elstupido

nisam dobio policijsko izvesce.a ni osiguranje mi se nije javilo.ako ima ko savjet.hvala

naletio sam na srnu.isao 60km na sat.dopusteno je 80.nije bilo znaka za opasnost od prelaska divljaci.lovocuvar je rekao da su ga oni postavili ali su ga skinuli djelatnici koji odrzavaju cestu i tamo postavili neki drugi znak.lovacko drustvo je osigurano.pa me zanima dali ce mi osiguranje radit probleme kod naplate stete.i dali postoji jos koj nacin da si nadoknadim stetu.hvala

RJEŠENJE O OBUSTAVI POSTUPKA Članak 196. 6. ako postoje okolnosti koje isključuju krivnju, 7. ako postoje okolnosti koje isključuju kažnjivost, 8. ako nije dokazano da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu je stavljen na teret, 9. ako postoje druge okolnosti propisane zakonom ili međunarodnim ugovorom zbog kojih okrivljenika nije moguće proglasiti krivim. ISPITIVANJE OKRIVLJENIKA Članak 173. 7) Okrivljenik može biti suočen sa svjedokom ili drugim okrivljenikom ako se njihovi iskazi ne slažu o važnim činjenicama. Suočeni će se posebno ispitati o svakoj okolnosti o kojoj se njihovi iskazi međusobno ne slažu, a njihov odgovor unijeti u zapisnik. policajci su 3 puta pozvani i nisu se pojavili.pa me zanima ako sutkinja moze donest odluku bez suočavanja?

Članak 42. (1) Zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom može biti primijenjena prema počinitelju prekršaja protiv sigurnosti prometa kad postoji opasnost da će isti upravljajući motornim vozilom ponovno počiniti prekršaj. uzeo mi dozvolu i poslje tog dopustio da se uključim u promet.to me malo zbunjuje. IX. ZASTARA ZASTARA PREKRŠAJNOG PROGONA Članak 76. (1) Prekršajni postupak ne može biti pokrenut kada protekne jedna godina od dana počinjenja prekršaja. (2) Posebnim zakonom može se propisati duži rok za pokretanje prekršajnog postupka za prekršaje propisane tim zakonom. (3) Zastara ne teče za vrijeme za koje se prema zakonu postupak ne može pokrenuti ili se ne može nastaviti. (4) Zastara se prekida podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, kao i izdavanjem prekršajnog naloga od strane nadležnog tijela, te svakom radnjom nadležnog tijela poduzetom radi gonjenja počinitelja prekršaja. (5) Nakon svakog prekida zastara počinje ponovno teći. Zastara nastupa u svakom slučaju kad protekne dvostruko vrijeme od onoga predviđenog stavkom 1. ovoga članka, odnosno kad protekne dvostruko vrijeme od onoga koje je za zastaru predviđenu posebnim zakonom iz stavka 2. ovoga članka to je bilo u 8 mjesecu 2007.a obavjest o pokretanju postupka sam dobio u drugom mjesecu 2009.dali to znači da je već nastupila zastara?

