Jump to content

olala

Korisnik
  • Broj objava

    16
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. Nisam pravnik pa se unaprijed ispričavam na neznanju ako je ovdje riječ o nečem jednostavnom i logičnom samom po sebi. Kod podizanja vlasničke tužbe zbog prestanka uznemiravanja da li je riječ o praničnom ili izvanparničnom postupku?. U čemu je razlika? Molim objašnjenje i hvala!
  2. Ude, felixx, hvala na odgovorima! Ma pokušalo se ići na dogovor za podjelu i etažiranje, ali druga strana, ona koja zaj... ne želi jer joj nikada ništa ne paše. To su nemile sitne duše. "Žele dogovor", ali ne žele ništa mijenjati. Roditelju i favoriziranom djetetu paše status quo jer se u tom slučaju njima ništa ne mijenja. Pokušalo se razgovarati o geometrijskoj diobi s ciljem da se dio koji pripadne nefavoriziranom djetetu proda, ali je to završilo nepostizanjem dogovora. Druga strana ne pristaje na takvu podjelu. Isplata nije moguća jer druge dvije osobe jednostavno nemaju sredstava niti realnih mogućnosti za kredit (mirovina, nestalan posao) i stalno čekaju da nepostojeća tetka iz Amerike umre i ostavi im bogatstvo I tako 7 godina. Ova fora s dva nn lika kupca zapravo i nije loša ideja, zapravo je odlična kad malo bolje razmislim!!! Prije suda možda još i to valja probati.
  3. Rodbinske veze po definiciji popucaju u momentu kada dođe do podjele imovine. A ako je riječ o roditelju koji favorizira jedno dijete na štetu onog drugog tragedija je još veća. Situacija: jedan roditelj i dva djeteta imaju kuću u suvlasništvu, svatko 1/3. "Dogovor" oko podjele traje već 7 godina (!!!), a ne poduzima se ništa, odnosno roditelj i favorizirano dijete koče i (oprostite) bezobrazno zajebavaju. Došlo je do toga da drugom (nefavoriziranom) dijetetu ne preostaje ništa drugo nego da traži razvrgnuće zajednice. Pretpostavljam da bi u tom slučaju kuća išla na prodaju putem suda i to po nepovoljnijim uvjetima. Ima li netko friškog iskustva s ovakvim problemom? Molim sugestije o postupanju, kakav primjer ili savjet.
  4. Nije bitno što će se kuća u konačnici legalizirati. To je ok i u interesu države . Poanta je da se banditima iz džepa izbije poprilična količina novca u momentu kada su to najmanje očekivali. Ako nemaju novca u pričuvi uvalit će se u kakav kredit i svaki se mjesec češati po glavi kad ga budu morali plaćati, a imajući u vidu ZAŠTO ga plaćaju :tupan:. Eto to je poanta Mike06 i ostali, znate li možda na koji način provjeriti da li je inspekcija postupila po prijavi za bespravnu gradnju?
  5. Tužba osobe a protiv osobe b je uslijedila nakon što je osoba b osobi c prodala nekretninu. Podaci da je osoba c vlasnik nekretnine definitivno su bili vidljivi u gruntovnici prije obavljene izmjere.
  6. Akteri u ovoj priči (imovinsko-pravnoj trakavici) su: osoba a (tužitelj), osoba b (tuženik, bivši vlasnik) i osoba c (stvarni, knjižni vlasnik). Osoba a, smatrajući da su povrijeđena neka njena prava tuži osobu b. Osoba b odgovara na tužbu, zahtjeva uređenje tužbe (jer je nebulozna) te navodi da je u tužbi promašena pasivna legitimacija. Zajedno s tužbom stiže i poziv na ročište na koje osoba b ne odlazi. Nastaje vakum. Nakon nekog vremena osoba c na svojoj nekretnini zatekne izvjesne osobe koje se predstave kao geometri vršeći izmjeru, navodno po nalogu suda, ali nalog ne pokazuju. Budu zamoljeni da odu. Kasnije se osoba c raspituje kod istih osoba (geometara) o postupku i saznaje da je održano i drugo ročište te obavljen očevid na kojem je dogovorena izmjera. Osoba b (tuženik) o ovome ne zna ništa, poziv niti obavijest o učinjenom nije zaprimljen. I što sad? 1. Što se događa s postupkom u slučaju izostanka tuženika s ročišta? 2. Što se događa s postupkom s obzirom da je u tužbi promašena pasivna legitimacija? 3. Postoje li i koje su pravne mogućnosti stvarnih vlasnika u ovom postupku, tj. postoji li mogućnost njihovog uključivanja u spor i na koji način? 4. Da li je moguće da se postupak odvija bez obavijesti stvarnim vlasnicima o pitanjima koja se tiču njihove imovine? Molim pomoć!
  7. Darovnim ugovorom iz 1982. godine otac je sinu darovao nekretninu. Na poleđini Ugovora stoji pečat Min. financija (tadašnjeg Sekretarijata za financije) o poreznim obvezama daroprimatelja temeljem tog ugovora. Dakle, ugovor je na neki način registriran, sadrži ur.broj i datum. Međutim, Ugovor nije ovjeren kod javnog bilježnika. Zanima me da li je taj Ugovor pravovaljan ili bez ovjere kod bilježnika postaje samo mrtvo slovo na papiru? Da li se temeljem prijave na poreznu upravu daroprimatelj mogao/može upisati kao vlasnik nekretnine (ugovor sadrži tabularnu izjavu)?
  8. Znamo da građevinska inspekcija nije nadležna za ograde visine do 90 cm, jel tako?! Da li se u tih 90 cm računa samo zidani dio ili, primjerice, betonski parapet s metalnom konstrukcijom? Zanima me da li smo prekršitelji ukoliko smo nazidali zid visine npr. 50 cm i na njega postavili željeznu ogradu visine npr. 50 cm? Nadam se da su upućeni u ovu problematiku shvatili što je "pjesnik htio reći" i da će znati pojasniti. Zahvaljujem!
  9. Zaista, koje razloge o neslaganju/nedavanju suglasnosti susjedi moraju navesti kako bi se onemogućila (nado)gradnja? Da li je dovoljno samo ono "ne volimo ih, pa im zato ne damo" ili razlozi moraju imati neku opravdanu osnovu?
  10. Dajte preformulirajte pitanja. Po ovome što ste napisali može se protumačiti da želite fizički preseliti kuću s jedne lokacije na drugu. Dozvola za građenje nije prenosiva s jedne građevine na drugu. Za svaku gradnju potreban vam je cijeli niz dokumenata/dozvola. Svi objekti (bespravno) izgrađeni prije 1968. samo su kao takvi legalizirani. Mislim da to nema veze s dozvolom za gradnju, odnosno legalizacijom objekta nije automatsli izdana dozvola za gradnju.
  11. Da, prijavili bi CIJELU lopovsku obitelj koja nam godinama zagorčava život. Priča je preduga i prekomplicirana da bi ju u detalje iznosili ovdje na forumu. Prijava bi bila samo jedna protumjera za neke od njihovih postupaka! A kako radnik na crno može može imati prijavu na mirovinsko i zdravstveno ili ugovor ako je radnik na crno? To da je radnik na crno je opće poznata stvar u mjestu u kojem živi! Moje je pitanje bilo općenito. Mi samo nismo imali vremena pronjuškati gdje osoba točno radi, ali i to se može! A o djelatnicima iz prosvjete bolje ne komentirati osim reći da su i oni porezni obveznici u ovoj državi. A država kakva god ona bila, naša je, a rad na crno je rad na crno!
  12. I ovdje je stvar gotovo identična. Susjedi smo na međi. Prije kojih dvadesetak godina uz kuću je izgrađena konoba. Susjed (bespravni graditelj, već ranije tužen od strane države za uzurpiranje državnog zemljišta) je tužio tadašnjeg vlasnika kuće i konobe za bespravnu gradnju konobe. Inspektor je izašao na mjesto događaja i prema riječima samog susjeda čak prigovorio što je pozvan radi "toga", tj. konobe. Što se dogodilo s predmetom ne znam. Znam samo da posljedica za tuženika nije bilo. I sada taj isti susjed tuži nas, nove vlasnike, za bespravnu gradnju te iste konobe! S obzirom da su nam poznati i mještani i mjesni običaji, a pogotovo najbliži susjedi, poznat nam je i način na koji su građene sve okolne kuće (čitajte dvorci). Pa kad netko nas gađa kamenom, što bih se mi razbacivali kruhom?
  13. Poštovani Mike06, hvala na odgovoru! Ovdje se upravo radi o revanšizmu, ali s naše strane! Bilo je dosta. I nadam se ishodu sličnom vašem iskustvu!
  14. Tužimo se, sudimo se, pa 'ajmo onda! Kome i kako prijaviti rad na crno osobe ako ne znam ime "poslodavca" kod kojeg osoba radi na crno? Ili kako prijaviti učiteljicu koja daje instrukcije?
  15. Hvala na odgovoru! Iskreno, i kod nas je slučaj svojevrsna odmazda jer nam je prekipjelo! Još jedna stvar, da definitivno utvrdim činjenicu. Da li se bespravna gradnja isključivo prijavljuje mjesno nadležnoj građevinskoj inspekciji ili je prijaviti moguće bilo kojoj stvarno nadležnoj inspekciji? Ovo mi je vrlo bitno pa mi je potreban žuran odgovor! Hvala svima!
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija