dipl_iur

tražite dostavnicu koja dokazuje da ste primili navodni ugovor o ustupu duga. ako tužitelj ne može nedvojbeno dokazati da je upućena obavijest o cesiji, tada vi kao dužnik niste mogli znati da treba podmiriti dug novom vjerovniku (cesionaru). glede činjenice uplate duga starom vjerovniku, priložite uplatnicu, a glede dogovora o uplati predložite svoje saslušanje i navedite službu s kojom ste komunicirali. navedeno bi trebalo biti dovoljno za osporavanje učinaka ugovora o cesiji, tj. vaše ispunjenje duga se ukazuje pravovaljanim. sud će odsbite tužbeni zahjtev tj- neće usvojiti platni nalog sadržan u vjerodostojnoj ispravi. srdačno, dipl_iur

Podnesite nadleznoj poreznoj sluzbi (podrucni ured nadlezan po adresi prijavljenog obrta), a na uruzdbeni kancel, zahtjev za utvrdjivanjem zastare davanja po osnovi mirovinskog, zdravstvenog te drugih javnih davanja (navedite koja) te se pozovite na odredbe OPZ o poreznoj zastari, a koje se primijenjuju i na konkretna javna davanja. Nakon toga ce porezna uprava pitati sva doticna tijela (HZMO,HZZO) o tome da li se prema stanju njihovog spisa moze utvrditi zastara, a s obzirom na datum dospijeca obveze. Upitana tijela moraju, prema upitu porezne uprave, izvrsiti uvid u spis i dati tocan odgovor te svoje eventualno misljenje da li se radi o zastari duga. Ukoliko je odgovor potvrdan, a nakon sto se spisi vrate u poeznu upravu, ista donosi rjesenje o zastari predmetnih javnih davanja (poreznog duga). Zakonska platforma postoji vec duze vrijeme, no ova procedura se stvarno primijenjuje odnedavno. dipl.iur.

Poštovani, ukoliko se radi o ugovornom osiguranju, primjenjuju se opći uvjeti Croatie i njihove tablice invalidnosti, a koje su sve restriktivnije. Samo one vrste ozlijeda koje predviđaju tablice mogu bite uzete kao snova odgovornosti Croatie.

kolega Bovu, upitao bih: sto je sa procesnom disciplinom ovrhovoditelja? ukoliko isti ne uspije sa konkretnom ovrhom, a na vrijeme ne predlozi promjenu predmeta ovrhe, tada dolazi do obustave ovrhe. Ukoliko se zeli ici dalje, mora se podnijeti novi ovrsni prijedlog. Pitanje je slijedece:ukoliko ovrhovoditelj raspolaze samo s vjerodostojnom ispravom te ukoliko na temelju iste podnese ovrsni prijedlog, pa sud donese rjesenje o ovrsi, ali se ovrhovoditelj ne uspije naplatiti no ne podnese prijedlog za promjenu predmeta ovrhe, doci ce do obustave ovrsnog postupka.No, ako ovrhovoditelj na temelju iste vjerodostojne isprave podnese naknadni novi ovrsni prijedlog, pa sud donese novo r.., no ovaj put ovrsenik ospori r.. (na temelju vjerodostojne isprave) prigovorom i istakne (osnovani) materijal no-pravni prigovor zastare, da li na zastarni rok (ako je navrsen) ikako utjece prijasnji postupak koji je obustavljen. Po meni ne, ukoliko uzmemo u obzir analogiju sa ZPP-om (npr.odbacaj ili povlacenje tuzbe- tuzba prekida zastaru, no ako je ista odbacena ili povucena,smatrat ce se kao da nije bila ni podnesena). Radi se o zanimljivom procesnom pitanju. dipl.iur.

vlastoručnu oporuku nije potrebno ovjeravati. dipl.iur.

d.d. ne može dati (zakoniti) izvanredni otkaz ukoliko radnik odbije potpisati novi ugovor. on može dati poslovno uvjeovani otkaz u kojem slučaju radnik ostvaruje pravo na otpreminu koja e određuje temeljem ZOR, a visina iste ovisi o duljini trajanja staža provedenog kod tog poslodavca. ukoliko bi d.d. uručio izvanredni otkaz radi netpotpisivanja novog ugovora, isti ne bi bi bio zakonit te se radnika savjetuje bez odgode podnijeti zahtev za zaštitu prava te nakon 15 dana od toga tužbu na nadležni sud. minimalni radni staž za ostvarivanje otpremnine je 2 godine kod tog poslodavca. gornje se odnosi na zakonski pojam otpremine, "otpremnina" propisana kolektivnim ugovorom je nešto drugo i ne radi se o otpremnini u pravnom smislu tog pojma. dipl.iur.

Vi od nove firme možete ostvariti zak.pravo na otpremninu jer se,kao što sam već rekao,radi o klasičnom slučaju prenošenja ugovora o radu koje je (osim zakonske zaštite ZOR-a) svojim aktom potvrdio i sam poslodavac. Međutim, pitanje je da li ćete uspjeti ostvariti pravo na otpremninu ukoliko nova pravna osoba ode u stečaj. U slučaju stečaja, po samom Stečajnom zakonu, ulazite u viši isplatni red. No,ukoliko d.. nema nikakve imovine, nećete se kao stečajni vjerovnik uspjeti naplatiti. dipl.iur.

Ugovor o dosmrtnom udržvanju nije potrebno ovjeravati kod suda niti solemnizirati; radi se o ugovoru koji ne traži posebnu formu već samo uvjete koje traži Zakon o o zemljišnim knjigama. Dakle, pismena forma te ovjera potpisa a kako bi isti bio podoban za upis zemljišne knjige. dipl.iur.

nema dosjelosti, tu bih se slozio. dipl.iur.

nekakav akt o predaji stana mora postojati, jer nitko ne može stan dobiti od poduzeća bez toga. treba vidjeti čije je vlasništvo poslovnog prostora a od kojeg je stan odvojen te fizički pregrađen. ukoliko se to istraži, otvara se subjekt koji je pasivno legitimiran za vlasničku tužbu. treba dokazati činjenicu posjeda, a za ev.dokazivanje izvaknjižnog stjecanja vlasništva, međutim teško je predvidjeti ishod,a a obzirom da nedostaju dokumenti. ukoliko se dokaže činjenica posjeda pravnih prednika tj.roditelja, trajanje njihova posjeda će se pribrojiti nasljednikovom posjedu. međutim, treba vidjeti i kakve prigovore će iznositi druga strana. dipl.iur.

Smatram da se radi o pravno-zanimljivoj situaciji te bi se ovakav slučaj teoretski mogao tretirati kao otkaz uz ponudu sklapanja novog ugovora o radu. Međutim ,problem je u tome što se mijenjaju subjekti tj. osoba poslodavca. Radnik se izlaže opasnosti da de facto neće moći ostvariti prava po ugovoru s ranijem poslodavcu, jer je novo društvo tj.novi poslodavac slabije platežne moći, a što proizlazi iz činjenice da je d.. društvo kapitala koje se inače osniva za ostvarivanje manje dobiti od d.d. te ima i puno manje zak. obveze koje se tiču visine iznosa uplate temeljnog kapitala. Radi moguće prijevarne radnje poslodavca, a koja bi mogla biti ostvarena mimo zakonske regulative, molim kolege koji se bave radnim pravom da iznesu svoje mišljenje. dipl.iur.

Vjeujem da je ovdje obveza na uzdržavanje utvrđena pravomoćnom presudom. Takva potraživanja zastaruju za 10 godina od pravomoćnosti oduke, međutim ovdje je pokrenuta ovrha tj. procesna radnja pred sudom koja prekida zastarni rok. Nakon prekida zastarnog roka, on počinje teći ispočetka. Trebalo bi vidjeti koji je utjecaj obustave ovrhe na rokove zastare, međutim ovrha može ponovno biti pokrenuta, ukoliko ista nije uspjela tj. ukoliko potraživanje nije naplaćeno. Ona može biti pokrenuta na cijeloj imovini (ili bilo kojem njenom dijelu) obveznika uzdržavanja.Sama obustava nikako ne znači kraj priče tj. ne gubi se pravo na novi ovršni prijedlog. Tražbina će se ugasiti jedino ispunjenjem ili oprostom vjerovnika. Ukoliko obveznik (roditelj) nije u mogućnosti davati uzdržavanje,isto će, po izravnoj odredbi Obiteljskog zakona, biti obvezni njegovi roditelji (baka i djed mlt.djeteta). No, z.z. mlt. mora pokrenuti protiv istih poseban postupak (tužbu pred sudom) gdje mora dokazati kako srodstvo bake i djeda, tako i pravni interes tj. da obveznik uzdržavanja nije u mogućnosti plaćati uzdržavanje. Ovdje treba uzeti u obzir i zastoj zastare, pošto je vjerovnik mlt.dijete, pa se početak zastarnog roka računa tek od punoljetnosti odnosno od prestanka redovnog školovanja djeteta. Poznavajući konkretan predmet, smatram da teško može u zastaru, budući protivnu stranu zastupa odvjetnik. Zatvorska kazna se može pokušati smanjiti putem instituta prijevremenog uvjetnog otpusta. Nakon izdržane kazne, mora se platiti alimentacija, budući se može pokrenuti novi kazneni postupak,a za novi inkriminirani period. Ukratko, treba pokušati dogovoriti sa z.z.mlt. da se tražbina riješi na miran način, pošto bi u suprotnom moglo doći do velikih i nepotrebnih troškova i novih povlačenja po sudu. Srdačno, dipl.iur.

pozdrav. naime, ovdje se ne radi o mjesečnim primanjima, već o dospjelim i neisplaćenim zaostacima.

Situacija je slijedeća: ovršenik ima potraživanje od HZMO sa naslova zaostataka, a koji zaostaci se trebaju utvrditi u postupku pred HZMO. Može li ovrhovoditelj pokrenuti postupak ovrhe nad ovršenikovom tražbinom od HZMO, a da ga (ovrhovoditelja) ne zahvaćaju ograničenja ovrhe koja se tiču primanja po osnovi mirovine? ne radi se o mjesečnim primanjima već o jednoj dospjeloj tražbini, a po osnovi neisplaćenih mirov.primanja (zaostaci). (konkretno, što se tiče takovih mjesečnih primanja, po OZ se može plijeniti do 1/3 tog iznosa). Srdačno, dipl.iur

poštovane kolege, da li je moguće na njega izjaviti prigovor? koliko mi se čini, po gramatičkom tumačenju ZKP-a (starog), u kaznenom postupku je samo optužnica onaj optužni akt protiv kojeg se izjavljuje prigovor. Smatram, naime, da bi zakonodavac a u slučaju da dopušta prigovor protiv optužnog prijedloga upotreijebio termin "prigovor protiv optužnog akta" tj. širi termin, umjesto "prigovor protiv optužnice". Shodno tome, zaključujem da takav prigovor nije normiran zakonom i kao takav bi se odbacio kao nedopušten. Pravno-politički, smatram da bi se takav prigovor trebao uvestzi u ZKP (nisam gledao izmjene ZKP-a nakon 1997.), iako se radi o kaznenim djelima za koje je zapriječena manja kazna. Molim komentar.