom mišljenju stasao u pravu i dobru osobu a njegov danas pokojni otac izbjegavao je plaćanje tako da radio na crno i bavio se poljoprivredom (koja navodno ne donosi nikakav prihod iako je on dobro živio i stjecao materijalna dobra) alimentacija koju je plaćao nije bila ni dostatna za kupnju 1 kile banana a isto tako nikad mu nije kupio ni žvaku. Danas njegovi roditelji zakidaju mog sina i u pogledu nasljedstva zato ti ne očajavaj već se informiraj kako da danas sutra osiguraš nasljedstvo koje pripada tvom sinu da ne doziviš to što moj sin danas proživljava.
  11. Možda da bolje objasnim sada se vodio ostavinski postupak iza moje bake u njemu je navedeno da se imovina iza ostaviteljice sastoji samo od gotovine (koja se nalazi kod njene kćeri) te otvorenih računa u banci na kojima se nalaze neutvrđeni iznosi. Utvrđeni su nasljednici djed, sin (stric), kćer ( teta) te ja kao sin njezinog pok.sina. Navedena imovina podjeljena je u jednakim postocima. Gore navedenim nije ništa sporno ali se problem javlja kada ja odlazim u gruntovnicu i saznajem da su moja baka i djed svu svoju nepokretnu imovinu temeljem darovnog ugovora darovali mom stricu i teti a sve to tri mjeseca poslije smrti mog oca. Također po pravomoćnosti rješenja odlazim u banku da napravim uvid u račune te tamo ostajem zatečen da po navedenim računima nema sredstava ili su simbolički iznosi,te predajem zahtjev za ispis prometa po navedenim računima od trenutka smrti bake pa do današnjeg dana. Po dobivanju ispisa vidi se da se poslije smrti bake dizao novac i to u nekoliko navrata a o dizanju novaca na raspravi nitko nije ništa rekao. Ostao sam razočaran postupcima svoje rodbine. Novac koji u posjedu drži moja teta čiji dio bi ja trebao dobiti još nisam dobio. Odlazim odvjetniku po pomoć a on veli da sam to trebao reći na raspravi a ja pitam kako kad nisam znao kakva je situacija vezano uz nekretnine. Al evo kronologije 1999.g. umire moj otac (u 33 godini života) dobivam od suda rješenje da se ostavinska rasprava neće održati budući da nema elemenata za održavanjem te će se provesti kada se steknu uvjeti za održavanje (otac nije imao ništa na sebe) ja sam tada bio star tek 11 godina i živio sam sa majkom dok je on živio sa svojim roditeljima u zajedničkom domačinstvu te se bavio zajedno sa njima poljoprivredom u to vrijeme njegova braća imala su svaki svoje gospodarstvo i živjela su sa svojom obitelju (postoji zapisnik i rješenje suda jer se vodio postupak za povišenje uzdržavanja gdje je on sam to izjavio i gdje je vidljivo tko je u domaćistvu čime se bave). U 04 mjesecu 2007.g. umire moja baka i pokreće se ostavina budući da nikad nisu pokazali bilo kakvog interesa za mene sve od smrti mog oca pa nadalje otišao sam provjeriti dal su u ostavini barem spomenuli da ja postojim uvidom se još više razočaram pa podneskom dopunjujem nasljednike. Javni bilježnik (poznanik očeve rodbine) dobiva spis te treba izvršiti osatavinu on zakazuje raspravu u 9 sati al javnog bilježnika nema u vrijeme zakazano za raspravu već izjavljuje da ima u svom rokovniku zapisano da je rasprava u 11 sati tako da se odugovlačili sa odžanjem rasprave. 29.12.2008.g. konačno se osržava rasprava i donosi rješenje al samo u pokretninama spominje se da nije bilo oporuke,nekretnine se ne spominju. Molim Vas dal ja imam pravo na zakonski dio imovine koji je moja baka darovala ili možda na nužni dio? Te vas molim kako da postupim u daljnjim radnjama da i poslije smrti djeda ne ostanem bez nasljedstva???? Hvala
  12. Radi se o sljedećem: na raspravi o ostavini bilo je objavljeno da pokojnica ima otvorene štedne račune u jednoj banci na neutvrđene iznose tog trenutka to nije bilo sporno ali postalo je sporno kad je presuda postala pravomoćna i kad sam otišao u banku da vidim koliki je to moj dio nasljedstva na tim računima zatekao sam situaciju da na navedenim računima nema ništa zatražio sam ispis prometa po istima te sam nakon desetak dana dobio ispis iz kojeg je vidljivo da se sa navedenih računa dizao novac u nekoliko navrata a sve poslije smrti ostaviteljice i vlasnice racuna. O novcima kao i o bilo kakvim dizanjima istog na raspravi nije bilo ništa navedeno. Također novac koji je moja teta imala na raspravi i na koji sam imao pravo u jednom dijelu još mi nije isplaćen te ni neznam kad će biti isplaćen. Koji je zakonski rok za postavljanje zahtjeva za obnovu postupka? Koji su razlozi za obnovu postupka? Hvala unaprijed na pomoći.
  13. mene interesira kako nakon pravomoćnog rješenja o ostavini poništiti ili izmjeniti ostavinu budući da sam nakon održanja rasprave i donošenja rješenja o ostavini došao do podatka da se na ostavinskom postupku nije iznosila istina te da se imovina ostaviteljice darovnim ugovorom podijelila između nasljednika prvog reda s tim da nisu bili obuhvačeni svi nasljednici već samo neki. Imovina podjeljena rješenjem o nasljeđivanju još uvijek nije uručena svim nasljednicima (radi se o novcu) a uvudom u račune koji su bili spomenuti na ostavinskoj raspravi saznao sam da je sa istih dizan novac poslije smrti ostavitelja a prije održane rasprave, a za isti niko nije ništa spomenuo prilikom rasprave. Molim vas kako da ostvarim svoja prava zakonskog nasljednika?
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija