Jump to content

IvanT

Korisnik
  • Broj objava

    13
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Sve što je IvanT objavio

  1. Hvala na odgovoru. Zanima me sljedeće: ako to nije učinjeno, može li se to učiniti kasnije, nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju, u smislu naknadno pronađene imovine?
  2. Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine II Ovlaštenici naknade Čl. 9. t. 3. "Nasljednici prijašnjega vlasnika stječu vlasništvo na imovini koja se daje neovisno o tome kako su vlasnički udjeli utvrđeni ranijim pravomoćnim rješenjima o nasljeđivanju prednika, ako se drukčije ne sporazume (naknadno pronađena imovina)." ---- Pitanje: Može li mi netko precizno objasniti smisao ove točke? Koje je značenje teksta u zagradi ("naknadno pronađena imovina")? Što se događa ako ovlaštenik bez nasljednika iz prvoga nasljednog reda umre nakon postavljanja zahtjeva za povrat, a prije njegova rješenja, no oporukom je proglasio nekoga za univerzalnoga oporučnog nasljednika i taj je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju to i postao, ali zahtjev za naknadu nije bio prijavljen u ostavinsku imovinu? Je li to onda naknadno pronađena imovina i nasljeđuje li tu imovinu onda taj njegov univerzalni oporučni nasljednik? Unaprijed zahvaljujem. Ivan
  3. Odvjetnik me uvjerava da nakon što je tužba u parničnom postupku podignuta na vrijeme (prije isteka zastare) više nikad ne može doći do zastare, to jest, predmet u ladici može stajati npr. dvadeset godina i premda niti sud ni tužitelj nisu poduzeli nikakve radnje u tih 20 godina, zastare ipak da nema. Ja sam stvar shvatio drukčije, naime, zastara se prekida podizanjem tužbe, a prekid je nešto nakon čega zastara počinje teći iznova, te ako nakon prekida niti sud niti tužitelj (niti tuženik) ne poduzmu unutar zastarnog roka nikakve radnje, zastara nastupa nakon zakonski propisanog roka. Što je istina? Nastupa li zastara ako predmet odleži netaknut u ladici suda čitav zastarni rok?
  4. Postoji li neka JASNA I RAZGOVIJETNA definicija apsolutne i relativne zastare? Gdje se u literuturi to može pronaći? Stvarno mi nije jasno TOČNO teorijsko značenje i TOČNA teorijska razlika između ta dva pojma. Znači li apsolutna zastara zastarijevanje čak i ako su radnje poduzimane, ali do rješenja ili presude nije došlo u tom roku? Ili što?
  5. Možete li mi još odgovoriti na jedne hipotetsko pitanje? Recimo da sklopim ugovor s nekim da ću mu platiti za gradnju kuće, bez vremenskog roka u ugovoru. Nakon proteka nekog vremena shvatim da on ne poduzima ništa i ja se sam laćam gradnje, te izgradim kuću sam, zaboravivši na ugovor. Nakon toga javlja se onaj i tvrdi da sam mu dužan platiti po ugovoru, jer je kuća izgrađena, te me tuži sudu. Tko je u pravu, ja koji ne držim da sam dužan platiti jer sam kuću izgradio sam, ili onaj koji drži da sam dužan platiti jer smo sklopili ugovor? Koji su tu članci Zakona o obveznim odnosima primjenjivi? Unaprijed zahvaljujem.
  6. U Zakonu o obveznim odnosima (1991) govori se o neizvršenju, na jednom mjestu, a na drugom o neispunjenju ugovora. Koja je razlika između neizvršenja (ili izvršenja) i neispunjenja (ili ispunjenja) ugovora?
  7. Znači, drugi zakupodavci ne moraju biti potpisnici tog aneksa?
  8. Kao jedan od sedmorice suvlasnika-zakupodavaca sklopio sam ugovor o davanju u zakup poslovnog prostora. Sad želim svoju sedminu vlasništva podijeliti na tri dijela, zadržati za sebe jednu trećinu, a po jednu trećinu darovnim ugovorom pokloniti sinu i kćeri. Nakon toga, aneksom želimo ja i moja djeca sa zakupoprimcem regulirati tu izmjenu u smislu da umjesto samo meni on uplate vrši i na njihove žiro-račune. S obzirom na to da se izmjena ni u čemu ne tiče niti jednoga od ostale šestorice suvlasnika-zakupodavaca, a budući da neki od njih nisu sa mnom u ljubaznim odnosima, te s obzirom na pravo koje mi jamči Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima da sa svojom imovinom činim što me je volja i svakoga drugoga isključim iz toga (spomenuti Zakon, čl. 30, 66 i 67), postoji li ikakva zapreka izradi aneksa na takav način da se kao stranke u aneksu pojavimo samo mi kojih se aneks tiče, to jest, nas troje i zakupoprimac? (Nadam se da sam pitanje jasno postavio.)
  9. Možete li mi na sasvim jasan i razgovijetan način objasniti razliku između apsolutne i relativne zastare općenito. Ako je moguće, ilustrirajte odgovor nekim shvatljivim primjerom. Unaprijed zahvaljujem.
  10. Koji zakoni i koji članci tih zakona reguliraju takve ugovore, posebno što se tiče raskida takvih ugovora, jednostrenih i u usmenom i pisanom obliku?
  11. Zakon o obveznim odnosima odvojeno obrađuje "zakup" i "najam": UGOVOR O ZAKUPU I. OPĆE ODREDBE Pojam Članak 519. Ugovorom o zakupu obvezuje se zakupodavac predati zakupniku određenu stvar na korištenje, a ovaj se obvezuje plaćati mu za to određenu zakupninu. itd. UGOVOR O NAJMU I. OPĆE ODREDBE Pojam Članak 550. Ugovorom o najmu obvezuje se najmodavac predati određenu stvar najmoprimcu na uporabu, a ovaj mu se obvezuje za to plaćati određenu najamninu. itd. Uopće nije jasna razlika između ta dva pojma, koji se pak razlikovno definiraju pojmovima "korištenje" i "uporaba", s također sasvim nejasnom razlikom između njih. Koja je, dakle, razlika između "zakupa" i "najma" odnosno "korištenja" i "uporabe"?
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija