Pozz,
nekako mi je premalo podataka za konkretan odgovor. O čemu se naime radi. Vi spominjete ugovor o kreditu. Ugovor o kreditu ima četiri bitne karakteristike bez kojih je ništetan.
1) zajmodavac je uvijek banka nikakav doo
2) objekt činidbe je uvijek novac
3) uvijek je naplatan (tj. ugovorene su kamate)
4) uvijek je formalan (što znači da mora biti sklopljen u pisanom obliku, a i u praksi solemniziran kod javnog bilježnika)
Ali pazi bombe! Postoji nešto što se zove Ugovor o zajmu! Izgleda da su kolege zaboravile da on postoji Gle sad karateristike ovog ugovora:
1) zajmodavac može biti fizička ili pravna osoba
2) objekt činidbe može biti iznos novaca ili određena količina zamjenjivih stvari.
3) može biti naplatan ili besplatan (očito je da je u vašem slučjau naplatan)
4) u pravilu je (s gornjom iznimkom) NEformalan što znači da je valjan i ako je sklopljen samo umeno. (u tom slučaju se obično dužnik daje zadužnicu koja je samo dokazna isprava da je zajam sklopljen i ne utječe na njegovu valjanost).
Jesam li spomenuo da falsa nominatio non nocet ili na hrv. krivo imenovanje ne šteti tj. gleda se sadržaj ugovora i volja stranaka a ne kako su ga imenovali. Nisam? Onda sad jesam
Nadam se da sam uspio malo razjasniti i demistificirat neke stvari barem općenito i teorijski što se ugovora tiče. Ne bih znao kome se točno obratiti za pomoć (financijskoj policiji, poreznoj upravi, udruzi potrošač, savjetu hnb-a i guverneru LOL) ali možda ne bi bilo loše razmisliti i o netkome tko se zove odvjetnik i nečemu što se zove zelenaški ugovor te kako ga utvrditi ništetnim (ili barem svesti u razumne okvire).