Jump to content

IvanaS

Korisnik
  • Broj objava

    28
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Sve što je IvanaS objavio

  1. Ne smijete raditi više od 40 sati tjedno. Ako u firmi u kojoj ste zaposleni radite 40 sati onda u svojoj budućoj firmi morate zaposliti nekoga.
  2. Na prvi dio pitanja odgovor je da, dobro ste razumjeli. Proces otvaranja može potrajati i do 2 mjeseca, a može i kraće, sve ovisi o institucijama. Detalje o registraciji riješit će vam javni bilježnik. Da iznos se kreće oko 26000 kn, 20000 temeljni kapital i 6000 ostali troškovi. No, u izjavu o osnivanju može se u jedan članak upisati da firma po završenom procesu osnivanja vrati jedan dio sredstava od temeljnog kapitala(potrebno je navesti konkretan iznos) osnivaču. Tada vam je temeljni kapital manji, ali ste izvukli dio novaca. Ja sam konkretno navela da mi se vrati 7500 kn.
  3. Da, najbolje je otvoriti d.. Što se tiče naziva usluga, ja sam otvarala firmu preko javnobilježničkog ureda, a ne Hitro.hr. Dovoljno je bilo javnoj bilježnici objasniti što želim raditi, a ona se pobrinula za nazive djelatnosti i sve ostalo.
  4. Pri odabiru imena naziv mora diti hrvatski, latinski ili grčki. Tvrtka također može nositi vaše ime (ime, prezime ili nadimak). Tvrtku morate nazvati prema gore navedenim pravilima, ali za naziv tvrtke možete isticati i neko drugo neslužbeno ime i u tom slučaju nemate ograničenja. Tako se naprimjer tvrtka može zvati ABCD d.. ali vi na reklamnim lecima ili u drugim prilikama koristite ime la torteria. Iz iskustva znam da je dobro pripremiti 10-ak imena i za svako pripremiti i objašnjenje. Tvrtka može imati isto ime kao neka druga u Hrvatskoj ukoliko nisu registrirane na istom trgovačkom sudu. Teoretski tvrtku možete nazvati npr. Agrokor d.. (ako ime nije zaštićeno) ukoliko se niste registrirali na istom trgovačkom sudu. Ime možete provjeriti ovdje https://sudreg.pravosudje.hr/Sudreg/
  5. Čitajući članak 15. čini se da je dovoljno napisati bilo kakav broj. No postavlja se pitanje ne propisuje li možda neki drugi zakon obvezu izdavanja računa prema redosljedu. Ako smijem pitati, zašto bi radio takvo nešto?
  6. Tvrtka mora imati vlasnika i direktora bio on zaposlen u njoj ili ne. Ukoliko je zaposlen doprinose plaća po jednoj osnovici, a ako nije plaća po ovoj osnovici o kojoj vi pišete (cca. 7500 kn). To je tako, tu se ništa ne može. Ako se suprug bude odjavljivao kao vlasnik neko drugi će se morati prijaviti kao vlasnik, jedno bez drugoga ne ide. Ako ste d.. ne može vam se sjesti na privatnu imovinu, samo na imovinu tvrtke. Ako ne bude išlo morat ćete pokrenuti stečaj kako bi se vjerovnici mogli naplatiti iz stečajne mase odnosno vrijednosti koje tvrtka posjeduje. Problem nastaje kad tvrtka ne posjeduje ništa osim dugova. Kako se tada situacija rješava ne znam, nisam imala takav problem. Suprug se može zaposliti u drugoj tvrtci koja u tom slučaju plaća sve doprinose državi pa ih više ne mora plaćati u svojoj firmi. Tako i dalje može ostati vlasnik i direktor, a da istovremeno rastereti svoju tvrtku financijskog utega. Ako nemate zaposlenih nećete imati niti taj trošak. jedino vam ostaju fiksni troškovi za firmu, razni porezi, knjigovođa i slično.
  7. ... da, i OIB. To sve se dobije na Trgovačkom sudu na samom početku procesa otvaranja tvrtke.
  8. Ovih 100 kn se odnosi na otvaranje žiro-računa tvrtke. Privremeni mislim da ne košta ništa. Odmah nakon prijave na trgovački sud, a to je jedna od prvih stvari, zna se većina informacije o budućoj tvrtci da bi se mogao na njeno ime napraviti račun. Potrebno je ime tvrtke, adresa sjedišta i to je to. Čim se završi proces otvaranja računi se mogu platiti.
