brundo

Evo moje osobno iskustvo, nije baš utješno za hakelu9. Od pokojnog oca naslijedio sam stan i ilegalnog stanara u njemu. Pokrenuo sudski postupak kako mi je bilo savjetovano. EPILOG: Sudski postupak trajao je 11(jedanaest godina) Stan mi je vraćen devastiran, do sada sam utrošio 33.000 E za popravak. Neplaćena struja 12.500 kn, pričuva 5.500kn, komunalna naknada 4.500 kn, odvoz komunalnog otpada 4.000kn Sada vodim novi sudski postupak za naknadu izgubljene najamnine, i to nije sigurno da ću sudski uspjeti. E sad pazite što je najljepše, postoji prijetnja zastare svih potraživanja. Možete li zamisliti veći apsurd nego da vas pravosudni sustav jedne "pravne države" dovede u situaciju da se 11 godina sudite za svoju imovinu, a onda vam pravo na naknadu oduzme zastarom. Hakela9, mislim da ti je jasno što ti je za činiti.

Hvala Veteran, U tužbi stoji da se predlaže presuda slijedećeg sadržaja : ......nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi ukupni iznos iz osnova glavnice na ime izgubljene stanarine-ekonomskog najma stana u iznosu od ....... Dakle potražuje se ....izgubljena stanarina- komercijalni najam.... Da li misliš da bi to trebalo preinačiti ??? Posjednik je bio nepošten što je utvrđeno pravomoćnom presudom Općinskog i Županijskog suda, te proveden ovršni nalog deložacije. Između vlasnika i nepoštenog posjednika nije bilo nikakvog ugovornog odnosa.

Kupoprodajni ugovor bi možda bio bolje rješenje makar za jednu kunu jer je onda pobijanje kupoprodajnog ugovora znatno teže od pobijanja darovnog ugovora između članova obitelji. Možete očekivati da neki od vjerovnika pokrene tužbu protiv majke za pobijanje besplatne pravne radnje dužnika(darovnog ugovora).

Stanar je neovlašteno koristio tuđi stan od 1997 do 2008, kada je deložiran sudskom ovrhom temeljem pravomoćne sudske presude. Vlasnik stana tužbom sudu podnesenom 2008 potražuje naknadu za korištenje stana od nepoštenog posjednika za čitav period od 1997 do 2008. Suprotna strana pozvala se na zastaru. Da li je nastupila zastara za potraživanja starija od tri godine? Zar se ne bi trebao primjenjivati Zakon o vlasništvu, čl 165, st2 koji kaže da zastarni rok počinje teći od trenutka povrata stana vlasniku u posjed pa naredne tri godine? Zahvaljujem na pomoći.

Da li neko zna gdje su propisane dimenzije parkirnog mjesta za invalide? Postoji li uopće neki propis koji regulira max/min dimenzije invalidskog parkirnog mjesta?

Da li neko zna što znači na katastarskom planu oznaka "Z" obično ucrtana preko granice dviju susjednih čestica.Da li postoji neki zakon ili pravilnik koji definira značenje oznaka sa katastarskog plana. Zahvaljujem

Jesi li pročitao ZOV čl 368 st 1.

Pa jasno sam napisao da je zemljišna čestica uknjižena kao društveno vlasništvo, nikakvo državno ili sl. jasno mi je da je upis građevine u katastarski operat moja obveza (obveza vlasnika) ali apsurd je u tome da izvršenje moje zakonske obveze ovisi o suglasnosti, dobroj volji nekog koji u konačnici i ne mora dati suglasnost. što se tiče brisanja društvenog vlasništva i podnošenja zahtjeva jedino od strane korisnika, molim te pročitaj Zakon o vlasništvu čl 368, stav 1. baš me zanima tvoje mišljenje.

Kupio sam neucrtani objekt kao vanknjižno vlasništvo, koji je sagrađen na zemljišnoj čestici koja je ucrtana u katastar a u gruntovnici je uknjižena kao društveno vlasništvo. Podnio sam zahtjev za ucrtavanje građevine(parcelacijski elaborat) a katastar mi traži suglasnost "nekoga" ko je nadležan za društveno vlasništvo. Zašto je potrebna ičija suglasnost ako je ucrtavanje u katastar zakonska obveza koju u ovom slučaju netko nije izvršio davno prije ( objekt je izgrađen u 19 stoljeću)? da li postoji mogućnost da se suglasnost ne izda, odnosno objekt i nadalje zbog toga ostane neucrtan? Tko je ustvari nadležan za nekretnine uknjižene kao društveno vlasništvo?

Zahvaljujem na odgovoru, no postoji i drugačije mišljenje pa me zanima da li neko zna nešto više o tome. Naime dostavom tuđe pošte na moju adresu povrijeđeno je moje vlasništvo. Nisam baš siguran da je moja zakonska obveza glumiti poštara nekom ko nije izvršio inače svoju zakonsku obvezu da se odjavi sa moje adrese. Da li to znači da sam u prekršaju ako ja ne vratim poštu'

Sudskim postupkom iselio sam ilegalnog stanara iz svog stana, ali pošta na njegovo ime i članove njegove obitelji i dalje stiže na adresu mog stana.Zanima me, da li ja tako primljenu poštu smijem otvarati i koristiti u sudskom sporu kao dokaz, a koji vodim protiv bivšeg stanara?

Sudskim postupkom iselio sam ilegalnog stanara iz svog stana, ali pošta na njegovo ime i članove njegove obitelji i dalje stiže na adresu mog stana.Zanima me, da li ja tako primljenu poštu smijem otvarati i koristiti u sudskom sporu kao dokaz, a koji vodim protiv bivšeg stanara?

Vlasnik nekretnina-dužnik u strahu od naplate novčanih tražbina od vjerovnika poklonio je sve svoje nekretnine sestrama. Formalno on sam sada nema ništa te se dosuđena potraživanja nemaju odkud naplatiti, druge imovine ili plaće/penzije nema. Da li se darovni ugovor kojim je on poklonio svoju imovinu sestrama može pobijati? Da li neko zna za sudsku praksu u takvim slučajevima, kakve su šanse da se knjižno stanje vrati u predhodno? Molim pomoć hitnoooooo!!!!

ne znam u čemu je tvoj problem, ali ja sam vlasnik jednog stana u zgradi sa četiri stana. Ostali stanovi su privatno vlasništvo također, nisu etažirani. Donedavno smo imali istu situaciju, stan izuzet od nacionalizacije a zgrada upisana kao društveno vlasništvo. Dostavio sam prijedlog za brisanje i brisanje provedeno, u novom vlasničkom listu nema više društvenog vlasništva. I nisu svi vlasnici podnijeli zahtjev niti je traženo.

nevjerovatno da niko nema komentar na pitanja

Osobno sam imao identičan slučaj, a prema slici VL čini mi se da se radi o istoj gruntovnici. Zgrada je bila nacionalizirana ali su stanovi bili izuzeti od nacionalizacije, čudno ali tako je bilo. Bivši sustav proizvodio je razna čudovišta i nakaze pa je to još samo jedno od njih. Drugim riječima zidovi i građevinski dio bio je nacionaliziran i upisan kao društveno vlasništvo, a prostor-zrak unutar njih(stan) bio je izuzet. potrebno je dostaviti zemljišnom sudu dokaz o vlasništvu i predložiti brisanje društvenog vlasništva. Stvar ide relativno brzo, moje iskustvo.

prouči zakon o vlasništvu čl 368, stavak 1. Možda možeš po tom osnovu ako ispunjavaš uvjete.

Osoba A podnosi zahtjev za razvrgnuće suvlasništva sa osobom B. Osoba A prilaže zahtjevu vlasničke listove no osoba B osporava udio suvlasništva prema vlasničkim listovima osobi A. Sudac donosi rješenje kojim upućuje osobu B u parnicu za dokazivanje vlasništva i privremeno prekida postupak razvrgnuća. 1. Postavlja se pitanje da li je sudac apriori prihvatio sumnju u istinitost zemljišnih knjiga i time doveo osobu A u nepovoljan položaj. 2. Ako zakon kaže da se sva postupanja imaju voditi u iskrenoj vjeri u istinitost zemljišnih knjiga zašto sudac prekida postupak temeljem tvrdnje jedne od stranaka. 3. Zašto sudac upućuje osobu B u parnicu protiv osobe A, kao da je osoba A mogla utjecati na ispravnost zemljišnih knjiga. Moje je mišljenje da je sudac postupio nezakonito. Naime dokle god se pravomoćno ne dokaže neistinitost zeljišnih knjiga, one se moraju smatrati istinitim te nema razloga da se prekida postupak.Da li neko poznaje sudsku praksu po ovoj problematici?

Osoba A podnosi zahtjev za razvrgnuće suvlasništva sa osobom B. Osoba A prilaže zahtjevu vlasničke listove no osoba B osporava udio suvlasništva prema vlasničkim listovima osobi B. Sudac donosi rješenje kojim upućuje osobu B u parnicu za dokazivanje vlasništva i privremeno prekida postupak razvrgnuća. 1. Postavlja se pitanje da li je sudac apriori prihvatio sumnju u istinitost zemljišnih knjiga i time doveo osobu A u nepovoljan položaj. 2. Ako zakon kaže da se sva postupanja imaju voditi u iskrenoj vjeri u istinitost zemljišnih knjiga zašto sudac prekida postupak temeljem tvrdnje jedne od stranaka. 3. Zašto sudac upućuje osobu B u parnicu protiv osobe A, kao da je osoba A mogla utjecati na ispravnost zemljišnih knjiga. Moje je mišljenje da je sudac postupio nezakonito. Naime dokle god se pravomoćno ne dokaže neistinitost zeljišnih knjiga, one se moraju smatrati istinitim te nema razloga da se prekida postupak.Da li neko poznaje sudsku praksu po ovoj problematici?

Zahvaljujem na odgovoru.

Molim pomoć. Da li postoji način da se utvrdi za određenu osobu ima li u vlasništvu nekretnine. Je li to moguće saznati u katastru ili gruntovnici? Ako je moguće kakav je postupak? Zahvaljujem.

čestica je uvedena u gruntovnici kao društveno vlasništvo za opću upotrebu. Na čestici postoje dva povijesna objekta starija više od stotinu godina koja nisu ucrtana u katastar niti evidentirani u gruntovnici. Pokrenuo sam postupak za upis u katastar te imam namjeru zatražiti sjedinjenje vlasništva čestice sa vlasništvom objekata prema članku 368, stavak 1 Zakona o vlasništvu. Da li neko zna za sličan slučaj, odnosno kakva je praksa u takvim slučajevima? Imam li realne šanse dobiti u vlasništvo zemljišnu česticu?

...

Hvala na pestanju zakona ali to nije moje pitanje. Naime ako sud presudi civilno razvrgnuće(čl 50, stavak 4),znači da se nekretnina prodaje, da li u tom slučaju stranke iz postupka razvrgnuća mogu kupiti nekretninu koja je predmet razvrgnuća-prodaje. Naime čuo sam od više odvjetnika razna mišljenja, od toga da ne može pa do toga da nema ograničenja. U zakonu o vlasništvu nije navedena zabrana kupovine za stranke koje se razvrgavaju pa me zanima da li postoji još neki zakonski akt koji to regulira. Hvala.

baš ne vidim vezu sa navedenim postom, svejedno hvala