Jump to content

MUSICMAN

Korisnik
  • Broj objava

    12
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Sve što je MUSICMAN objavio

  1. Poštovane, pitanje je opširno, ali pokušat ću Vam odgovoriti što je sažetije moguće. 1. Koji je propisan način izlaska iz sustava ZAMP-a za nekog inozemnog autora? Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima pod zaštitom su svi autori i sva autorska djela osim onih za koje se autor pismeno očituje suprotno. Sustav kolektivne zaštite, a DJ-ing, reproduciranje i ''puštanje'' glazbe na javnom mjestu spada u taj segment zaštite autorskih prava, ne radi razliku među autorima tako da ista odredba vrijedi i za domaće i za strane autore. Oprez je svakako nužan jer istupanje i sustava kolektivne zaštite nije nešto što bi išlo u prilog autorima, pa takvih slučajeva u praksi gotovo i nema. 2. Kakva je pozicija nekomercijalnih, underground DJ-a... Pitanje naknade za obavljeni posao nije predmet interesa. Predmet interesa je sadržaj koji DJ koristi, a tu se radi o autorskim djelima. Iskorištavanje autorskog djela od pred korisnika stavlja niz ograničenja koja se moraju poštivati i nije dozvoljeno bez odobrenja autora ili nositelja autorskog prava bez obzira da li je DJ plaćen ili nastupa volonterski. Istina je da mnogi autori svoju glazbu promoviraju na spomenute načine, davanjem na download ili putem neke web stranice ili servisa, ali to ne znači da su time prestala važiti zakonski utvrđena pravila svakog daljnjeg iskorištavanja. Promocija je jedno, pa bila ona u startu putem legalnog besplatnog downloada, a kasnije iskorištavanje je nešto sasvim drugo. Odgovor na treće pitanje dijelom je u odgovoru na drugo. Sloboda govora i izražavanja ne može se poistovjećivati sa korištenjem glazbe. Istina je da se glazbom mogu prenijeti i prenose stavovi i poruke, izražavaju osjećaji i stanja, ali glazba je i dalje glazba, autorsko djelo je i dalje autorsko djelo. Citiranje u ovom slučaju ne bi bilo definicija koju bismo mogli primjeniti na DJ set u nekom noćnom klubu. CITATI Članak 90. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima -Dopušteno je doslovno navođenje ulomaka autorskog djela (citata) koje je na zakonit način postalo pristupačno javnosti, radi znanstvenog istraživanja, nastave, kritike, polemike, recenzije, osvrta, u mjeri opravdanoj svrhom koja se želi postići i u skladu s dobrim običajima, time da se mora naznačiti izvor i ime autora. 4. Zapljena opreme korištene za počinjenje djela, a govorimo o kaznenom djelu nedozvoljene uporabe autorskog djela (stavak 230. i 231. KZ) je predviđena zakonom. Citiram: (6) Predmeti koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje kaznenog djela ili su nastali počinjenjem kaznenog djela iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka oduzet će se i uništiti. Zakon o autorskom pravu u čl. 185.a odnosi se na.. PRIVREMENE MJERE ZA OSIGURANJE DOKAZA (1) Na zahtjev nositelja prava iz ovoga Zakona koji učini vjerojatnim da mu je pravo povrijeđeno ili da prijeti opasnost od povrede, sud može odrediti privremenu mjeru radi osiguranja dokaza. (2) Privremenom mjerom iz stavka 1. ovoga članka sud može osobito odrediti: – izradu detaljnog opisa robe za koju se učini vjerojatnim da se njome povređuje pravo iz ovoga Zakona, uz ili bez uzimanja primjeraka, – oduzimanje robe za koju se učini vjerojatnim da se njome povređuje pravo iz ovoga