Jump to content

Irenak

Korisnik
  • Broj objava

    29
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. Ugovor o zajmu sklopljen je 21.5.2010., rok vraćanja zajma do 01.06.2012. Dužnik umro, vjerovnik do sada nije poduzimao nikakve radnje vezano uz naplatu duga. Dali je došlo do zastare potraživanja? Tko (supruga ili sin) I na koji način iznijeti prigovor zastare dugovanja? Dali čekati tužbu vjerovnika (privatna osoba) ili poduzeti prvi korak prigovorom zastare- budući da postoji Sporazum o osiguranju novčane tražbine od 21.05.2010. tj. uknjiženo pravo zaloga na nekretninu od sina?
  2. Poštovani, može li netko dati savjet za navedenu problematiku, bili bismo jako zahvalni. Unaprijed hvala! Lijepi pozdrav
  3. Poštovani, Evo nastavljam temu. Kao što sam pisala: na temelju Sporazuma o osiguranju novčane tražbine iz 2010. godine, putem specijalne punomoći od vlasnika zemljišta, uknjiženo je pravo zaloga na nekretninama u korist privatne osobe. Saznali smo da se radi o čovjeku koji daje novac na kamatu, te je s pokojnikom sklopio 2 Ugovora o zajmu 2010 godine. Ne postoji dokaz da je dužnik ikada I dobio taj novac, pogotovo ne u navedenom iznosu, a umro je prije 2 godine. Znači dug je od osobe koja je umrla prije dvije godine i koja je upisala pomoću specijalne punomoći dug na zemljište svog sina. Sin se osjećao prevaren, ali je zbog mira u kući šutio i nije ništa poduzimao, jer je otac sinu za života govorio da se radi o malom iznosu koji je ostao za vratiti i da će sve ubrzo riješiti. Sinu je rekao da je dug ca 20.000 eura na dan davanja punomoći, te na dan davanja punomoći potpisao Ugovor o zajmu na tih 20.000 eura i pokazao sinu, te je on pristao dati punomoć da se taj dug upiše kao teret, ali je kasnije otac uz pomoć punomoći upisao dug 170.000 eura. Samo zemljište je livada koja trenutno vrijedi ca 12.000 eura, ali postoji mogućnost prenamjene i postizanja veće vrijednosti, te je nasljedstvo od majke i sentimentalna vrijednost. Teret je upisan prije 10 godina, a rok vraćanja zajma je bio 6/2012. Predlagatelj osiguranja na nekretnini nije do sada tražio od vlasnika zemljišta da ostvari svoje pravo. Još je tu i problem što je pokojni otac bez znanja sina, uz tu punomoć potpisao da se nekretnina ne može otuđiti ili opteretiti, a što sin kao vlasnik nije znao, niti odobrio. U prilogu šaljem Sporazum o osiguranju novčane tražbine (gdje su sakriveni osobni podaci), kao i Rješenje suda. Sada pitanje glasi: Dali je to dugovanje zastarjelo protekom 10 godina? Dali se može što postići tužbom protiv osobe koja je uknjižila pravo zaloga, tj. osporiti dugovanje i izbrisati teret? Dali se može osporiti točka 3.3. iz Članka 3. Sporazuma o osiguranju novčane tražbine- jer nije vlasnik potpisao/i vidio taj sporazum, već samo otac po punomoći? Dali se ipak na neki način može opteretiti sporna nekretnina novim dugom, kako bi se barem na neki način zaštitila nekretnina? Unaprijed hvala na odgovoru Pozdrav Scan_from_CX92209-03-2020-155122.pdf
  4. Poštovani, molim vas pomoć oko brisanja založnog prava na nekretnini. Na temelju Sporazuma o osiguranju novčane tražbine iz 2010. godine, putem specijalne punomoći od vlasnika zemljišta, uknjiženo je pravo zaloga na nekretninama u korist privatne osobe. Znači dug je od osobe koja je umrla prije dvije godine i koja je upisala pomoću specijalne punomoći dug na tuđe zemljište. Pitanje glasi: s obzirom da dug nije vraćen, a zabilježba je na zemljištu, dali i dalje vrijedi to osiguranje, s obzirom da je stvarni dužnik umro ili se taj sporazum tj. osiguranje novčane tražbine miče i briše tj. postaje ništavno, s obzirom na to da pokojnik nije ništa ostavio u nasljeđe niti je itko od njega nešto naslijedio? Dali stvarni vlasnik zemljišta na kojem je zabilježba može odgovarati za dugove pokojnika (u ovom slučaju sin pokojnika/dužnika) toj privatnoj osobi, a samo je dao zemljište da se upiše osiguranje novčane tražbine, a sam nije primio nikakav novac tj. nema dug prema osobi u čiju korist ide Sporazum? Unaprijed hvala na odgovoru Pozdrav
  5. Pozdrav, kao što smo se i pribojavali banka ne prihvaća našu izjave bez dijela u kojem se nalazi stavka u kojoj se odričemo od ništetnosti ugovora, te izjavljuje kako bez toga stara (nepovoljna) rata, kamata, kao i drugi uvjeti ostaju na snazi- što je za nas jako nepovoljno i nismo u mogućnosti toliko plaćati. E sada pitanje: ako ipak u izjavu unesemo ovaj članak- što to za nas znači u pravnom smislu, ako se ipak jednog dana, naprimjer za 5 godina odlučimo tužiti za ništetnost, dali to tada nije moguće i koje su posljedice za nas? Članak glasi: (u ovom trenutku nismo podnijeli neku tužbu ili neki drugi zahtjev tako da ovaj prvi dio odgovara) Dužnici potvrđuju, da u vrijeme sastavljanja ove Izjave, nisu podnijeli bilo kakvu tužba ili bilo koji drugi zahtjev kojim bi se tražilo utvrđenje ništetnosti predmetnog pravnog posla zaključenog s Bankom, kao i da nije podnijeta kaznena prijava u svezi sa zaključenim pravnim poslom, te se i ubuduće odriče osporavati pravnu valjanost Ugovora o kreditu broj: 1-00.006.064. Hvala Lijepi pozdrav
  6. Hvala na svemu. Da, pratim sve aktivnosti Stop Bank udruge, čiji sam i sama član, osobno sam se i našla s tajnicom udruge i prošla moj slučaj, te sam i bila na jednom od tih sastanaka... Nemamo previše vremena, a smatram ni izbora, cilj nam je plaćati Kredit i otplatiti, a sada nam nude povoljnije uvjete, te se bojimo ako ne odreagiramo da će biti nepovoljno za nas. Pokušat ćemo napraviti kako smo zamislili i potpisati verziju Izjave koja nema nepovoljne Elemente za nas pa ćemo vidjeti kako će RBA zadruga odreagirati.
  7. Poštovani, prvenstveno hvala na odgovoru, DO naravno nije ništa još utvrdio- to traje već više od 2 godine. Cijela afera sa RBA zadrugama se povlači po medijima, čak i u saboru je bilo govora, te kako se mijenja ministar financija kroz godine- obećava se istražiti i djelovati ali ništa. Udruga RBA je podnijela grupnu tužbu i na DO u Austriji, ali još ništa od svega Toga. U međuvremenu mi (zadržavamo to od 10 mjeseca) pa smo već od hrvatskog odvj. društva Horvat i Zebec dobili dopis sa se moramo očitovati, ciljajući na to da moramo potvrditi definirane povoljnosti; manja rata i kamata (prije 730 eura i 7,45% kamata, sada 375 Eura rata sa 2,75% kamata). S obzirom na to da nam je to ipak prilika da sredimo financije i da možemo plaćati Kredit, željeli bismo završiti priču. Naš plan je da iz Izjave (dobili smo je i mailom u pisanom obliku) izbacimo sve stavke Koje se dotiču odricanja od ništetnosti IZBACIMO, te da u izjavi ostanu elementi koji i jesu bitni za formiranje našeg daljnjeg pravnog posla, a to su stavke na prvoj i drugoj stranici (ostavili bi sve), a s treće i četvrte stranice bi maknuli tekst koji sam označila kemijskom olovkom- što mislite o tome??? U protivnom može nam se desiti scenarij; a) da zbog neurednosti plaćanja kredita cijeli iznos stave na naplatu i tada bismo vjerojatno ostali bez stana i tko zna čega sve ne ili b) scenarij da nam ostane stara rata- koju ne ožemo plaćati.
  8. Poštovani, krenimo redom 2010. potpisujemo Ugovor o kreditu u Hrvatskoj, kod javnog bilježnika u Varaždinu, a za kredit u RBA zadruzi iz Austrije. Mi smo jedna od onih obitelji koja je uzela kredit od RBA zadruge iz Austrije, a za vrijeme kada nisu imali pravo poslovati u Hrvatskoj. Ugovor potpisujemo u Hrvatskoj kod javnog bilježnika u Varaždinu, tamo je Ugovor i solemniziran, novac dobivamo u Austriji- isplata na račun u HRV. Od samog početka smo bili nezadovoljni, jer je rata kredita bila puno veća plus osiguranje, negoli smo dogovorili. Nadalje ne isplaćuje nam se ukupan iznos uzetog kredita, već se našim novcem plaća posrednik i dodatni troškovi tako da dobivamo ca 5.000 Eura manje novca. Nismo bili u mogućnosti redovito plaćati rate kredita, ali sve do danas plaćamo kako možemo. Prije dvije godine u medijima kreće hajka na te RBA zadruge iz Austrije, kako su nelegalno poslovale u HRV, te se pokreću od strane oštećenika (uzimatelja kredita) tužbe za ništetnost tih ugovora. I nas kontaktira državno odvjetništvo i mi dajemo svu dokumentaciju na uvid, ali ne pokrećemo nikakvu tužbu osobno. Sada smo uspjeli s RBA zadrugom iz Austrije dogovoriti bolje uvjete što se tiče kamatne stope i manje rate pa lakše dišemo, te nam oni šalju Izjavu koju bismo trebali potpisati poslati ću Izjavu kad mi Administrator to odobri )- ali nam ne ide sve u prilog iz te Izjave. Bojimo se da će nam odjednom poslati cijeli dug na naplatu, te da će nas ovršiti i da ćemo ostati bez svega, ako ne potpišemo, te želimo potpisati Izjavu koju su nam poslali, ali se ne slažemo s nekim navedenim rečenicama pa želimo provjeriti. Na strani tri piše da se odričemo ovom izjavom bilo kakvih tužbi za utvrđivanje ništetnosti i dr. sl. zahtjeva, te da se odričemo osporavati pravnu valjanost Ugovora o kreditu- što ne bismo željeli potpisati, a ipak bismo, ako nas ne može kasnije onemogućiti ako ipak želimo tužiti. Glavno pitanje koje nam se nameće je dali potpisivanjem ove Izjave, ako jednog dana IPAK želimo tužiti za ništetnost Ugovora o kreditu gubimo na to pravo? Unaprijed hvala na odgovoru Irena Krobot
  9. Hvala vama na brzom odgovorima- vidjeti ćemo kako će sve to završiti - po pitanju troškova! Još samo ako mi možete odgovoriti- koji je maksimom do kojega ga mogu teretiti (troškovi kaznenog postupka, troškovi oštećenika i njihovih punomoćenika i sl.)- tj. dali ima limit/ gornja granica ili nešto slično?
  10. Ne, prije ovog rješenja nije zatražio oslobođenje plaćanja djela troškova- već sada kada smo dobili ovo rješenje zatražio je oslobođenje plaćanja u cijelosti ili barem cijela troškova, a za troškove jednog od odvjetnika oštećenih. Ažurirano Što se smatra da su nužni troškovi - odvjetnik je zatražio troškove prisustvovanja raspravama, nikada nije rekao ni riječ, postavio pitanje ili nešto slično...
  11. Evo novih problema- nakon pravomoćne presude i izricanja kazne zatvora od 1,5 god. sin je počeo dobivati i rješenja o troškovima kaznenog postupka i troškova izdataka punomoćnika oštećenih strana. Sin je proglašen krivim zbog kaznenog djela iz članka 272. stavak 4. KZ/97. Piše da je na temelju čl. 148. stavak 1. ZKP i među ostalim dužan je platiti troškove kaznenog postupka i iz članka 145, stavak 2, točka 8. ZKP, time da je određeno da će se visina nužnih izdataka oštećenika i njihovih punomoćnika odrediti zasebnim rješenjem. S obzirom da su iznosi dosta veliki- dali postoji neki limit gornja granica u RH koju netko mora platiti, tj. dali barem troškovi kaznenog postupka mogu ići na teret države i u kojem slučaju ili na teret auto osiguranja? Naime u teškoj je materijalnoj situaciji, bio je nezaposlen gotovo 4 godine (od trenutka sudara), te su ga troškovi odvjetničkog zastupanja u parnici financijski iscrpili to jest i nas roditelje. S obzirom da ga čeka odsluženje kazne zatvora od 1,5 godine, realno gledajući neću biti u mogućnosti sve to platiti. Isto tako s njim živi nevjenčana supruga (iako nije kod njega prijavljena), koja se još školuje i nije zaposlena. Hvala na odgovoru unaprijed!
  12. Vama za info: Evo uspjeli smo putem Zahtjeva predanom van raspravnom vijeću, koje je odlučivalo o mjeri opreza- jučer dobiti vozačku dozvolu. Hvala vam na savjetima i ohrabrenju, već nas je zahvatila malodušnost.
  13. Što na tu temu piše poslala sam u prilogu! New Microsoft Word Document.docx
×
×
  • Napravi novi...