Jump to content

DrAnte

Korisnik
  • Broj objava

    77
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

O DrAnte

  • Rang
    Iskusan

Nedavni posjetitelji profila

Prikaz nedavnih posjetitelja je isključen i nije prikazan drugim korisnicima.

  1. Ali sto ako je direkror propustio platiti porez, a u momentu dospjeca racun firme nije bio prazan, ali u momentu kad ih porezna uhvati racun je svorc. Da li tada firma ide u stecaj i porez se namiruje od imovine firme (koju firma mozda i nema) ili dirrktor odgovara osobnom imovinom za placanje tog poreza i kamata?
  2. A kada se onda računa da je obično ubojstvo? Da li onda kad netko ubije osobu bez razloga? Naime, ako je netko maltretirao njegovu obitelj u prošlosti, a to maltretiranje je prestalo, tada je logično da je to ubojstvo iz osvete. Ali ako se radilo o kontinuiranom maltretiranju koje nije prestalo, tada ispada da je to jedan vid samoobrane, tj. zaštite svoje obitelji, a ne osveta za nešto što je počinjeno davno prije i što je prestalo. Tako mi govori opća logika, ali pitanje je kako sud to računa.
  3. Piše u novinama da DORH tereti Filipa Zavadlava za teško ubojstvo iz bezobzirne osvete što znači da bi mogao dobiti 50 godina zatvora. Čak je u jednim novinama pisalo da ako otac i sin potvrde da su ubijeni maltretirali njihovu obitelj da je tada zapečaćena optužnca za teško ubojstvo i kazna od 50 godina. Nije mi jasno slijedeće: Ispada ako su oni maltretirali njega i njegovu obitelj, tada će to biti teško ubojstvo. Ako je on njih ubio, a nisu maltretirali njegovu obitelj, tada će to biti obično ubojstvo i dobit će manju kaznu. Ispada da bolje prolazi onaj tko ubije bez ikakvog razloga.
  4. Promjena gabarita vjerojatno neće biti moguća jer konzervatorski odjel u pravilu ne dopušta promjenu gabarita. Moraju biti isti gabariti krova, iste kučice iznad prozora, isti nagib, orjentacija krova... Krovni prozori se ne smiju stavljati.
  5. Bio sam u konzervatorskom odjelu, oni kazu da za sve ovo navedeno, ukljucujuci krov, treba samo glavni projekt - ali misle za njih, konzervatore. Ne znaju da li ce gradski ured za urbanizam traziti gradjevinsku dozvolu. U uredu za urbanizam je bio neki zivcani sluzbenik pa mi nije nista odgovorio. S konzervatorima se moze razgovarati, a s ovima drugima malo teze. Pretpostavljao sam da ne treba dozvola za promjenu krovista, zamjenu podova i izgradnju dodatnih zahoda jer ne mijenjam vanjske gabarite niti nagib krova. Ali ne znam da li je to tocno ili neki od tih radova ipak zahtijevaju gradjevinsku dozvolu i tehnicki pregled iako promjene gabarita nema.
  6. Imam kamenu kuću sa trulim drvenim podovima i starim krovom. Htio bi skinuti stare drvene podove i staviti nove, promijeniti krovište (bez promjene gabarita). Sada je to troetažni stan (na prvoj etaži kupatilo, na drugoj kuhinja, a na trećoj sobe). Ja bi htio napraviti 3 kupatila, na svakom katu po jedno pa da mogu etažirati kao 3 stana. Nikakve vanjske gabarite ne bi mijenjao. Ne bi dirao nikakve nosive zidove niti utjecao na statiku. Treba li mi za ovo građevinska dozvola ili samo glavni projekt?
  7. Kad se dogodi kliziste tada se kuca najcesce srusi. Ali ima slucajeva kad se ne srusi. Recimo da je montazna kuca od drva, metalne konstrukcije ili betona s puno armature. Onda se moze desiti da kuca otklize nizbrdo, a da se ne srusi, nego se premjesti nekoliko metara, tocno na susjedovu parcelu. Tko je tada vlasnik kuce? Je li vlasnik prvi susjed koji je tu kucu sagradio, a u vrijeme gradnje je gradio na svojoj parceli ili je vlasnik kuce drugi susjed na cijoj parceli se sada ta kuca nalazi?
  8. Mozda da pojasnim. Stare kuce cesto nemaju hidroizolaciju ispod kupatila. Kod novih gradnji zakon propisuje (koliko znam) da se mora staviti hidroizolacija ispod kupatila ako dolje ima jos etaza. Znaci ako rekonstrukciju kuce ne radim potajno nego trazim gradjevinsku dozvolu, tada projekt mora sadrzavati stavljanje hidroizolacije ispod kupatila. Ukoliko projekt ne sadrzi ovu stavku, tada nece biti odobren. Ako je projekt odobren, tada ja moram obaviti sve sto pise u projektu jer inace ne mogu dobiti uporabnu dozvolu. Mene zanima da li je ista stvar priposana za termo izolaciju podova, vanjskih zidova i pregradnih zidova? Dakle, da li postoji zakonska obveza da se kod rekonstrukcije kuce mora napraviti termo izolaciju sa nekim minimalnim indeksom toplinske provodljivosti? Da li je propisana minimalna razina zvucne izolacije? ...ili ja mogu staviti nove nosive grede i novi pod od dasaka i gotova stvar?