još se vučem po prekršajnom sudu zbog ovog.pa bi me zanimalo ako mi ovo može pomoč.clanak 282(5) Policijski službenik o poduzetim radnjama iz stavka 1. i 3. ovoga članka i članka 181. ovoga Zakona obavezno sačinjava zapisnik, odnosno zahtjev za liječnički pregled, vađenje krvi i uzimanje urina radi analize. jer policajac nije napravio nikakav zapisnik.i tri puta su pozvani policajci na suocavanje,ali se nisu pojavili. i neka ljudska i ustavna prava su mi htjeli oduzet.1. 1. Ograničenje ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih u članku 21. stavku 1., članku 22. stavku 1. i članku 35. Ustava RH Prije samog davanja obrazloženja zbog čega testiranje studenata u studentskim domovima predstavlja ograničenje njihovih, Ustavom RH zajamčenih, ljudskih prava i temeljnih sloboda, potrebno je citirati odredbe Ustava RH koje su relevantne za ovu analizu. Članak 3. Ustava RH, između ostalog, propisuje da su sloboda, jednakost i poštivanje prava čovjeka najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske. Članak 20. glasi: Tko se ogriješi o odredbe Ustava o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, osobno je odgovoran i ne može se opravdati višim nalogom. Članak 21. stavak 1. glasi: Svako ljudsko biće ima pravo na život. Članak 22. stavak 1. propisuje: Čovjekova je sloboda i osobnost nepovrediva. Članak 35. glasi: Svakom se jamči štovanje i pravna zaštita njegova osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti. Pravo na tjelesni integritet daje osobi vlast glede njezina tijela i njegovih dijelova. Svatko je ovlašten svoje tijelo po volji održavati, brinuti se za vlastito zdravlje i poboljšavati stanje u kojem mu se tijelo nalazi, ali ga i po svojoj volji mijenjati, čak i zanemarivati, kao i ne poduzimati ništa. Pravo na tjelesni integritet također daje osobi ovlast da svakoga drugoga isključi od zadiranja u njezino tijelo ili zdravlje. Budući da svaka osoba ima pravo na tjelesni integritet, poduzimanje medicinskih zahvata u tijelo osobe ovisi o njenoj volji. Svatko je u granicama svoje poslovne sposobnosti OVLAŠTEN kako dati pristanak, tako i ODBITI bilo čiji tuđi zahvat u vlastito tijelo, pa tako i odbiti pregled i liječenje, uključivši naravno i sve vrste medicinskih zahvata na svojem tijelu. Pravo na dostojanstvo, čast i ugled (zajamčeno u čl. 35. Ustava RH) Svakom čovjeku pripada ljudsko dostojanstvo, što mu daje pravo da bude tretiran kao čovjek, a ne kao stvar, životinja, ili pak puko sredstvo za ostvarivanje kakvih "viših" javnih interesa. Svaka osoba, pa čak i ona s najnegativnijim moralnim i drugim kvalitetama, ima ljudsko dostojanstvo koje joj se ne može ni u kojem slučaju zanijekati ni uskratiti. Osim što svakoj osobi pripada pravo na dostojanstvo, pripada joj i pravo na čast u smislu zahtjeva za poštovanjem na osnovu njezinog postojanja i njezine socijalne funkcije. Čast zapravo tvore kvalitete i zasluge neke osobe koje se u društvu pozitivno vrednuju. Te pozitivno vrednovane kvalitete neke osobe mogu biti zbiljske, ali isto tako i predmnijevane. Naime, kako se s kaznenopravnog aspekta za svaku osobu, dok se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi suprotno, predmnijeva da nije kriva (presumpcija nevinosti), tako se i s građanskopravnog aspekta za svaku osobu predmnijeva njezina besprijekornost, odnosno to da je ona poštena (presumpcija poštenja). Svaka osoba ima pravo za sebe zahtijevati tretman časne i ugledne osobe, uključujući i to da se može pozivati na predmnijevanost svojega poštenja, sve dok se ne utvrdi suprotno. I naposljetku, svaka osoba ima pravo na ugled. Ugled (dobar glas, reputacija) jest ona slika koja o nekoj osobi i njenim kvalitetama postoji u društvu. Zadiranje u ugled neke osobe zadiranje je u položaj koji ona ima u društvenim odnosima čime se utječe i na brojne njezine odnose s drugim osobama. ljudska prava Članak 5 ‘Nitko ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju’.Mučenje je zabranjeno u bilo koje vrijeme i u svim okolnostima. Nitko ne smije biti izložen odnosu ili kažnjavanju koje je okrutno ili zbog kojeg se može osjećati kao manje vrijedno ljudsko biće. To vrijedi za sve ljude — u policijskim stanicama, u zatvoru, na ulici, u vrijeme mira i za vrijeme rata. a za mene je ubod iglom mucenje.i policajcu sam spomenuo da imam panican strah od igle.i da ne zelim vadit krv.trazio sam da mi daju onu lizalicu na slinu ali je nisu imali. Članak 13 ‘Svatko ima pravo na slobodu kretanja’ Imaš pravo slobodno se kretati unutar svoje zemlje. Imaš i pravo slobodno putovati u svojoj zemlji i izvan nje, napustiti bilo koju zemlju i u nju se ponovno vratiti. oduzeo mi je vozacku na 3 dana.ali mi je bilo cudno da mi je rekao da idem u auto i da se mogu ukljucit u promet.da bi odvezao auto na parkiralište. Članak 18 ‘Svatko ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjere’ Imaš pravo na svoje mišljenje o bilo kojem pitanju bez straha od kazne ili cenzure. Imaš i pravo na bilo koju vjeru, ili ni na jednu. Imaš pravo promijeniti svoju vjeru ako to želiš te prakticirati i podučavati svoju vjeru i vjerovanja. a meni savjest ne dopušta da mi se zbog takve bedastoče bode tjelo.

e ovako,policija me zaustavila dok sam upravljao vozilom.napuhao sam nesto sitno alkohola,0.07. to je bilo u toleranciji dok je bio zakon o 0 promila. i poslje tog me policajac htio testirat i na droge,na šta sam ja bez okljevanja pristao.policajac je zvao policijsku postaju i tamo su mu rekli da testova nema.pa me pitao ako cu ic vadit krv,rekao sam da necu jer me strah igle. mislim da sam sa pravom odbio.jer dat slinu ili vadit krv nije isto.mokracu nije ni spominjao.prekopao mi je auto, a mislim da nije smio. to je sve sad na prekrsajnom sudu.dogodilo se u 9om 2007.pa me zanima ako imam kakve pravne osnove na temelju ljudskih prava za se izvuc iz ovog bez kazne.i samo da ponovim da nisam odbio test na droge,nego vađenje krvi.