  9. Privremeni, odnosno prijelazni račun otvara se na početku procesa otvaranja d..-a. Na njega se polaže temeljni kapital društva. Zašto se otvara taj prijelazni račun? Da bi se moglo otvoriti d.. potrebno je položiti temeljni kapital, ali temeljni kapital se ne može odmah položiti na račun tvrtke zato što je za otvaranje računa tvrtke potrebno priložiti OIB tvrtke i MB tvrtke (između ostalog). Dakle moraš položiti novac da bi dobio OIB i MB i tu se krug zatvara. Sve je to jedan dugotrajan, dosadan proces. Trošak otvaranja je oko 100 kn (PBZ). Sve račune koje dobiješ pri otvaranju tvrtke (pečat i slično) neka ti glase na buduću tvrtku kako bi jednom kada prebaciš temeljni kapital na žiro-račun mogao sve platiti sa tvrtkinog računa a ne iz privatnih izvora.
  10. Ukoliko ste vlasnica tvrtke i direktorica, a nezaposleni ste tada vam je osnovica na koju morate platiti doprinose državi 7.657,00 kn.
  11. Ukoliko ste vlasnica tvrtke i direktorica, a istovremeno ste zaposleni u drugoj tvrtki tada nemate nikakvih financijskih obveza u svojoj tvrtki. Ukoliko ste vlasnica tvrtke i direktorica, a nezaposleni ste tada vam je osnovica na koju morate platiti doprinose državi 7.657,00 kn. Pitanje je sad isplati li vam se biti nezaposlena direktorica na HZZ-u?
  12. Niste u prekršaju. Tvrtka može poslovati sa vama kao direktorom iako niste imali ugovor o radu. Pod time mislim na neke osnovne stvari kao što su plaćanje računa tvrtke i ostalo što je porebno da bi mogli funkcionirati. Od trenutka sklapanja ugovora o radu imate 8 dana za prijavu na mirovinsko, a vi ste se prijavili točno osmi dan tako da je i to ok. I ja sam u sličnoj situaciji. Tvrtka posluje sa direktorom/vlasnikom. Zaposlenih još nema, ali i to ćemo promjeniti u sljedećih 15-ak dana.
  13. 1. Supruga je vlasnica i direktorica tvrtke 2. Ja sam vlasnik kuće 3. Tvrtku smo prijavili na kuću 4. Djelatnost kojom se bavimo obavljamo na drugoj adresi Mora li tvrtka plaćati najam vlasniku kuće ako se u kući ne obavlja djelatnost (niti jedna sitnica, ništa) nego je tvrtka samo prijavljena na kućnu adresu? Istina je da novce od najma uplaćujemo sami sebi, ali na to moramo platiti i porez. Nije li malo glupo plaćati najam samo zato što se na kući nalazi ploča sa nazivom tvrtke? Hvala!
  14. Da, možete voditi sami knjigovodstvo.
  15. Molim neka mi netko odgovri: Može li direktor d.. izdati račun kupcu, a sa spomenutim d..-om nema ugovor o radu i zaposlen je u nekoj drugoj tvrtki? Unaprijed hvala!
  16. Molim odgovor na pitanje .... Može li radnik koji je jedini radnik u nekoj tvrtki (konkretno d..)biti zaposlen na nepuno (pola) radno vrijeme? Unaprijed zahvaljujem!
  17. Molim odgovor na pitanje.... Pri osnivanju d.. čiji je temeljni kapital 20.000,00 kn, dio temeljnog kapitala bi bio u stvarima (ručni alat, namještaj, informatička oprema). Smijem li unijeti stvari za koje nemam račun i ako smijem, tko vrši procjenu vrijednosti tih stvari? Unaprijed zahvaljujem!
  18. Imate pravo na cijeli godišnji odmor za 2009. godinu, minimalno 18 dana.
  19. Možete tužiti poslodavca s optužbom: Nije mi plaćao prekovremeni rad. Na poslodavcu je tada da se "čupa" od te Vaše optužbe, odnosno on treba dokazati da to nije tako, ako nije. Problem je taj što Vi nemate niti jednog dokaza nego samo Vašu riječ dok je Vaš poslodavac dobro zamaskirao prekovremeni rad na papiru.
