Irenak

Poštovani,

molim pravni savjet:

Što u slučaju da je darovana nekretnina, koju je otac darovao sinu prije ca godinu dana, a prije mjesec dana je opterećena zabilježbom ovrhe (za koju je predana žalba, te je u postupku na sudu), dali se u tom slučaju da otac povuće dar zbog nezahvalnosti obdarenika i nekretnina se vrati na očevo ime kao prethodnog vlasnika- dali se tada ovrha poništava i  briše, tj. sve vraća u prvobitno stanje, jer ovršenik više nema nekretninu koja se može oršavata već prethodni vlasnik?

hvala

Pozdrav,

prijatelj je vlasnik nekretnine postao prije nekoliko mjeseci, darovnim ugovorom od oca je dobio kuću, gdje živi bivša žena od koje je rastavljen 16 godina, kuća nije bračna stečevina, te je nije gradio prijatelj sa suprugom već njegov otac. Otac nije pismenim putem odobrio da bivša supruga živi tamo, nego usmeno "dok se ne snađe". Međutim ona ostaje tamo 16 godina. Sada prijatelj kao vlasnik želi useliti u svoju darom stečenu nenekretninu, a supruga se ne želi iseliti, ALI niti predati ključ vlasniku, kako bi i on mogao također u nekretnini živjeti.

Prijatelju je to jedina nekretnina, prijavio je boravište, te želi iseliti bivšu ženu koja tamo stanuje i useliti se u kuću, radi se o površini kuće od ca 220 m2 i u teoriji ima mjesta za sve.

Mirnim putem i putem odvjetnice je dao rok za iseljenje, ali se ona oglušuje.

Bivša žena tuži oca za pravo na 1/2 kuće kao bračnu stečevinu- znači ima spor za tu nekretninu/potraživanje vlasništva. 

Pokrenuo bi tužbu za iseljenje, ali se boji da će tužba biti odbijena radi vođenog spora za dokazivanje vlasništva na toj nekretnini.

Dali ima sudska praksa, da za vrijeme imovinskog spora je takva tužba odbijena?

Unaprijed hvala na odgovoru

Ako može netko odgovoriti bili bi zahvalni!

lp

Irena

Pozdrav,

prijatelj je vlasnik nekretnine postao prije nekoliko mjeseci, darovnim ugovorom od oca je dobio kuću, gdje živi bivša žena od koje je rastavljen 16 godina, kuća nije bračna stečevina, te je nije gradio prijatelj sa suprugom već njegov otac. Otac nije pismenim putem odobrio da bivša supruga živi tamo, nego usmeno "dok se ne snađe". Međutim ona ostaje tamo 16 godina. Sada prijatelj kao vlasnik želi useliti u svoju nekretninu, a supruga se ne želi iseliti, ALI niti predati ključ vlasniku, kako bi i on mogao u nekretnini živjeti.

Prijatelju je to jedina nekretnina, prijavio je boravište, te želi iseliti bivšu ženu koja tamo stanuje i useliti se u kuću, radi se o površini kuće od ca 200 m2 i u teoriji ima mjesta za sve.

Mirnim putem i putem odvjetnice je dao rok za iseljenje, ali se ona oglušuje.

Pokrenuti će tužbu za iseljenje, ali kao što znamo da sudski procesi traju godinama, moje pitanje glasi: ima li u sudskoj praksi primjer sudske odluke, za privremenu mjeru davanja ključa vlasniku, tj. mogućnost da vlasik uđe u kuću i rpije nego li sudski proces završi?

Unaprijed hvala na odgovoru

Poštovani,

prijatelj bi podnio tužbu radi iseljenja i predaje nekretnine u posjed, protiv bivše supruge koja živi u spornoj nekretnini od 2003. g. a rastavljeni su od 2005. g., te nekretnina nije bračna stečevina, već ju je prijatelj naslijedio od bake 2003. prije useljenja bivše supruge. Dogovor je bio da ona živi u kući dok su djeca maloljetna. Sada djeca imaju 19. i 21 godinu, te ne žive na toj adresi, a bivša supruga ne želi odseliti iz kuće. 

Pitanja:

- Koji Sud je nadležan za pokretanje tužbe (mjesto gdje se nalazi nekretnina ili adresa prebivališta tužitelja)?

- Koliki je trošak pokretanja tužbe, te dali se plaća na početku ili po završetku spora i tko plaća troškove?

- Dali je pametno sam pisati tužbu prema špranci sa interneta?

- Na koji način se traži plaćanje najamnine, dali odmah u tužbi ili posebnim dopisom?

Ako imate još kakav savjet, što smo previdjeli a bitno je molim da napišete!

hvala

Prije 42 minuta, Ruby_Danderfluff je napisao:

Ovisno o sadržaju mjere opreza, on smije ili ne smije ostvarivati bilo kakav kontakt s njom, pa ni pismeni. Možda je može tužiti radi iseljenja, ali ako njegova supruga i maloljetni sin žive tamo, onda sud ima obvezu štititi interese maloljetne djece, i neće udovoljiti tom zahtjevu. Ako su i njima to jedine nekretnine, a pogotovo ako je djetetu to obiteljski dom, tim više.

U redu hvala na brzom odgovoru. Spomenuti sin je iz drugog braka i on je maloljetan. U spornoj nekretnini živi njegova bivša supruga, rastavljeni su od 2005. nikada nije potraživala dio kuće, jer niti nema pravo, nekretnina je dar o njegove bake. Na navedenoj adresi živi supruga, usmenim dogovorom (jer su tada djeca bila maloljetna), te tamo trenutno žive i zajednička punoljetna djeca, sin 19 godina, kćer 20, te sin koji je u inozemstvu više godina a star je 25. Djeca tamo žive iako imaju cijeli život prebivalište I boravište na adresi okrivljenikovog oca, gdje je prijavljen I okrivljenik, te djeca u svako doba mogu doći živjeti u tu kuću. Kakva je onda situacija po pitanju tužbe bivše supruge a u odnosu na izrečene mjere?

Poštovani,

situacija je slijedeća: okrivljenom je produljena mjera opreza, te izrečena zabrana približavanja bivšoj supruzi na 50 m, koja živi i koja je prijavljena na adresi u kući koja je u vlasništvu 1/1 osobe kojoj je izrečena mjera, te nije bračna stečevina (rastava je bila 2005. godine, a kuća je dar pokojne bake okrivljenika).

S obzirom na to da se radi o nekretnini u kojoj je u prizemlju radiona, gdje okrivljeni radi I ostvaruje prihode za život, sada već skoro 2 mjeseca, okrivljeni nema mogućnosti ostvarivanja prihoda, plaćanja režija I alimentacije za maloljetnog sina.

Zanima nas više stvari, te molimo odgovore na pitanja:

- dali se mjera može izreći tako da se onemogući pristup okrivljeniku mjestu ostvarivanja prihoda

- dali se može izreći mjera na način da se ograniči približavanje npr. na 3 metra, te u neko određeno vrijeme- npr. osoba kojoj se ne smije približavati radi svaki radni dan od 8-16 sati, pa bi tada u to navedeno vrijeme okrivljenik mogao koristiti svoju radionu I raditi

- zbog povećanja duga za struju, te nemogućnosti plaćanja, te bojazni da ne dođe do ovrhe, okrivljenik, koji je vlasnik nekretnine i brojila na kući planira predati zahtjev za privremenim isključenjem struje u HEPu- dali je to dopustivo ili će imati neke probleme

Dodatno nas zanima; dali sada za vrijeme kada je izrečena i produljena mjera opreza, okrivljenik koji ima izrečenu tu zabranu, smije poslati pismo u kojem traži bivšu suprugu da se iseli iz njegove kuće, jer mu je to jedina nekretnina I nema gdje živjeti I dali smije podizati tužbu u kojoj traži da se osobi za koju mu je izrečena ta mjera iseli iz kuće?

Unaprijed hvala

, nikola34 je napisao:

A ima li on pravnih osnova za zvanje policije ukoliko mi počnemo preuređivat kuću? 

, Borbena7 je napisao:

, Borbena7 je napisao:

Otac ga kao vlasnik može odjaviti sa te adrese, zatim može tražiti sudskim putem iseljenje iz nekretnine, te plaćanje najamnine do iseljenja.

Poštovani, imamo sličnu situaciju, bili smo na MUP-u ali je rečeno da se osoba ne može samo tako odjaviti, iako je osobno vlasnik kuće išao odraditi odjavu. Na MUPu nam je rečeno da pod materijalnom I krivičnom odgovornošću, vlasnik mora pismeno izjaviti da osoba NE ŽIVI NA TOJ ADRESI i ta tek tada se može pokrenuti odjava boravišta I prebivališta?! Ima li stvarno neki način da se neželjeni gost odjavi iz vlastite kuće?ao vlasnik može odjaviti sa te adrese, zatim može tražiti sudskim putem iseljenje iz nekretnine, te plaćanje najamnine do iseljenja.

Ugovor o zajmu sklopljen je 21.5.2010., rok vraćanja zajma do 01.06.2012. Dužnik umro, vjerovnik do sada nije poduzimao nikakve radnje vezano uz naplatu duga. 

Dali je došlo do zastare potraživanja?

Tko (supruga ili sin) I na koji način iznijeti prigovor zastare dugovanja?

Dali čekati tužbu vjerovnika (privatna osoba) ili poduzeti prvi korak prigovorom zastare- budući da postoji Sporazum o osiguranju novčane tražbine od 21.05.2010. tj. uknjiženo pravo zaloga na nekretninu od sina?

Poštovani,

može li netko dati savjet za navedenu problematiku, bili bismo jako zahvalni.

Unaprijed hvala!

Lijepi pozdrav

Poštovani,

Evo nastavljam temu.

Kao što sam pisala: na temelju Sporazuma o osiguranju novčane tražbine iz 2010. godine, putem specijalne punomoći od vlasnika zemljišta, uknjiženo je pravo zaloga na nekretninama u korist privatne osobe. 

Saznali smo da se radi o čovjeku koji daje novac na kamatu, te je s pokojnikom sklopio 2 Ugovora o zajmu 2010 godine.  Ne postoji dokaz da je dužnik ikada I dobio taj novac, pogotovo ne u navedenom iznosu, a umro je prije 2 godine.

Znači dug je od osobe koja je umrla prije dvije godine i koja je upisala pomoću specijalne punomoći dug na zemljište svog sina.

Sin se osjećao prevaren, ali je zbog mira u kući šutio i nije ništa poduzimao, jer je otac sinu za života govorio da se radi o malom iznosu koji je ostao za vratiti i da će sve ubrzo riješiti.

Sinu je rekao da je dug ca 20.000 eura na dan davanja punomoći, te na dan davanja punomoći potpisao Ugovor o zajmu na tih 20.000 eura i pokazao sinu, te je on pristao dati punomoć da se taj dug upiše kao teret, ali je kasnije otac uz pomoć punomoći upisao dug 170.000 eura. Samo zemljište je livada koja trenutno vrijedi ca 12.000 eura, ali postoji mogućnost prenamjene i postizanja veće vrijednosti, te je nasljedstvo od majke i sentimentalna vrijednost.

Teret je upisan prije 10 godina, a rok vraćanja zajma je bio 6/2012. Predlagatelj osiguranja na nekretnini nije do sada tražio od vlasnika zemljišta da ostvari svoje pravo.

Još je tu i problem što je pokojni otac bez znanja sina, uz tu punomoć potpisao da se nekretnina ne može otuđiti ili opteretiti, a što sin kao vlasnik nije znao, niti odobrio.

U prilogu šaljem Sporazum o osiguranju novčane tražbine (gdje su sakriveni osobni podaci), kao i Rješenje suda.

Sada pitanje glasi:

Dali je to dugovanje zastarjelo protekom 10 godina?

Dali se može što postići tužbom protiv osobe koja je uknjižila pravo zaloga, tj. osporiti dugovanje i izbrisati teret?

Dali se može osporiti točka 3.3. iz Članka 3. Sporazuma o osiguranju novčane tražbine- jer nije vlasnik potpisao/i vidio taj sporazum, već samo otac po punomoći?

Dali se ipak na neki način može opteretiti sporna nekretnina novim dugom, kako bi se barem na neki način zaštitila nekretnina? 

Unaprijed hvala na odgovoru

Pozdrav

Scan_from_CX92209-03-2020-155122.pdf

Poštovani,

molim vas pomoć oko brisanja založnog prava na nekretnini.

Na temelju Sporazuma o osiguranju novčane tražbine iz 2010. godine, putem specijalne punomoći od vlasnika zemljišta, uknjiženo je pravo zaloga na nekretninama u korist privatne osobe. 

Znači dug je od osobe koja je umrla prije dvije godine i koja je upisala pomoću specijalne punomoći dug na tuđe zemljište. Pitanje glasi: s obzirom da dug nije vraćen, a zabilježba je na zemljištu,  dali i dalje vrijedi to osiguranje, s obzirom da je stvarni dužnik umro ili se taj sporazum tj. osiguranje novčane tražbine miče i briše tj. postaje ništavno, s obzirom na to da pokojnik nije ništa ostavio u nasljeđe niti je itko od njega nešto naslijedio? Dali stvarni vlasnik zemljišta na kojem je zabilježba može odgovarati za dugove pokojnika (u ovom slučaju sin pokojnika/dužnika) toj privatnoj osobi, a samo je dao zemljište da se upiše osiguranje novčane tražbine, a sam nije primio nikakav novac tj. nema dug prema osobi u čiju korist ide Sporazum?

Unaprijed hvala na odgovoru

Pozdrav

Pozdrav,

kao što smo se i pribojavali banka ne prihvaća našu izjave bez dijela u kojem se nalazi stavka u kojoj se odričemo od ništetnosti ugovora, te izjavljuje kako bez toga stara (nepovoljna) rata, kamata, kao i drugi uvjeti ostaju na snazi- što je za nas jako nepovoljno i nismo u mogućnosti toliko plaćati.

E sada pitanje: ako ipak u izjavu unesemo ovaj članak- što to za nas znači u pravnom smislu, ako se ipak jednog dana, naprimjer za 5 godina odlučimo tužiti za ništetnost, dali to tada nije moguće i koje su posljedice za nas?

Članak glasi: (u ovom trenutku nismo podnijeli neku tužbu ili neki drugi zahtjev tako da ovaj prvi dio odgovara)

Dužnici potvrđuju, da u vrijeme sastavljanja ove Izjave, nisu podnijeli bilo kakvu tužba ili bilo koji drugi zahtjev kojim bi se tražilo utvrđenje ništetnosti predmetnog pravnog posla zaključenog s Bankom, kao i da nije podnijeta kaznena prijava u svezi sa zaključenim pravnim poslom, te se i ubuduće odriče osporavati pravnu valjanost Ugovora o kreditu broj: 1-00.006.064.

Hvala

Lijepi pozdrav

Hvala

Hvala na svemu. Da, pratim sve aktivnosti Stop Bank udruge, čiji sam i sama član, osobno sam se i našla s tajnicom udruge i prošla moj slučaj, te sam i bila na jednom od tih sastanaka... Nemamo previše vremena, a smatram ni izbora, cilj nam je plaćati Kredit i otplatiti, a sada nam nude povoljnije uvjete, te se bojimo ako ne odreagiramo da će biti nepovoljno za nas. Pokušat ćemo napraviti kako smo zamislili i potpisati verziju Izjave koja nema nepovoljne Elemente za nas pa ćemo vidjeti kako će RBA zadruga odreagirati.

Poštovani,

prvenstveno hvala na odgovoru, DO naravno nije ništa još utvrdio- to traje već više od 2 godine. Cijela afera sa RBA zadrugama se povlači po medijima, čak i u saboru je bilo govora, te kako se mijenja ministar financija kroz godine- obećava se istražiti i djelovati ali ništa. Udruga RBA je podnijela grupnu tužbu i na DO u Austriji, ali još ništa od svega Toga. U međuvremenu mi (zadržavamo to od 10 mjeseca) pa smo već od hrvatskog odvj. društva Horvat i Zebec dobili dopis sa se moramo očitovati, ciljajući na to da moramo potvrditi definirane povoljnosti; manja rata i kamata (prije 730 eura i 7,45% kamata, sada 375 Eura rata sa 2,75% kamata). S obzirom na to da nam je to ipak prilika da sredimo financije i da možemo plaćati Kredit, željeli bismo završiti priču. Naš plan je da iz Izjave (dobili smo je i mailom u pisanom obliku) izbacimo sve stavke Koje se dotiču odricanja od ništetnosti IZBACIMO, te da u izjavi ostanu elementi koji i jesu bitni za formiranje našeg daljnjeg pravnog posla, a to su stavke na prvoj i drugoj stranici (ostavili bi sve), a s treće i četvrte stranice bi maknuli tekst koji sam označila kemijskom olovkom- što mislite o tome??? U protivnom može nam se desiti scenarij; a) da zbog neurednosti plaćanja kredita cijeli iznos stave na naplatu i tada bismo vjerojatno ostali bez stana i tko zna čega sve ne ili b) scenarij da nam ostane stara rata- koju ne ožemo plaćati.

Evo i Izjave

Izjava.docx

Poštovani,

krenimo redom 2010. potpisujemo Ugovor o kreditu u Hrvatskoj, kod javnog bilježnika u Varaždinu, a za kredit u RBA zadruzi iz Austrije. Mi smo jedna od onih obitelji koja je uzela kredit od RBA zadruge iz Austrije, a za vrijeme kada nisu imali pravo poslovati u Hrvatskoj. Ugovor potpisujemo u Hrvatskoj kod javnog bilježnika u Varaždinu, tamo je Ugovor i solemniziran, novac dobivamo u Austriji- isplata na račun u HRV. Od samog početka smo bili nezadovoljni, jer je rata kredita bila puno veća plus osiguranje, negoli smo dogovorili. Nadalje ne isplaćuje nam se ukupan iznos uzetog kredita, već se našim novcem plaća posrednik i dodatni troškovi tako da dobivamo ca 5.000 Eura manje novca. Nismo bili u mogućnosti redovito plaćati rate kredita, ali sve do danas plaćamo kako možemo. Prije dvije godine u medijima kreće hajka na te RBA zadruge iz Austrije, kako su nelegalno poslovale u HRV, te se pokreću od strane oštećenika (uzimatelja kredita) tužbe za ništetnost tih ugovora. I nas kontaktira državno odvjetništvo i mi dajemo svu dokumentaciju na uvid, ali ne pokrećemo nikakvu tužbu osobno. Sada smo uspjeli s RBA zadrugom iz Austrije dogovoriti bolje uvjete što se tiče kamatne stope i manje rate pa lakše dišemo, te nam oni šalju Izjavu koju bismo trebali potpisati poslati ću Izjavu kad mi Administrator to odobri )- ali nam ne ide sve u prilog iz te Izjave.

Bojimo se da će nam odjednom poslati cijeli dug na naplatu, te da će nas ovršiti i da ćemo ostati bez svega, ako ne potpišemo, te želimo potpisati Izjavu koju su nam poslali, ali se ne slažemo s nekim navedenim rečenicama pa želimo provjeriti.

Na strani tri piše da se odričemo ovom izjavom bilo kakvih tužbi za utvrđivanje ništetnosti i dr. sl. zahtjeva, te da se odričemo osporavati pravnu valjanost Ugovora o kreditu- što ne bismo željeli potpisati, a ipak bismo, ako nas ne može kasnije onemogućiti ako ipak želimo tužiti.

Glavno pitanje koje nam se nameće je dali potpisivanjem ove Izjave, ako jednog dana IPAK želimo tužiti za ništetnost Ugovora o kreditu gubimo na to pravo?

Unaprijed hvala na odgovoru

Irena Krobot

Hvala vama na brzom odgovorima- vidjeti ćemo kako će sve to završiti - po pitanju troškova!

Još samo ako mi možete odgovoriti- koji je maksimom do kojega ga mogu teretiti (troškovi kaznenog postupka, troškovi oštećenika i njihovih punomoćenika i sl.)- tj. dali ima limit/ gornja granica ili nešto slično?

Ne, prije ovog rješenja nije zatražio oslobođenje plaćanja djela troškova- već sada kada smo dobili ovo rješenje zatražio je oslobođenje plaćanja u cijelosti ili barem cijela troškova, a za troškove jednog od odvjetnika oštećenih.

Ažurirano

Što se smatra da su nužni troškovi - odvjetnik je zatražio troškove prisustvovanja raspravama, nikada nije rekao ni riječ, postavio pitanje ili nešto slično...

Evo novih problema- nakon pravomoćne presude i izricanja kazne zatvora od 1,5 god. sin je počeo dobivati i rješenja o troškovima kaznenog postupka i troškova izdataka punomoćnika oštećenih strana.

Sin je proglašen krivim zbog kaznenog djela iz članka 272. stavak 4. KZ/97.

Piše da je na temelju čl. 148. stavak 1. ZKP i među ostalim dužan je platiti troškove kaznenog postupka i iz članka 145, stavak 2, točka 8. ZKP, time da je određeno da će se visina nužnih izdataka oštećenika i njihovih punomoćnika odrediti zasebnim rješenjem.

S obzirom da su iznosi dosta veliki- dali postoji neki limit gornja granica u RH koju netko mora platiti, tj. dali barem troškovi kaznenog postupka mogu ići na teret države i u kojem slučaju ili na teret auto osiguranja?

Naime u teškoj je materijalnoj situaciji, bio je nezaposlen gotovo 4 godine (od trenutka sudara), te su ga troškovi odvjetničkog zastupanja u parnici financijski iscrpili to jest i nas roditelje. S obzirom da ga čeka odsluženje kazne zatvora od 1,5 godine, realno gledajući neću biti u mogućnosti sve to platiti. Isto tako s njim živi nevjenčana supruga (iako nije kod njega prijavljena), koja se još školuje i nije zaposlena.

Hvala na odgovoru unaprijed!

Vama za info: Evo uspjeli smo putem Zahtjeva predanom van raspravnom vijeću, koje je odlučivalo o mjeri opreza- jučer dobiti vozačku dozvolu. Hvala vam na savjetima i ohrabrenju, već nas je zahvatila malodušnost.

Što na tu temu piše poslala sam u prilogu!

New Microsoft Word Document.docx

O ukidanju mjere opreza je, po mom mišljenju, trebalo odlučiti žalbeno vijeće, što proizlazi iz odredbe čl. 98. st. 6. ZKP-a. Pokušajte uputiti zahtjev drugostupanjskom sudu.

 

P.S. Javite ishod.

Rado bi vam poslala drugostupanjsku presudu da vidite što piše, ali mi je prilog preveliki a ne znam ga smanjiti, ako želite da vam pošaljem na neki mil pošaljite mi poruku na forum ili na ikrobot@net.hr.

hvala

Evo mene opet!

U međuvremenu potvrđena je prvostupanjska presuda tj. odbijena žalba drž. odvj. kao neosnovana! Znači vračanje vozačke dozvole i kazna zatvora. Znači kazna je pravomoćna i s time nemamo problem, ali nikako da dođemo do vozačke dozvole! Odvjetnik poslao pismeno zahtjev za ukidanje mjere opreza upravljanjem vozilom, još prije 3 tjedna ali do danas nema odgovora. Sutkinja otišla na porodiljni, a novo dodijeljena na g.odmor.

Sinje samo 10 dana u HRV i mora nazad u Njemačku raditi!

Pitanja:

U kojem roku vijeće mora ukinuti mjeru opreza ( u zakonu smo razumjeli da se navodi u trenutku pravomoćnosti presude)?

Dali osim sutkinje netko drugi može fizički vratiti vozačku- predsjednik suda ili ako suci za vrijeme g. odmora imaju zamjenu, neki sudac koji je mijenja?

Zašto odvjetnik a niti sin nisu dobili obavijest automatizmom da se ukida mjera opreza, a nakon pravomoćnosti presude?

Bili bismo jako zahvalni ako nam netko može odgovoriti!

Hvala