ValdemarCh

U poduzeću u kojem sam radila dobila sam protuzakoniti otkaz (tj. jednostavno su me usmeno obavijestili da više ne radim i predali mi radnu knjižicu). Nekoliko dana nakon toga, prema prethodnom planu prodaje svojeg poslovanja, prenjeli su sve poslove, pa i onaj na kojem sam radila u drugo poduzeće. Drugo poduzeće je nastalo izdvajanjem iz prvog poduzeća. U prvom poduzeću nije ostao nitko zaposlen dok je u to drugo poduzeće prešao dio radnika a ostali su pristali na sporazumni raskid r. odnosa. Pokrenula sam spor za povrat na moje radno mjesto i to protiv prvog i drugog poduzeća. Tijekom spora sam saznala da su u međuvremenu svi poslovi iz drugog poduzeća preneseni u treće poduzeće, pa i onaj posao na kojem sam ja svojevremeno radila. Što mi je činiti? Na sudu ću lako dokazati da je moj otkaz protuzakonit, tu je stvar prilično čista. Međutim, niti prvo niti drugo poduzeće više ne rade ništa (nema prometa po računima). Svi poslovi (pa i moje staro r. mjesto) su u trećem poduzeću. Dakle, jedino ima smisla ako me vrate na posao u treće poduzeće. Može li se tu primjeniti članak 129 ZOR? Prvo i drugo poduzeće zacijelo će biti uskoro ugašena. Pretpostavljam da su vlasnici upravo računali na to, ako povedem spor, čak i ako ga dobijem, da se neću imati gdje naplatiti. Sva imovina je već odavno izvučena iz prva dva poduzeća. Imam li šanse naplatiti se u onom trećem poduzeću? Mogu li očekivati da me po okončanju spora vrate na posao u to poduzeće? Napominjem da je treće poduzeće nakon proširenja moje tužbe na njih odbilo uzeti učešće u mojem radnom sporu, iako su oni zapravo dirigirali cijelim procesom prijenosa posla i oni su isplatitelji vlasnicima prvog i drugog poduzeća. Inače, ugovorom o radu ugovorena mi je minimalna plaća ali sam stvarno dobijala plaću na osnovu uspješnosti u poslu. O tome nema pisanog traga osim mojih obračuna plaća po kojima se vidi da je plaća daleko veća od ugovorene. Osim toga imam jedan dopis u kojem vlasnik kaže da mi je plaća točno određeni postotak od vrijednosti ugovorenih poslova. Matematički se na osnovu posrednih dokaza može dokazati da mi je stvarno isplaćivana plaća na osnovu uspješnosti. Zapravo nikada nisam primala plaću kakva je po ugovoru već puno veću. Ukoliko dobijem spor, hoće li mi zaostale plaće biti isplaćene prema ugovoru ili prema praksi?

Molto grazie. Podnio sam na vrijeme zahtjev za zaštitu prava i radni spor je u tijeku. Svojevremeno, kada sam tražio pravnog zastupnika za predmet, jedan vrlo ugledni odvjetnik mi je rekao da se on na mojem mjestu s tim ne bi gnjavio jer najvjerojatnije neću dobiti nikakvu odštetu, budući da će se tuženik (pravna osoba kod koje sam bio zaposlen) nakon prodaje posla zacijelo ugasiti. Pravnik koji me sada zastupa također me upozorava na opasnost toga ali ipak vjeruje u za nas pozitivan ishod. Međutim, meni je suludo da netko očigledno, svjesno i s određenom namjerom krši zakon, čini drugom štetu krivičnim djelom i da na sve to prođe "lišo" - čak i u ovoj zemlji. Zato kanim bivšeg šefa ganjat do neba ako treba. Načitao sam se zakona i slučajeva i gotovo sam 100% siguran da ću ga srediti. Oštetio me krivičnim djelom krivotvorenja i mora ga se kazniti. Jedino čega se bojim je da se ne zeznem na proceduri. Zato i postavljam ovdje pitanja. Zahvalan sam svima koji imaju neki savjet ili prenesu neko svoje iskustvo.

Meni se čini da nije točno da je to bio rad na crno. U članku 11. ZOR (pročišćeni tekst) stoji: (1) Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku. (2) Propust ugovornih stranaka da sklope ugovor o radu u pisanom obliku, ne utječe na postojanje i valjanost tog ugovora. (3) Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan radniku prije početka rada uručiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru. (4) Ako poslodavac u roku iz stavka 3. ovoga članka ne sklopi sa radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatra se da je sa radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Odmah da vas upozorim kako nisam pravnik ali sam tijekom prošle godine imao problema pa sam se načitao propisa ko' mutav. Mislim da Vam se ne može mijenjati ugovor bez vaše suglasnosti jer je za izmjenu bilo kojeg ugovora potrebno ili da je sadržaj prethodnog protuzakonit ili suglasnost obiju ugovornih strana. U Članku 12. Zakona o radu stoji: Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu iz članka 11. stavka 3. Zakona o radnim odnosima, mora između ostalog sadržavati uglavke o: "osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo". Pretpostavljam da radite u maloj firmi i u frci ste od samovolje vlasnika. Međutim, ukoliko vas ima barem četiri-pet i nastupate uporno, složno i strpljivo, on bi se onda trebao bojati vas. Ukoliko Vas je poslodavac obmanuo u vezi novog ugovora (iskoristio je autoritet da bi vam nemetnuo novi, za vas nepovoljniji ugovor) mogao bi prilično stradati. Možete ga prijaviti inspekciji rada nadležnoj za grad u kojem živite a možete čak i ustati s parnicom protiv njega. Članak 221 ZOR: (2) Radnik, radničko vijeće, sindikat te poslodavac mogu zahtijevati od inspektora rada provođenje inspekcijskoga nadzora. Članak 228. ZOR: Novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba: ... 5. ako sklopi ugovor o radu koji ne sadrži podatke propisane ovim Zakonom (članak 12.) ... Članak 228a ZOR: Novčanom kaznom od 31.000,00 do 60.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba: ... 15. ako radnika ne rasporedi na poslove na kojima je radio ili mu ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova (članak 72.), 16. ako radnika ne vrati na poslove na kojima je prethodno radio ili mu ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova (članak 75.) ... Dalje, poslodavac čini težak prekršaj ukoliko vam nije dostavio s plaćom i jasan obračun plaće na osnovu čega možete vidjeti kako je formirao plaću. Obračun plaće je ovršni dokument i ako vam ga nije dostavio čini prekršaj kažnjiv s 60-100 tisuća kuna. Konačno, imate pravo na povratak na prethodno stanje. Ako ste članovi sindikata obratite se za savjet sindikalnim pravnicima - na to imate pravo bez naknade kao članovi. Oni će vam ovo što ja pišem daleko bolje objasniti. Ukoliko niste članovi, možete se obratiti pravnicima Saveza samostalnih sindikata Hrvatske za savjet na besplatni telefon 0800200004. Prilično su susretljivi. Konačno možete se obratiti svi skupa nekom pravniku za koga znate da se bavi radnim pravom za savjet. Ne bi vam trebao naplatiti više od 300-tinjak kuna za savjet. Ako vas je petoro - 60 kuna po osobi nije puno.

Ne shvaćam po čemu je situacija specifična? Također, zanima me što mi je činiti? Krenuo sam s radnim sporom i on je u tijeku. Obzirom da tužim pravne osobe koje bi se mogle ugasiti (kako mi je bivša kolegica javila) bojim se da se neću imati od koga naplatiti. Spor ću gotovo 100% dobiti ali što mi to vrijedi ako se nemam od koga naplatiti? Zato razmišljam da možda pokrenem i parnicu za nadoknadu namjerno učinjene štete protiv bivšeg direktora i njegovih suradnika zbog krivotvorenja otkaza o radu. Međutim, ne znam baš da li mogu za istu stvar istovremeno tužiti i pravnu i fizičku osobu. Svakako ću podnijeti krivičnu prijavu (državnom odvjetništvu?) zbog krivotvorenja. Zanima me ukoliko se u krivičnom postupku utvrdi da su mi namjerno nanijeli štetu (a jesu, svjesno su kršili zakon, i ZOR i Kazneni) da li ću na osnovu toga tada(!) moći tražiti da mi oni kao fizičke osobe nadoknade izgubljene plaće (ukoliko se ugasi poduzeće koje tužim zbog protupravnog otkaza) ili ću do tada upasti u zastaru potraživanja. Čitao sam ZOO ali ja jednostavno nisam pravnik.

NAPOMENA: Ovo sam pitanje postavio na forumu za Kazneno pravo ali čini mi se da je logičnije da bude na ovom forumu: Dobio sam protuzakoniti otkaz (nadređeni tvrde da su mi uručili otkaz i potpisali se na njega kao dokaz tome ali su me stvarno o tome obavijestili tek kad je istekao rok za žalbu). U međuvremenu su vlasnici firme za koju sam radio prodali svoj posao drugoj firmi tako što su osnovali novu firmu odvajanjem, u nju prebacili sve poslove firme u kojoj sam radio, i predali tu odvojenu firmu drugoj firmi. Po članku 128 ZOR prebacivanjem poslova trebalo je prebaciti i moje radno mjesto u novu firmu. Zato sam pokrenuo radni spor i protiv svoje bivše firme i protiv firme kćeri. Po svemu sudeći, taj bih spor trebao glatko dobiti. Međutim, od znanaca sam saznao da firma koja je postala vlasnik firme kćeri kani tu firmu kćer ugasiti i da vlasnici one firme koja mi je dala otkaz također kane ugasiti svoju firmu. Inače, ne postoje gospodarski razlozi za gašenje tih firmi. Izgleda da je cijela zamisao i bila da posluže kao tampon zona za oslobađanje od obaveza. Zato sam odlučio pokrenuti krivični postupak protiv bivših poslodavaca (krivotvorenje dokumenta). Međutim, zanima me ima li sve to skupa smisla jer mene zanima nadoknada štete koju su mi napravili a ne istjerivanje pravde? Ako u se krivičnom postupku dokaže da su mi dali otkaz na osnovu krivotvorine od koga ću tražiti odštetu (prije svega plaće koje bih dobio da mi nisu dali otkaz), na koji način i da li tu odštetu uopće mogu ishodovati?

Dobio sam protuzakoniti otkaz (nadređeni tvrde da su mi uručili otkaz i potpisali se na njega kao dokaz tome ali su me stvarno o tome obavijestili tek kad je istekao rok za žalbu). U međuvremenu su vlasnici firme za koju sam radio prodali svoj posao drugoj firmi tako što su osnovali novu firmu odvajanjem, u nju prebacili sve poslove firme u kojoj sam radio, i predali tu odvojenu firmu drugoj firmi. Po članku 128 ZOR prebacivanjem poslova trebalo je prebaciti i moje radno mjesto u novu firmu. Zato sam pokrenuo radni spor i protiv svoje bivše firme i protiv firme kćeri. Po svemu sudeći, taj bih spor trebao glatko dobiti. Međutim, od znanaca sam saznao da firma koja je postala vlasnik firme kćeri kani tu firmu kćer ugasiti i da vlasnici one firme koja mi je dala otkaz također kane ugasiti svoju firmu. Inače, ne postoje gospodarski razlozi za gašenje tih firmi. Izgleda da je cijela zamisao i bila da posluže kao tampon zona za oslobađanje od obaveza. Zato sam odlučio pokrenuti krivični postupak protiv bivših poslodavaca (krivotvorenje dokumenta). Međutim, zanima me ima li sve to skupa smisla jer mene zanima nadoknada štete koju su mi napravili a ne istjerivanje pravde? Ako u se krivičnom postupku dokaže da su mi dali otkaz na osnovu krivotvorine od koga ću tražiti odštetu (prije svega plaće koje bih dobio da mi nisu dali otkaz), na koji način i da li tu odštetu uopće mogu ishodovati?