  20. Prema tumačenju Ministarstva znanosti i visokog obrazovanja, osobe u radnom odnosu ne mogu biti redoviti studenti, dakle ne mogu studirati na redovitom studiju niti uz potporu Ministarstva, nego studij moraju plaćati sami, ili im ga može plaćati poslodavac. Prema Zakonu o visokim učilištima (pročišćeni tekst NN 59/96) redoviti studenti studiraju na redovitom studiju, i to uz potporu Ministarstva ili sami plaćaju studij. Izvanredni studenti studiraju na izvanrednom studiju i sami plaćaju studij ili im troškove studija snosi poslodavac. Iako u Zakonu to nigdje izrijekom nije navedeno, prema tumačenju Ministarstva znanosti i visokog obrazovanja, osobe koje su u radnom odnosu ne mogu biti redoviti studenti, jer su programi za redovite studente predviđeni za osobe kojima je to jedina obveza. Osim toga, redoviti studenti imaju neka prava koja su nespojiva s radnim odnosom, odnosno prava koja zaposlene osobe ostvaruju upravo temeljem toga što su u radnom odnosu (zdravstveno osiguranje i sl.). Dakle, ako ste u radnom odnosu, svakako studij morate plaćati tj. ne možete studirati uz potporu Ministarstva. Ako ste pak bili redoviti student koji je sam plaćao studij, nakon zapošljavanja trebali biste iduću akademsku godinu upisati kao izvanredni student. Međutim, najbolje je da u vezi toga porazgovarate na učilištu (fakultetu, visokoj školi) gdje studirate.
  21. Novi Zakon o radu kaže ovako: "...dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine." (čl.63. st.3., Zakon o radu, NN 149/09)
  22. Ako ste sada pod ugovorom na određeno vrijeme, nakon proteka razdoblja na koji je sklopljen, legalno prestaje radni odnos i poslodavac nema nikakvu obvezu da Vam ga produži. Ako ste sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme uz probni rad tada Vaš poslodavac ne može otkazati ugovor o radu za vrijeme trudnoće i za vijeme korištenja rodiljnog dopusta. Čak i ako Vam da otkaz, mora Vas vratiti na posao, ako u roku od 15 dana od od dostave otkaza dostavite liječničku potvrdu o trudnoći.
  23. Ne možete koristiti godišnji odmor na koji ste stekli pravo kod prethodnog poslodavca jer je prekid bio duži od 8 dana, ali kod novog poslodavca stječete pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora već nakon mjesec dana rada, a broj dana na koji u ovom trenutku imate pravo se računa ovako: (broj dana god. odmora kada navršite 6 mj. neprekinutog rada / 12)*5. Broj dana god. odmora kada navršite 6 mj. neprekinutog rada iznosi min. 4 tjedna (po Zakonu o radu), preračunato u dane - za petodnevni radni tjedan 20 dana, za šestodnevni radni tjedan 24 dana. Dakle, Vi u ovom trenutku prema Zakonu o radu imate pravo na minimalno 8 dana godišnjeg odmora, ako radite 5 dana u tjednu ili minimalno 10 dana, ako radite 6 dana u tjednu.
  24. Sudjelovala sam u automobilskoj nesreći. Vještačenjem i sudskim postupkom utvrđeno je da nisam kriva ja nego drugi sudionik u nesreći. Automobil nije bio u voznom stanju pa je pozvana vučna služba da ga odveze kod mene kući, a kroz par dana i na popravak u servis. Vlasnik vučne službe je privatnik. Drugi sudionik osiguran je u Grawe osiguranju. Osiguravajuća kuća platila je iznos popravka na automobilu 24 000 kn, ali odbijaju platiti prijevoz vučne službe. Tvrde da imam pravo na naplatu troška vučne službe jedino ako ja imam kasko osiguranje ili ako sam za prijevoz zvala njihovu službu Grawe mobile (mislim da se tako zovu). Pošto mi je automobil prevezao privatnik, vlasnik vučne službe, tvrde na nemam pravo na odštetu. Znači automobil mi nije vozio niti Grawe mobile niti HAK. Da li imam pravo na naplatu troška prijevoza?
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija