PlavoMore

Ne vidim kakva je veza između "radnog odnosa" navedenog u paragrafu zakona i poslovanja poduzeća - pa nisu to iste stvari. Još bi razumio da poduzeće daje podatke o kvalifikacijama zaposlenika, ali *ne* zajedno s njihovim imenima i prezimenima!

Članak 22. ZOR-a: (1) Osobni podaci radnika smiju se prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to određeno ovim ili drugim zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom. Da li u osobne podatke spadaju CV-ovi, tj. da li poslodavac smije CV-ove s imenom i prezimenom zaposlenika slati npr. prilikom prijave na (komercijalni) natječaj?

U najnovijem poreznom priručniku se nigdje ne spominje zdravstveno osiguranje za ovu vrstu dohotka!

Pismeno traži da ti odmah vrate radnu knjižicu - dužni su to napraviti, u protivnom prijava inspektoratu. Ako ti ne daju ovjeren obračun plaće, s kojim možeš ovrhom sjest poslodavcu na račun ako ti ne isplati plaću, prijava inspektoratu (min. kazna 55.000 kn!).

Zakon o radu predviđa kaznu za neizdavanje obračuna plaće ali nigdje ne spominje da isti treba biti ovjeren. Da li to znači da poslodavac može neovjeravanjem obračuna plaće "izmuljati" zakon (tj. zaposlenika)?

Da li obračun plaće mora biti potpisan i/ili pečaćen da bi bio korišten kao ovršna isprava?

Iz prakse: kapetanija će odbit upisat takvu brodicu i kraj priče. Ja imam barku za koju nemam papire (moja je i stara je) i koju bi trebalo registrirat (ranije nije bilo potrebno registrirat takvu barku, mala duljina)...

Razumijem da zakon traži da član uprave bude osiguran ako nije već osiguran po drugačijoj osnovi, ali ne shvaćam na kakvom to temelju povlači potrebu da isti bude zaposlen (iako je nekako "logično" da plaća bude temelj osiguranju).

Možda je u međuvremenu došlo do promjena urbanističkih planova. Kod dijeljenja parcele obje novonastale parcele moraju zadovoljavati uvjete propisane trenutno važećim urbanističkim planovima.

Da li se onaj ko stekne uvjete za dosjelost na nekretnini te potom izgubi posjed može pozivati na dosjelost?

Usput, kada nastaje zastara za pružene usluge HEP-a i sličnih "opskrbljivača kućanstva"?

NN 11.7.2005. Cijene su proizvoljne, cjenik samo mora bit ovjeren.

Ja znam barem jednoga kojemu ne da je srušena kuča nego si ju je i sam srušio. Nije ministar ali je bio visoko.

Nisu ni ministri svemoćni, nisu dovijeka na vlasti, a danas kas se zna da bageri stvarno ruše kuće, ljudi već malo drugačije razmišljaju.

Kao što je već masu puta rečeno, ne postoji nikakav rok.

Ja ne vidim vezu gorenavedenoga sa zakonom o radu - pa taj zakon govori o zaposlenju u konkurentskim uvjetima a ne o vlasništvu neke firme.

A u čemu se u konkretnom primjeru radi, tj. kakva je šteta?

To je ona plaća iz koje i na koju se plaćaju nameti, ako nije posebno drukčije određeno u ugovoru.

Ako osoba A, vlasnik građevinskog zemljišta, zatraži i dobije građevinsku dozvolu na tom zemljištu, te zatim proda ili daruje zemljište osobi B, da li osoba B posjeduje valjanu građevinsku dozvolu kao da je kupila zemljište bez građevinske dozvole a zatim sama ishodovala građevinsku dozvolu?

http://www.zamirnet.hr/icnl/pdf/Kako%20registrirati%20udrugu%20u%20RH.pdf

Ja sam isto vidio slučaj gdje u GUP-u piše 600 a u gradu kažu 500 !?!

E ovo mi je novo. Znači li to da oni izdaju neki dokument sa svim specifikacija za određenu parcelu?

Prodavatelji svašta pričaju. Preporučam pogledati grafički dio GUP-a gdje su označene razne "zone". Utvrdiš u kojoj je zoni ta parcela i zatim u tekstualnom dijelu GUP-a nađeš podatke o min. parceli za gradnju, vrsti objekta koji se u toj zoni smije graditi, te raznim "metričkim" podacima (udaljenost od međe, visina krovnog vijenca, katnost itd.). Zatim se raspitaš u nadležnom urbanističkom uredu da ti sve to još i usmeno potvrde. Zatim odeš u "gruntovnicu" i tražiš papire o tojj parceli: u njima se vidi ko je vlasnik, da li postoji hipoteka, pravo služnosti itd.

Čini mi se da ove dvije poruke nisu baš povezane: druga je krađa materijala koji nije kupljen a prvi je pitanje autorskih prava. Moje mišljenje (s obzirom da povremeno pravim web stranice): kad ja napravim neku stranicu i prodam ju, smatram da kupac s njom može raditi što ga volja, ako posebno kupoprodajnim ugovorom nije drukčije određeno. Pa sadržaji velike većine web stranica se na regularnoj bazi obnavljaju novim informacijama, silkama i sl.

Imaš na starnicama "Ministarstva prostornog..." pdf dokument s naknadama za cijelu HR.