  9. Da, ali mene zanima ovo zadnje: "po pravilima gradjevinske struke". Da li to znaci da ja ne mogu staviti samo nove daske na pod i preko njih pvc podne obloge (stan bi se koristio samo ljeti kao apartman pa nije bitna toplinska izolacija) ili to znaci da ce mi propisati da trebam stavljati toplinsku izolaciju, zvucnu, hidro i ko zna kakve stvari koje ce mi nabiti racun za gradjevinske radove. Moze li se uopce dobiti uporabna dozvola ako nisam stavio te puste izolacije? Struju bi stavio na jednu vertikalu pa bi razvlacio produzne kabele po podu. Moze li gradjevinska inspekcija traziti da razvucem kabele unutar zidova da bi dobio uporabnu?
  10. Imam zemlju na kojoj sam posjednik, tj. upisan sam u katastar. Na sudu je upisano 100 pokojnih vlasnika. Ako idem raditi ispravni postupak to će trajati 3-5 godina.Da li mogu dobiti građevinsku dozvolu i graditi na toj zemlji ako sam upisan samo u katastar ili nema sanse dobiti građevinsku dozvolu bez sređenog vlasničkog lista.
  11. Moj otac je "vanknjižni" vlasnik kuće koju je nasljedio od djeda. Ali u vlasničkom listu je navedeno 100+ vlasnika, što živih što pokojnih. Štoviše, ni parcela nije u katastru pravilno određena granicama, nego stanje granica u katastru je različito od na terenu. Kuća je sagrađena prije 68, ima kućni broj, sve je legalno. Može li moj otac raditi proširenje kuće, tj. nadozidati još jednu prostoriju koja bi se naslonila na jedan bok kuće? Ima li šanse dobiti građevinsku dozvolu za tako nešto?
  12. Imam staru kamenu kuću koji bi htio obnoviti. Zaštićena je skupno, nije pojedinačno. Ali svejedno konzervatori traže da se napravi projekt ukoliko se mijenja dotrajala međukatna konstrukcija. Mene zanima slijedeće: Htio bi uštedjeti na radovima tako da ne stavljam puste slojeve toplinske izolacije i kojekakve druge stvari jer bi se kuća koristila samo ljeti. Ali ne znam što će reći građevinska inspekcija i konzervatori kad prijavim projekt i tražim građevinsku dozvolu. Da li zakon propisuje da se kod obnove kuće mora stavljati toplinska izolacija na podove i zidove sa točno određenim materijalima, debljinama, indeksom toplinske provodljivosti... da li treba hidroizolacija ispod kupatila i kuhinje, treba li to raditi samo zato što sam prijavio projekt? Ovo mi je bitno da znam hoću li rušiti stare drvene podove ili ću ih pokušati nekako reparirati pa da izbjegnem ishođenje građevinske i konzervatorske dozvole i da izbjegnem ogromne troškove.
  13. Što ako se donese mjera nadzora, kakve su mogućnosti roditelja? 1. Da li se ima pravo na žalbu i da li žalba odgađa izvršenje? 2. Da li tu mjeru donosi sud ili centar samostalno?
  14. Moj prijatelj je imao situaciju da ga je jedna zagrebačka bolnica prijavila za zanemarivanje djeteta. On tvrdi da nije kriv ništa, nego je dijete bilo bolesno zbog nemara doktora. Doktori prijavili Centru za socijalnu skrb i sada centar kaže da će pokrenuti mjere nadzora. Koje su njegove opcije obrane? Da li centar sam pokreće nadzor ili oni to šalju na sud pa sud određuje mjere? Ima li pravo žalbe na odluku i kakve su opće šanse ukoliko bolnica prijavljuje?
  15. Dva prijatelja su napravili kuću na zajedničkom zemljištu. Jedan stan je na lijevoj strani, a drugi na desnoj. Dogovorili su se da jedan koristi lijevi dio zemljišta, a drugi desni dio. Napravili su ogradu ne samo oko zemljišta, nego i po sredini tako da ograda ide od ruba zemljišta do zida te zajedničke kuće (točno tamo gdje je spoj tih dvaju stanova). Čak su napravili i zaseban ulaz na svaki dio zemljišta i sada to izgleda kao da ima svatko svoju kuću sa vlastitom okućnicom samo što su kuće fizički spojene. Sada jedan od njih želi prodati svoj stan (kuću u nizu) i pripadajući dio zemljišta. Ali na sudu ne piše da su to dva stana i dvije parcele, nego stoji da je to jedna parcela s jednom kućom gdje su obojica vlasnici po 1/2. Na tom području je minimalna kvadratura građevnog zemljišta 500 m2, a njihovo zemljište ima ukupno 600 (znači svatko po 300) pa vjerojatno neće proći parcelacija zemljišta. Pitanje je može li se na sudu upisati svaki dio kuće kao poseban stan, znači da se napravi etažiranje? Što se tada događa sa zemljištem? Može li zemljište biti tako podijeljeno pa da se ugovorom odredi tko koristi koji dio zemljišta ili se zemljište računa kao zajedničko dvorište. Naime, ako jedan od njih proda, onda možda novi kupac može reći da je on vlasnik 1/2 od svakog kvadrata tog zemljišta, a ne samo lijevog dijela ispred njegovog stana? Drugi prijatelj koji ne prodaje, nego će ostati tu živjeti želi biti siguran da će on moći koristiti svoju polovinu zemljišta ispred svog stana i da mu nitko tu neće dolaziti i smetati.
×
×
  • Napravi novi...