Zakona, – oduzimanje materijala i sredstava što su upotrijebljeni za izradu i distribuciju robe za koju se učini vjerojatnim da se njome povređuje pravo iz ovoga Zakona, te dokumentacije koja se na to odnosi. NEZAŠTIĆENE TVOREVINE Članak 8. (3) Narodne književne i umjetničke tvorevine u izvornom obliku nisu predmetom autorskog prava, ali se za njihovo priopćavanje javnosti plaća naknada kao za priopćavanje javnosti zaštićenih autorskih djela. Naknada se koristi za poticanje odgovarajućeg umjetničkog i kulturnog stvaralaštva pretežno nekomercijalne naravi i kulturne raznolikosti u odgovarajućem umjetničkom i kulturnom području sukladno članku 167.a stavku 1. ovoga Zakona. Nadam se da sam barem dijelom uspio odgovoriti na neke dvojbe iz vašeg upita. Tema je široka i dalo bi se o njoj pisati i puno puno više. LP
  2. Poštovani, ...''Nije mi jasno ovo, preko torrenta uopće nemam opciju plaćanja toga, zanči nisam ukrao ako je besplatno..'' Ovaj dio Vašeg upita apsolutno je pogrešan, a i korištenje sadržaja dostupnih na internetu s ovakvom definicijom je apsolutno pogrešan. Točno je da postoje besplatni sadržaji dostupni svima i svakome bez plaćanja bilo kakve naknade, ali download filmova uz pomoć torrenta definitvno nije jedan od tih. U 99,9 % slučajeva torrentima i sličnim P2P sustavima razmjenjuje se zaštićeni (dakle NE besplatni) sadržaj upravo da bi se izbjeglo plaćanje predviđene naknade ili cijene. Nažalost veliki broj korisnika interneta ne razumije da nešto što je dostupno ne mora itovremeno biti i besplatno. Dostupna je i roba na policama dućana, a naš je izbor kako ćemo se ponašati. Da li ćemo tu robu samo uzeti ili ćemo na odlasku stati na blagajnu i platiti njenu cijenu. Ukoliko nismo sigurni čija bi neka roba mogla biti, uputno je ili se raspitati, provjeriti ili...ne dirati.
  3. Poštovani, žao mi je što Vas moram razočarati, ali odgovor je jednostavan....NEMA. Ako sam pravilno razumio Vaš upit, Hrvatsko društvo skladatelja (HDS) pokrenulo je tužbu radi naplate tražbine na trgovačkom sudu, a radi se o tražbini s osnove korištenja glazbe u javnom prostoru. Zapisnici koje spominjete su zapisnici koje sačinjavaju kontrolori HDS-a odnosno ZAMP-a i kojima je utvrđeno korištenje glazbe u Vašem prostoru. Činjenica da je glazba korištena isključivo putem TV i/ili radio prijamnika nije argument koji bi išao Vama u prilog. HDS nije dobio ovlast kontrole od strane elektroničkih medije i to je točno, ali ovdje se i ne radi o problemu koji bi se ticao elektroničkih medija ili bio na bilo koji način reguliran zakonima koje ste naveli. Barem ne svima navedenim. Radi se samo i jedino o iskorištavanju glazbe prostoru dostupnom javnosti (pretpostavljam da se radi o ugostiteljskom objektu ili trgovini), a za što je Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima propisano plaćanje određene naknade HDS-ZAMP-u. Istim zakonom regulirano je i pitanje ovlasti kontrole i naplate, a u konačnici i legitimacija tužitelja. Odobrenje za obavljanje djelatnosti zaštite autorskih prava HDS-ZAMP-u daje Državni zavod za intelektualno vlasništvo i tu je krug zatvoren. Uređaji koje navodite, a koji su evidentirani kao uređaji korišteni u Vašem prostoru, su samo jedno od mogućih sredstava za korištenje glazbe, a istovremeno i samo jedan od vidova iskorištavanja glazbenih autorskih djela. Onog trenutka kad se na Vašem radio prijamniku ili TV-u ''zavrti'' bilo koja pjesma pa čak i kao podloga govornoj emisiji, kao sastavni dio reklame, špice ili glazba u filmu ili TV seriji, radi se priopćavanju glazbenih autorskih djela i nastaje obveza plaćanja naknade HDS-ZAMP-u, a ta naknada nema nikakve veze sa elektroničkim medijima i njihovim uratcima. Dapače....elektronički mediji, HRT i ostali također su kao korisnici glazbe dužni plaćati naknadu za iskorištavanje glazbenih autorskih djela kada u stvaranju svog programa glazbu koriste na bilo koji način. Temeljna je činjenica ta da je glazba vlasništvo njenog tvorca. To je vlasništvo kao i svako drugo i iskorištavanje tog vlasništva nije dozvoljeno bez odobrenja. LP
  4. Poštovani balkanac001, problem dj-a i kaznene prijave kojima ste svjedok proizlaze iz činjenice da je DJ zatečen u radu sa glazbom reproduciranom (umnoženom, pohranjenom, fiskiranom) na neoriginalnom nosaču zvuka (CD, hard disk) bez odobrenja za privremeno reproduciranje glazbe (DJ licenca). Reproduciranje glazbe dozvoljeno je isključivo za privatno korištenje, u privatnom prostoru bez izravnog ili neizravnog komercijalnog učinka. Korištenje reproduciranog glazbenog sadržaja u javnom prostoru kao što je disco club, bez obzira da li je DJ-u isplaćen bilo kakav honorar ili je DJ radio na prijateljskoj osnovi kao što kažete ne umanjuje činjenicu da je korišten ilegalan glazbeni sadržaj. Čak i da je uistinu kompjuter služio jedino kao potpora u slučaju kvara playera, to ne bi imalo nikakvog značaja jer je sporan samo i jedino sadržaj. Policija je ovako i onako iz cijele priče u startu isključila originalne CD-e jer oni nisu predmet kaznenog postupka. Oduzet je samo ilegalan sadržaj koji se u Vašem prostoru nije smio niti nalaziti tako da vaša ideja ne bi bila opravdanje. Vi ste kao vlasnik prostora zapravo suodgovorni za počinjeno djelo jer ste bili dužni provjeriti legalnost i spriječiti korištenje ilegalnog sadržaja.
  5. Ukoliko se na bilo koji način želimo koristiti bilo kojim autorskim djelom, potrebno je zatražiti odobrenje autora (postoje iznimke ali one se odnose uglavnom ukoliko djelo koristimo za vlastite, privatne potrebe). Fotografija kao autorsko djelo uživa zakonom propisanu zaštitu od onog trenutka od kada je nastala (Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima čl 9.) i korištenje fotografije također povlači za sobom cijeli niz pravnih, imovinskih i moralnih pitanja (Članak 13. ZAPSP-a). Između ostalog autor se ima pravo usprotiviti deformiranju, sakaćenju i sličnoj izmjeni svojeg djela (članak 16. ZAPSP-a). Reinterpretacija fotografije u likovno djelo mogla bi biti okvalificirana kao sakaćenje ili deformiranje. Tim više što se radi o moralnom pravu odnosno o pravu kojim se štite duhovne veze autora sa njegovim autorskim djelom pa se ne može unaprijed predvidjeti da li bi obrada kod autora izazvala odobravanje ili negiranje. Na moralna prava nastavljaju se i imovinska (pravo na naknadu za korištenje predmeta zaštite)i druga prava, pa bi preporuka za Vas svakako bila zatražiti odobrenje autora prije nego što bilo kakvu preradu objavljujete u javnosti. Jedan od poznatijih slučajeva povrede prava dogodio se objavom Severininog albuma ''Zdravo Marijo'' na omotu kojeg je neovlašteno upotrijebljena i pritom i izmjenjena slika poznatog slikara Ivana Rabuzina. Iako se javnosti omot možda i svidio, nositelj autorskog prava doživio ga je (s punim pravom) kao povredu i skrnavljenje.
  6. @Sizif Zdravstvena zaštita, osiguranje od automobilske odgovornosti i slično su nameti koje smo obvezni plaćati samo radi MOGUĆNOSTI da jednog dana obolimo ili budemo krivac za saobraćajnu nesreću npr. U takvim slučajevima otklanjanje posljedica je uglavnom preskupo za pojedinca pa zato i postoji sistem solidarnih naknada. Ključna riječ je ''MOGUĆNOST''. Pitam se da li sam unaprijed proglašen krivcem zato jer moram platiti osiguranje od automobilske odgovornosti ? Princip je isti...radi se o naknadi kojom se ublažavaju (pre-skupe) posljedice AKO i/ili KADA se dogode. Nemojmo zaboraviti da nam nitko neće vratiti novac ukoliko se NE razbolimo (i ne koristimo zdravstvenu zaštitu) ili ukoliko NE skrivimo saobraćajnu nesreću. Prihod i profit ostvaruju osiguravajuće kuće ili tvrtke koje imaju zadatak upravljati spomenutim sredstvima. Zar nije i u tom slučaju upitna ustavnost i zakonitost i ovih nameta ? Kad govorite o cijenama....onda bi se bezobraznim obmanjivanjem javnosti mogla nazvati i Vaša tvrdnja da ''cijena za određene medije iznosi i 100% njihove prodajne cijene! Tako, prema navedenom cjeniku, naknada iznosi: za CD do 1 GB - 1,26 kn, DVD do 10 GB - 2,35 kn, VHS video kaseta - 8,00 kn...'' U važećem cjeniku objavljenom i dostupnom na internet stranicama ZAMP-a jasno stoji da je cijena za CD do 1 GB 0,08 kn, DVD do 10 GB 0,12 kuna, VHS 0,60..itd do najveće cijene koja iznosi 40,00 kuna i odnosi se na Hi-Fi HDrecorder. Također na istom mjestu je je i rješenje Ustavnog suda na temu BTL naknada kao i tekst sporazuma sa Hrvatskom gospodarskom komorom i drugi dokumenti. (http://www.zamp.hr/press/blank_hr.htm)
  7. Plaćanje naknade na prazne medije za pohranu podataka (CD, DVD, Hard disk, memory stick i dr.) je naknada kojom se plaća odnosno omogućava kopiranje glazbenog sadržaja u privatne svrhe (poznata i kao BLANK TAPE LEVY ili skr. BTL naknada) za vlastito privatno korištenje. Radi se o tzv. solidarnom tipu naknade sličnom naknadi koju plaćamo za zdravstveno osiguranje, osiguranje od automobilske odgovornosti, TV pretplati, a tu su i razne pretplate (paušali), TV, HEP, vodna naknada i mnoge druge (zašto plaćam a n). ''Praksa je pokazala da je nemoguće kontrolirati privatno kopiranje koje je uslijed razvoja i sve veće prisutnosti i dostupnosti digitalne tehnologije poprimilo goleme razmjere. Razvoj tehnoloških mogućnosti doveo je do toga da je autorska djela, naročito glazbena i audiovizualna, danas moguće brzo, lako i jeftino kopirati, a da nositelji prava vezanih uz ta autorska djela nisu u mogućnosti kontrolirati takve oblike korištenja autorskih djela. Stoga je tijekom posljednjih desetljeća razvijena doktrina prema kojoj se narušena ravnoteža ponovno uspostavlja na način da se dopušta privatno kopiranje, no pritom se autorima, tj. nositeljima autorskih prava, daje pravo na naknadu za korištenje autorskih djela koja se umnožavaju na taj način. Ta se naknada naplaćuje od prodaje praznih nosača zvuka, slike ili teksta i uređaja za tonsko i vizualno snimanje.'' citat iz dokumenta : www.zamp.hr/press/word/privatno_kopiranje_opsirnije.doc
  8. Tema je stara, ali to ne znači da ne zaslužuje odgovor. Dakle, na svim javnim mjestima (mjestima dostupnim javnosti) ukoliko se priopćava glazba sa ili putem bilo kojeg uređaja, vlasnik prostora/organizator dužan je posjedovati odobrenje za javno priopćavanje glazbe, odnosno plaćati ZAMP naknadu. Naknada ovisi o tipu lokala, kapacitetu, radnom vremenu, načinu priopćavanja glazbe (uživo ili mehaničkim putem) i sl. kad govorimo o ugostiteljskim objektima. Kod trgovačkih i drugih poslovnih prostora, pa tako i frizerskih salona, naknada se određuje prema kvadraturi prodajnog odnosno prostora dostupnog javnosti uz minimalnu zaštitnu visinu naknade koja ne može biti manja od 40-ak kuna. Treba naglasiti da je plaćanje radio i/ili TV pretplate tzv. pristojba na posjedovanje uređaja i plaća se na osnovu činjenice da je u objektu prisutan radio i/ili TV prijamnik (plaća se bez obzira da li ili šta se na tom TV ili radio prijamniku gleda). Ta pristojba nema veze sa ZAMP-om i nije opravdanje za neplaćanje naknade ZAMP-u i obratno. Za TV pristojbu odlučno je da je u objektu prisutan aparat-uređaj, a za plaćanje naknade ZAMP-u odlučno je da je u objektu prisutna-dostupna glazba. U čemu je razlika ? Glazba se može priopćavati putem CD, DVD ili nekog drugog uređaja bez da je u objektu prisutan radio uređaj. Mogu biti postavljeni samo zvučnici (vidljivo ili prikriveno) bez vidljivog izvora glazbe. U tom slučaju plaća se samo ZAMP. Ukoliko se glazba priopćava putem radio i/ili TV prijamnika (uključuje i glazbu koja je sastavni dio filmova, reklama ili glazbena podloga npr. dokumentarne ili bilo koje druge TV ili radio emisije), osim ZAMP-a plaća se i radio-TV pretplata. Onaj ''čovječuljak'' koji je došao u kontrolu zapravo je utvrđivao da li u objektu postoji BILO KAKVA glazba odnosno da li nešto svira. Činjenica da NEŠTO svira dovoljna je da vlasnik takvog objekta MORA ishoditi odobrenje od ZAMP-a i plaćati naknadu za sve vrijeme korištenja glazbe.
  9. Vaš problem je u činjenici da ste u računalo neovlašteno reproducirali (umnožili, presnimili, kopirali, pohranili; Zakon o autorskom i srodnim pravima članak 19.) autorska glazbena djela (nadalje i softver), a stvar je tim ozbiljnija što je veća količina pohranjenih djela. Kako je kod Vas i ta brojka prilično velika, i šteta prouzročena neovlaštenim reproduciranjem (umnožavanjem) je velika. Štetu s osnova neovlaštenog reproduciranja glazbe na osnovu vještačenja procjenjuju i određuju institucije ovlaštene za zastupanje autora, izvođača i diskografa, a to su u Hrvatskoj ZAMP, ZAPRAF i HUZIP. Ta se šteta ostvaruje (naplaćuje) kroz kazneni postupak ili kroz građansku parnicu. MUP je na osnovi sumnje u počinjenje kaznenog djela ovlašten privremeno oduzeti računalo radi utvrđivanja svih okolnosti bitnih za postupak, a rješenjem suda može doći i do trajnog oduzimanja. Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima omogućava kopiranje samo legalno pribavljenih glazbenih djela (kupnjom originalnog nosača zvuka npr.) i to samo i isključivo u privatne svrhe, za vlastitu upotrebu bez izravne ili neizravne komercijalne funkcije. Dakle, korištenje računala u kojem je pohranjena glazba na način da DJ s tog računala izvodi glazbu nije dozvoljeno. U svijetu postoje posebna odobrenja za DJ-e kojima je regulirano ovo pitanje, a u Hrvatsku se uvodi od kolovoza 2010.
  10. Stvar je zapravo vrlo jednostavna... ZAMP podnosi prekrjane prijave (sada prekršajni nalog) za počinjenje prekršaja što zapravo znači ...DANA TOG I TOG...KORIŠTENA (IZVOĐENA) JE GLAZBA BEZ ODOBRENJA U UGOSTITELJSKOM OBJEKTU...u trenutku dolaska kontrole ZAMP-a (osoba ovlaštena za kontrolu javne izvedbe) vi očito niste posjedovali odobrenje za korištenje glazbe (uvjet da bi se ishodilo odobrenje je zahtjev za odobrenjem i redovito plaćanje naknade). Na osnovu te činjenice pokrenut je prekršajni postupak (ili više njih ukoliko je bilo više nadzora zastupnika ZAMP-a). Izbjegavanjem plaćanja naknade uz istovremeno korištenje glazbe u objektu, protupravno ste stekli i određenu imovinsku korist koja ovisi o vremenu-trajanju korištenja glazbe (tarifa ZAMP-a izračunava se u mjesečnim iznosima). Temeljem čl. 230 st. 5 pokrenut je i kazneni postupak. Dakle, kazneni postupak se zapravo odnosi na protupravno sticanje imovinske koristi. I konačno, pokrenut je postupak i pred Trgovačkim sudom radi naplate potraživanja s osnova korištenja glazbe. Po definiciji radi se različitim formalno pravnim postupcima koji su proizašli iz neovlaštenog korištenja glazbe na javnom mjestu. Naizgled čini se kao da ste triput tuženi za istu stvar, ali pravno gledano radi se o tri potpuno različita postupka.
  11. Ukoliko ste doista registrirali svoja djela i dali punomoć za zastupanje ZAMP-u, onda je prvi korak koji bi svakako trebalo učiniti kontakt sa ZAMP-om. Posavjetujte se s njihovim pravnim stručnjacima i hladne glave uzimajući u obzir sve mogućnosti dalje u postupak.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija