Mrljavac

Možeš dobiti privremeno, možeš dobiti stalno, a možeš i na reviziju kada se sjete. Sve ovisi o tvojoj medicinskog dokumentaciji. Ja znam neke koj su dobili stalno riješenje i nakon 7-8 godina morali na reviziju. Probaj malo pogledati na stranicama mirovinskog osiguranja www.mirovinsko.hr Pozdrav.

Tu ovisi o jako puno toga. Ja na Vašem mjestu ne bih petljao sa braniteljskom mirovinom jer tu se stvari znaju jako zakomplicirati, a tu bi ovisilo o mnogo čimbenika kolika bi bila mirovina (koliko bi Vam mirovinsko priznalo i šta, imate li čin.......). Najsigurnije bi bilo u starosnu mirovinu koja koliko vidim i nije mala, ako Vam je to dovoljno nemojte si komplicirati život sa braniteljskom mirovinom jer tu može biti svašta. Pozdrav. :coffe: :thumbs: :xwave: :baba: :xwave: :pivo: :pivo: :pivo: :pivo: :lol: :lol:

Po novom Zakonu kažu da računaju što je za branitelja povoljnije. Citirano iz Zakona: Za izračun mirovine uzima se osnovica, prema poslovima koje je hrvatski branitelj obavljao na ustrojbenom mjestu na koje je bio raspoređen u trenutku razvojačenja i prema osobnom činu u trenutku razvojačenja (pričuvnik), odnosno prestanka djelatne vojne službe (DVO). Ako je to za hrvatskog branitelja povoljnije, osnovica se određuje prema poslovima koje je obavljao na ustrojbenom mjestu na koje je bio raspoređen u trenutku stradavanja (ranjavanja, ozljeđivanja ili nastanka bolesti). Pozdrav.

Problem je taj što status HRVI više nije uvjet za braniteljsku mirovinu. Ne bih htio prognozirati niti naklapati ali teško da će tu biti nekih izmjena. Može sve sve pokrenuti uz mnogo muka i zajeb*ncije ali to je neka druga priča o kojoj ja ne bih sada ali uvijek postoji šansa samo treba biti uporan, ali Zakoni se mijenjaju, a oni o hrvatskim braniteljima su sve nepovoljniji međutim kako je rekao Sanader treba biti optimista jer pesimisti nikada u životu nisu ništa postigli. Pozdrav., :thumbs: :thumbs: :thumbs: :thumbs:

Stvari stoje ovako. Tvoj liječnik ti mora (mora) dati tvoj zdravstveni karton, e taj karton moraš iskopirati, sve svoje liječničke nalaze (od psihijatrije i obavezno psihološki nalaz koji moraš napraviti-najbolje kod privatnika i platiti cca 500 kn ako nisi). Sve te dokumente i ratni put moraš predati u "urudžbeni" u HZZO i zahtjev da tražiš 100% plaćeno bolovanje. Da bi imao oznaku "DR" moraš imati riješenje HZZO-a da ti se bolest priznaje kao posljedica rata. Nije mi jasno kako se tvoj liječnik opće prakse usudio zaokružiti tu oznaku ako nemaš riješenje HZZO-a. Vjerojatno zato ne dobijaš 100% plaću ali to moraš ozbiljno s njime porazgovarati. Šifra F 43.1 ti je glavna. Ove dvije ????? Porazgovaraj malo duže i ozbiljnije sa svojim liječnikom i on valjda zna šta treba napraviti. Pazi-DR mora značiti 100% plaćeno bolovanje ali liječnik (ja mislim da ne smije to zaokružiti bez riješenja HZZO o pravu na 100% naknadu plaće). Ti si već jako dugo na bolovanju i trebao si to riješiti prije 3-4 mjeseca. Ovisi jako puno o tvom ratnom putu, od kada se liječiš-šta si stvarno sve prošao. Nemoj da negdje pogriješiš i da se zaletiš. Pozdrav.

Ha, po novom Zakonu kažu da računaju što je za branitelja povoljnije. Citirano iz Zakona: Za izračun mirovine uzima se osnovica, prema poslovima koje je hrvatski branitelj obavljao na ustrojbenom mjestu na koje je bio raspoređen u trenutku razvojačenja i prema osobnom činu u trenutku razvojačenja (pričuvnik), odnosno prestanka djelatne vojne službe (DVO). Ako je to za hrvatskog branitelja povoljnije, osnovica se određuje prema poslovima koje je obavljao na ustrojbenom mjestu na koje je bio raspoređen u trenutku stradavanja (ranjavanja, ozljeđivanja ili nastanka bolesti). Pozdrav. :clap: :clap: :clap: :clap:

Zato će nam djeca dobiti poklone za Božić u vrijednosti od 50 kuna vrijednosti (ako) po paketiću. A mi godišnje platimo oko 500-600 kuna sindikatu. Ali zato za Uskrs dobijemo šunku (barenu) od 75 dekagrama i ako ima novaca 2 litre lošijeg vina. :bonk: :bonk: :bonk: :bonk: :bonk: :bonk: :bonk: :bonk: :bonk: :bonk: :bonk: :bonk: :bonk: :bonk: :bonk: :bonk: :bonk: :bonk: :bonk:

Čeka se 5-6 mjeseci na poiv za HRVI. U međuvremenu, ako nisi, predaj medicinsku dokumentaciju u HZZO (tvoj liječnik će ti reći koju dokumentaciju) da ti se prizna 100% plaće. Trebaš obavezno otići na psihološko testiranje prije toga i to se plaća oko 500 kuna i još poneki nalaz od psihijatra. Dok ne budeš dobio trajno riješenje o invalidnosti na PTSP barem 1 puta u 2 mjeseca idi kod psihijatra da bi opravdao dijagnozu F 43.1 ili F 62.0 (ovu drugu ti baš i ne bih preporučio da ti pišu ako nisi baš jako) i 1 puta godišnje kod psihologa. U najgorem slučaju čekat ćeš 3 godine uz 100% plaću, a ako i ne uspiješ riješiti braniteljsku mirovinu (siguran sam da ćeš je riješiti) možeš otići u civilnu profesionalnu.............. U svakom slučaju nitko te neće izbaciti na ulicu. Sa tvojim poslom u policiji je gotovo, još je samo pitanje olika će ti biti mirovina, možda 3.500,00, a možda 5.500,00 kuna. Pozdrav. :priest: :jumping:

Svota mirovine (M) izračunava se tako da se utvrđeni osobni bod (OB) pomnoži s mirovinskim faktorom (MF) i aktualnom vrijednošću mirovine (AVM), a osobni bod izračunava se tako da se prosječni vrijednosni bod (PVB) pomnoži s polaznim faktorom (PF) i s mirovinskim stažem (za određivanje invalidske mirovine) i poveća za 45%. OB= (VB x staž x PF) x 45% M = OB x MF x AVM Vrijednosni bod za određivanje invalidske mirovine, za invalidnost nastalu u vezi s okolnostima obrane suvereniteta Republike Hrvatske, utvrđuje se na temelju pripadajuće osnovice (plaće) za čin i ustrojbeno mjesto hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, za godinu koja prethodi godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu. Ova osnovica za odgovarajući čin i ustrojbeno mjesto podijeli se s prosječnom, godišnjom bruto plaćom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj i dobije prosječni vrijednosni bod (članak 16. ZOPHBDR). S obzirom da je kod Vas 50-50 kumulirano i bla, bla, nemate status HRVI meni ispada da će Vam mirovina biti oko 4.500,00-4.800,00 kuna ali možda griješim. Na mirovinskom je svaka računica moguća?????? Poki je tu majstor za računanje mirovine. Pozdrav.

Tko-šta , informacije su ?????????????? Moraš više napisati ?????????? Kada si rođen i šta bi uopće htio? Budi konkretniji jer pitanje je ?????????????????????????????????????????????????????????????????????? :priest: :cry:

Dakle ako si u nedoumici koju mirovinu pametnije je ići u braniteljsku i u to budi siguran. Kada odeš na MUP-ovu komisiju i kada ti uzmu ovlaštenje po čl.97 zadržavaš 3 godine plaću. S obzirom da se liječiš od PTSP-a ići ćeš (trebao bi) na invalidsku komisiju da dobiješ status HRVI što ti donosi bolji izračun mirovine, imaš sigurno i čin. Mislim da ne bi trebalo biti problema sa stjecanjem statusa HRVI jer se ličiš od 1999. godine i barem 20% bi morao dobiti. Samo moraš jako paziti da ti je taj PTSP posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, a ne od neke prometne nezgode ili da si imao nekih problema na poslu pa si se isprepadao jer bi onda mogao dobiti samo profesionalnu nesposobnost u mirovinskom. U svakom slučaju da ne otežem stvari stoje ovako. Bolje u braniteljsku mirovinu, pokušati dobiti status HRVI, izvaditi ratni put, potvrdu da si drgovoljac, potvrdu da si branitelj i potvrdu da se nisi udaljavao iz postrojbe. Bio si i u specijalnoj i imaš sigurno nekakav čin i daleko ti se isplati više ići u braniteljsku nego prijevremenu policijsku. Sa policijskom prijevremenom mirovinom ne bi imao ni za ADSL. (ta je mirovina 2300-2600) kuna pa ti razmisli. Pozdrav.

I ne morate imati status HRVI za odlazak u braniteljsku mirovinu ali je puno povoljnije za Vas. :bonk: :bonk: :bonk: :bonk: :bonk:

(1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je osoba koja je kao dragovoljac i pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske (ZNG, Hrvatske vojske, Ministarstva obrane, Policije, Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatskih obrambenih snaga (HOS-a) te pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je u njima proveo najmanje 5 mjeseci do 24. prosinca 1991. godine), organizirano sudjelovala u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, odnosno suvereniteta Republike Hrvatske u bilo kojem razdoblju Domovinskog rata (u daljnjem tekstu: hrvatski branitelj iz Domovinskog rata). (2) Pod sudjelovanjem u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta Republike Hrvatske, odnosno vrijeme neposredne ugroženosti suvereniteta Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: obrana suvereniteta Republike Hrvatske), u smislu stavka 1. ovoga članka, podrazumijeva se oružani otpor agresoru i djelovanje u izravnoj svezi s tim otporom (odlazak u postrojbu, na borbeni položaj i povratak te obuka i priprema za odlazak na bojište) u vremenu od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. (3) Dragovoljac iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je sudjelovao u obrani njezina suvereniteta najmanje 100 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. (4) Dragovoljac iz Domovinskog rata je i hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je sudjelovao u obrani njezina suvereniteta najmanje 30 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. ukoliko: – nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili – nije regulirao obvezu služenja vojnog roka. (5) Status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata iz stavka 1. ovoga članka dokazuje se potvrdom Ministarstva obrane, odnosno Ministarstva unutarnjih poslova. Vama je potreban status HRVI da biste ostvarili povoljnije uvjete za odlazak u mirovinu kao hrvatski branitelj. Ne znam kako ste otišli u mirovinu kao invalid rada. Ako ste bili ranjeni u ratu ili na prvoj liniji obrane onda ste morali dobiti status HRVI. Ako niste, morali bi izvaditi ratni put iz postrojbe, vidim da ste bili i u HV-u i MUP-u pa bi bilo pametno otići izvaditi ratni put, otići na psihijatriju i pokušati odležati u bolnici i izvaditi psihološki nalaz. Trebate izvaditi i potvrdu da ste hrvatski branitelj, potvrdu da ste dragovoljac (ta je najbitnija) i potvrdu da se tijekom rata niste udaljavali iz postrojbe (zbrisao). E onda nakon 5-6 mjeseci liječenja na psihi predati papire (kod nas u Osijeku je na Gornjodravskoj obali-ne znam koji je broj ali lako je naći) svu medicinsku dokumentaciju, a pogotovo onu sa psihe i čekati oko 6 -7 mjeseci na poziv prvostupanjske liječničke komisije koji će na osnovu tih papira (gledaju ratni put, ranjavanje i uopće sve papire). Nakon svih tih peripetija ako uspijete izvući barem 20% privremene invalidnosti (daju na godinu dana, a onda opet pozovu) treba i dalje barem 1 puta u 2 mjeseca ili 1 puta mjesečno ići na psihu i tamo dosađivati da upišu u nalaze da ste bili radi evidencije i komisije na koju ćete opet na godinu. Nakon što i ako dobijete prvostupanjsko riješenje o invalidnosti sačekajte (to je moj osobni savjet) drugostupanjsko riješenje iz Zagreba i onda bi trebalo otići kod svog liječnika opće prakse, uzeti svoj liječnički karton i isfotokopirati svu medicinsku dokumentaciju te istu predati u mirovinsko radi utvrđivanja svih ovih kerefeka i eventualnog odlaska u bolju mirovinu. Nadam se da imate i kakav čin jer i na to se dobija određeni novčani iznos. Ali prije svega ovoga što sam napisao bilo bi vam najpametnije otići u mirovinsko kod pravnika ili u HVIDRU te se sa nekim posavjetovati. Pozdrav. :čeka: :čeka: :klanjam: :jumping: :jumping:

Više uzroka i invalidska mirovina Kad je uzrok invalidnosti dvojak, tj. djelomice povreda na radu ili profesionalna bolest a djelomice neka povreda ili bolest koji nemaju veze s radom, uvažavaju se svi uzroci invalidnosti zajednički, ali se procjenjuju svaki posebno i mirovina se izračunava na poseban način. Invalidska mirovina koja se priznaje u slučajevima kad je više uzroka, određuje se kao jedna mirovina ali se izračunava na poseban način te se naziva »kumulirana invalidska mirovina«. Način izračuna kumulirane invalidske mirovine propisan je novim odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju u čl. 79. st. 4. koje se primjenjuju od 18. 12. 2002. (objavljene u »Narodnim novinama« br. 147/02. u čl. 14. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju). Ta dopuna zakona odnosi se samo na slučajeve kad kod invalida koji ostvaruje pravo na invalidsku mirovinu (ili zbog opće nesposobnosti ili zbog profesionalne nesposobnosti) postoje dva uzroka invalidnosti, od kojih jedan nije a drugi jest vezan uz posao. Vezanost uz posao znači da je invalidnost nastala kao posljedica nezgode na radu ili kao posljedica profesionalne bolesti. Zakon propisuje da su zbog različitih uzroka invalidnosti, različiti i vrijednosni bodovi mjerodavni za izračun visine mirovine, pa se zato posebnom odredbom zakona određuje da se mirovina u tim slučajevima izračunava od zbroja osobnih bodova izračunatih prema tim različitim uzrocima invalidnosti, ali na poseban način u razmjernom dijelu, i to kao jedna mirovina. U slučaju kad je ukupna invalidnost posljedica više različitih uzroka, visina kumulirane invalidske mirovine izračunava se tako da se posebno izračunaju vrijednosni bodovi za dio invalidske mirovine koji bi pripadao zbog invalidnosti kao posljedice bolesti ili neke povrede koje nemaju nikakve veze s radom a posebno se izračunavaju vrijednosni bodovi za dio mirovine koji bi pripadao za invalidnost koja je posljedica povrede na radu ili posljedica profesionalne bolesti. Postoji razlika u utvrđivanju vrijednosnih bodova za pojedinu vrstu mirovine a ovisna je o uzroku invalidnosti. Nakon toga ovisno o udjelu od postotka pojedinog uzroka invalidnosti, određuje se pripadajući razmjerni dio jedne invalidske mirovine a to je »kumulirana invalidska mirovina«. Zašto su važne različitosti u izračunu? Osobni bodovi za određivanje mirovine u slučaju invalidnosti nastale zbog posljedica povrede izvan rada ili bolesti izvan rada, dobivaju se tako da se prosječni vrijednosni bodovi utvrđeni na temelju prosjeka plaća i osnovica osiguranja, množe s ukupnim mirovinskim stažem i polaznim faktorom. To znači da je u tom slučaju pripadajući dio visine invalidske mirovine ovisan o broju godina mirovinskog staža ostvarenog do dana nastanka invalidnosti i postotka bolesti ili povrede izvan rada. Osobni bodovi za određivanje invalidske mirovine u slučaju invalidnosti nastale zbog posljedica nezgode ili povrede na radu ili zbog posljedica profesionalne bolesti, dobivaju se tako da se isti prosječni vrijednosni bodovi utvrđeni na temelju plaća i osnovica osiguranja, množe s mirovinskim stažem od 40 godina i polaznim faktorom. Medicinski vještak koji donosi ocjenu o uzroku, vrsti i stupnju invalidnosti mora u tim slučajevima utvrditi u kojem je postotku (od 10% do 90%) uzrok invalidnosti povreda na radu ili profesionalna bolest u odnosu na povredu izvan rada ili bolest koja nije vezana uz profesiju. Osnovno je znati da u slučaju kad je veći postotak utjecaja na invalidnost povreda na radu ili profesionalna bolest, tada će biti veći i razmjerni dio kumulirane invalidske mirovine. Zato je potrebno upozoriti da mirovinski zakon točno definira vrste invalidnosti, koje opet treba razlikovati od uzroka invalidnosti, jer sve te razlike utječe na vrstu i visinu invalidskih prava. Stoga ponovno podsjećamo da »invalidnost« u smislu mirovinskih prava (čl. 34. Zakona) postoji u dva različita stupnja, pa se tako razlikuje invalidnost koja uzrokuje »profesionalnu nesposobnost za rad«, što je manji stupanj nesposobnosti, za razliku od težeg stupnja invalidnosti koji uzrokuje tzv. »opću nesposobnost za rad«. »Profesionalna nesposobnost za rad« postoji kada je kod osiguranika, zbog promjena u zdravstvenom stanju (koje se ne mogu otkloniti liječenjem), radna sposobnost trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravom osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti. Ta se nesposobnost ocjenjuje individualno prema svakom osiguraniku posebno, uzimajući u obzir poslove koji odgovaraju njegovim individualnim tjelesnim i psihičkim sposobnostima a ujedno se smatraju odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima. »Opća nesposobnost za rad« je teži stupanj invalidnosti koja nastaje kad kod osiguranika nastanu promjene u zdravstvenom stanju, koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak sposobnosti za bilo kakav rad na bilo kojem poslu. Obje opisane nesposobnosti za rad mogu nastati iz četiri bitna uzroka, koje zakon dijeli na dvije grupe a moguće su i kombinacije, kao što je slučaj kod kumuliranih invalidskih mirovina. Tako uzrok jedne i druge invalidnosti može biti: 1. bolest, 2. ozljeda izvan rada (npr. pad, neka povreda, prometna nezgoda i dr.), 3. profesionalna bolest, 4. ozljeda na radu ili 5. međusobne kombinacije dva ili čak svih tih uzroka. Sve osobe koje po osnovi takve invalidnosti, neovisno o uzroku, ostvare neku vrstu invalidske mirovine ili pravo na profesionalnu rehabilitaciju, smatraju se »invalidima rada«. U praksi najveći problemi i propusti te osjećaj nepravde doživljavaju osiguranici kod utvrđivanja uzroka invalidnosti koji su posljedica profesionalnih bolesti i nezgoda na radu. »Lista profesionalnih bolesti« utvrđena posebnim zakonom o listama profesionalnih bolesti, za razliku od povreda i nezgoda koje se, kao nezgoda i nesreća na poslu ili vezano uz posao, utvrđuju u posebnom postupku. U tom naknadnom postupku često zbog nekog propusta poslodavca ili nepravodobnog prijavljivanja takvog događaja, povrijeđeni osiguranici teško dokazuju povezanost povrede s radom, pa tako i svoje pravo na povoljniji dio invalidske mirovine, tj. ne ostvare pravo na kumuliranu invalidsku mirovinu. Naknada plaće zbog bolovanja Naknada plaće za vrijeme bolovanja pripada samo osobama kojima je utvrđen status osiguranika (iz članka 5. točke 1. do 9., točke 10.a i 10.b te točke 20., 23. i 25. Zakona) i to pod uvjetom da ostvaruju plaću. Naknada plaće za vrijeme bolovanja pripada osiguraniku od prvog dana bolovanja i traje za sve vrijeme bolovanja. Pod bolovanjem u smislu zakona smatra se odsutnost s rada zbog bolesti ili ozljede, odnosno drugih okolnosti koje su u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite. Naknada plaće pripada osiguraniku samo za dane, odnosno sate za koje bi osiguranik imao pravo na plaću, odnosno naknadu plaće prema propisima o radu. Naknadu plaće isplaćuje na teret svojih sredstava: pravna ili fizička osoba za prva 42 dana bolovanja, kao i za vrijeme dok se osiguranik nalazi na radu u inozemstvu na koji ga je uputila pravna ili fizička osoba ili je sam zaposlen u inozemstvu pravna osoba za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, odnosno pravna ili fizička osoba za osiguranika - invalida rada za prvih 7 dana bolovanja. Naknadu plaće iz svojih sredstava i na svoj teret obračunava i isplaćuje pravna ili fizička osoba za prvih 42, odnosno 7 dana u slučajevima: - osiguranikove privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti ili ozljede, odnosno kada je zbog liječenja ili medicinskih ispitivanja smješten u zdravstvenu ustanovu i - osiguranikove privremene nesposobanosti za rad zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja koje se ne može obaviti izvan radnog vremena osiguranika. Za period nakon 43., odnosno 8. dana takvog bolovanja naknadu također obračunava i isplaćuje pravna ili fizička osoba, međutim, za taj period Zavod je obvezan vratiti isplaćenu naknadu u roku od 45 dana od dana primitka zahtjeva za povrat. Pravna ili fizička osoba obračunava i isplaćuje naknadu plaće osiguraniku od prvog dana na teret sredstava Zavoda u slučajevima kada je osiguranik: - određen za pratitelja bolesnika upućenog na liječenje ili liječnički pregled u drugo mjesto izvan mjesta prebivališta, odnosno boravišta bolesnika i - određen da njeguje oboljelog supružnika ili dijete. Iznimka: naknadu plaće koja tereti sredstva Zavoda, a koju prema odredbama Zakona obračunava i isplaćuje poslodavac uz pravo na povrat u roku 45 dana isplaćuje Zavod neposredno osiguraniku ako poslodavac zbog nelikvidnosti ne isplati naknadu u trajanju od najmanje 3 mjeseca, kao i u slučaju stečajnog postupka. Naknadu plaće od prvog dana bolovanja obračunava i isplaćuje Zavod na teret svojih sredstava u slučajevima nesposobnosti za rad osiguranika kada je: - izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini, odnosno privremeno nesposoban za rad zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe, - privremeno nesposoban za rad zbog bolesti i komplikacija u svezi s trudnoćom i porođajem i - korisnik obveznog rodiljnog dopusta Naknadu plaće Zavod obračunava i isplaćuje na teret sredstava državnog proračuna u slučajevima kada je osiguranik: - privremeno nesposoban za rad zbog korištenja rodiljnog dopusta do jedne godine života djeteta, posvojiteljskog dopusta, prava na rad u skraćenom radnom vremenu do jedne odnosno tri godine života djeteta iz članka 67. stavke 1. Zakona o radu, te prava na rad u skraćenom radnom vremenu do tri godine života djeteta iz članka 67. stavke 3. Zakona o radu, - korisnik dopusta zbog trudnoće ili dojenja djeteta u slučaju iz članka 65. Zakona o radu, - odsutan s rada zbog korištenja prava na stanku za dojenje djeteta iz članka 68. Zakona o radu, - privremeno nesposoban za rad zbog korištenja rodiljnog dopusta do tri godine života djeteta za blizance, treće i svako sljedeće dijete, - privremeno nesposoban za rad zbog korištenja rodiljnog dopusta iz članka 66. stavke 9. Zakona o radu, u kojem je uređeno pravo produženja rodiljnog dopusta za dva mjeseca, ako otac djeteta koristi rodiljni dopust u trajanju od najmanje tri mjeseca, - privremeno nesposoban za rad zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu. Napomena: Zakon o radu objavljen je u Narodnim novinama broj 137 iz 2004. godine – pročišćeni tekst. Pravo na naknadu plaće zbog njege supružnika i djeteta traje za svaku utvrđenu bolest najviše 6 radnih dana 12 radnih dana za njegu djeteta do 7. godine starosti. Iznimka: ako postoje opravdani razlozi vezani uz zdravstveno stanje člana obitelji, što ocjenjuje izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite, bolovanje može trajati: -14 radnih dana za njegu djeteta iznad 7. godina starosti, odnosno supružnika -30 radnih dana za njegu djeteta do 7. godine starosti -za dijete do 18. godine starosti iznimno bolovanje može trajati duže od 30 dana s tim da ocjenu donosi liječničko povjerenstvo Zavoda. Osiguranik nema pravo na naknadu plaće ako: je svjesno prouzročio privremenu nesposobnost za rad ne izvijesti izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite da je obolio u roku od tri dana nakon početka bolesti, odnosno u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućio namjerno sprječava ozdravljenje, odnosno osposobljavanje za vrijeme bolovanja radi se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv za liječnički pregled izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite, odnosno liječničkog povjerenstva Zavoda izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite, tijelo Zavoda ovlašteno za kontrolu bolovanja, odnosno liječničko povjerenstvo Zavoda utvrdi da se ne pridržava uputa za liječenje, odnosno bez suglasnosti izabranog doktora medicine otputuje iz mjesta prebivališta zlorabi pravo na korištenje bolovanja na neki drugi način. Osnovica za obračun naknade plaće Naknada plaće određuje se od osnovice za naknadu koju čini prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu, neovisno na čiji se teret isplaćuje, osim u slučaju kada je posebnim zakonom drukčije propisano. Iznimno, osiguranicima koji ostvaruju pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja, u osnovicu za naknadu uračunavaju se i novčani primitci ostvareni u skladu s propisima o doprinosima za obvezna osiguranja, pod uvjetom da su isplaćeni u šestomjesečnom razdoblju na osnovi kojih se utvrđuje osnovica za naknadu, te da imaju ostvaren prethodni staž osiguranja u Zavodu na osnovi radnog odnosa ili obavljanja gospodarske djelatnosti, odnosno obavljanja profesionalne djelatnosti samostalno u obliku zanimanja od najmanje 6 mjeseci neprekidno ili 9 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine. U slučaju kad se osnovica za naknadu ne može utvrditi na osnovi šestomjesečnog prosjeka, osnovicu za naknadu čini plaća isplaćena do dana nastanka slučaja na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće, odnosno plaća pripadajuća prema ugovoru o radu, s tim da tako određena osnovica, kada se isplaćuje na teret sredstava Zavoda, ne može biti veća od najniže osnovice osiguranja propisane općim aktom Zavoda koja služi za obračun doprinosa za osnovno zdravstveno osiguranje, važeće za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem je nastupio osigurani slučaj. Kada osiguranik prima naknadu plaće neprekidno dulje od tri mjeseca, osnovica za utvrđivanje naknade plaće povećava se u skladu s porastom plaće zaposlenih u Republici Hrvatskoj, ako je taj porast viši od 5%. Naknada plaće prema povećanoj osnovici pripada osiguraniku od prvoga dana idućeg mjeseca nakon isteka tri mjeseca neprekidnog korištenja bolovanja, ako je ispunjen uvjet za povećanje naknade. Prethodno osiguranje Naknada plaće pripada osiguraniku u visini propisanoj Zakonom, odnosno propisima i općim aktima donesenim na osnovi njega, pod uvjetom da prije dana nastanka slučaja na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu ima ostvaren staž osiguranja u Zavodu na osnovi radnog odnosa ili obavljanja gospodarske djelatnosti, odnosno obavljanja profesionalne djelatnosti samostalno u obliku zanimanja od najmanje 6 mjeseci neprekidno ili 9 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (prethodno osiguranje). Osiguraniku koji ne ispunjava uvjet prethodnog staža osiguranja naknada plaće za sve vrijeme trajanja bolovanja, pripada u najnižem iznosu naknade plaće utvrđene općim aktom Zavoda, osim u slučaju ako je bolovanje prouzročeno ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, odnosno u slučaju korištenja prava na obvezni porodni dopust. Naknada plaće ne može biti niža od 70% osnovice za naknadu s time da kao mjesečni iznos za puno radno vrijeme ne može biti manja od najnižeg iznosa naknade plaće koju utvrđuje Zavod uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske. Naknada plaće iznosi 100% osnovice: za vrijeme bolovanja zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, odnosno zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu za vrijeme bolovanja zbog bolesti i komplikacija u svezi s trudnoćom i porođajem za vrijeme korištenja obveznog porodnog dopusta za vrijeme njege oboljelog djeteta mlađeg od tri godine života za vrijeme bolovanja zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe za vrijeme dok je osiguranik izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini. U osnovicu za naknadu plaće uzima se: plaća isplaćena prema ugovoru o radu po svim osnovama i mjerilima općeg akta kojim je utvrđen obračun i isplata plaća novčana primanja isplaćena na ime plaće, a na osnovi odluke poslodavca – pravne ili fizičke osobe o raspodjeli sredstava na osnovi ostvarenog rezultata poslovanja ili na osnovi pojedinačne odluke o isplati pripadajuće plaće s naslova naknadno utvrđene i priznate, odnosno dosuđene plaće ili razlike plaće, u dijelu koji se odnosi na mjesece na osnovi kojih se utvrđuje osnovica za naknadu, ako je isplaćena u roku dospijeća plaće naknada plaće isplaćena za vrijeme odsutnosti s rada u smislu propisa o radu (godišnji odmor, plaćeni dopust i sl.) naknadu plaće zbog bolovanja koja se isplaćuje na teret pravne ili fizičke osobe novčana primanja koja se prema propisima o porezu na dohodak smatraju plaćom, u pripadajućem dijelu za mjesece na osnovi kojih se utvrđuje osnovica za naknadu, ako su isplaćena u roku dospijeća plaće (npr. regres za godišnji odmor iznad neoporezivog iznosa) primitci ostvareni u skladu s propisima o doprinosima za obvezna osiguranja. Pod dospijećem plaće podrazumijeva se dan isplate plaće kod poslodavca osiguranika-korisnika naknade plaće za odnosni mjesec, a koji ne može biti prije posljednjeg dana u mjesecu za koji se obračunava naknada plaće. U osnovicu za naknadu plaće ne ulaze: primanja koja je osiguranik primio prema propisima o mirovinskom osiguranju, te o zdravstvenom osiguranju osim naknade plaće zbog bolovanja koja se isplaćuje na teret sredstava pravne ili fizičke osobe posebne nagrade u znak priznanja i prigodne novčane isplate radnicima (menadžerske nagrade, nagrade za dugogodišnji rad i sl., isplate za npr. Uskrs, Božić, obljetnice poslodavca i sl.), bez obzira jesu li u općem aktu poslodavaca određene kao osnove za raspodjelu plaća primanja u ime naknada troškova (terenski dodatak, naknada za odvojeni život, i sl.) naknade isplaćene za izume i tehnička unapređenja ostvarena na radu ili u svezi s radom premije osiguranja koje poslodavac plaća za radnike po osnovi osiguranja života i dodatne mirovine te dopunskog zdravstvenog osiguranja novčana primanja koja se prema propisima o porezu na dohodak ne smatraju plaćom (npr. regres za godišnji odmor do oporezivog iznosa). NEUROZE I PSIHOZE 234. Klinički utvrđeni afektivni poremećaji bipolarni afektivni poremećaji ili češće depresivne epizode, ako se utvrdi da prije rata nije od toga bolovao a) lakog stupnja manje od 20% b) teškog stupnja 20% do 30% privremeno do 3 godine, a nakon toga trajno. 235. Klinički utvrđeni neurotski poremećaji(anksiozni, fobični, disocijativni,somatoformni i drugi neurotski poremećaji)ako se utvrdi da prije rata nije od toga bolovao a) lakog stupnja manje od 20% b) teškog stupnja 20% do 30% privremeno do 3 godine, a nakon toga trajno. 236. Klinički utvrđene psihoze (shizofrenija,perzistirajući sumanuti poremećaj, akutniji prolazni psihotični poremećaj, shizoafektivni poremećaj i drugi psihotični poremećaji) ako se utvrdi da prije rata nije od toga bolovao a) lakog stupnja 20 do 40% b) teškog stupnja 40 do 60% privremeno do 3 godine, a nakon toga trajno. 237. Neuroze i psihoze koje su se prvi put pojavile pod okolnostima iz članka 5.stavka 2. Zakona, za koje je utvrđeno da se ne mogu više otkloniti ili ublažiti psihoterapijskim ili drugim postupcima,uzimaju se u obzir kao osnova za utvrđivanje postotka oštećenja organizma kao bolest na čije su nastajanje znatno utjecali napori pod tim okolnostima. Pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma osim težine bolesti uzimaju se u obzir trajanje i vrsta tegoba kojima je invalid bio izložen. 238. Psihički poremećaji vezani uz ratnu traumu(akutna reakcija na stres, poremećaj prilagodbe,posttraumatski stresni poremećaj i trajne promjene osobnosti nakon ratnog PTSP)ako se utvrdi da prije rata nije bolovao od psihičkih poremećaja a) lakog stupnja manje od 20% b) teškog stupnja 20 do 40% c) teškog stupnja s komorbiditetom(psihički i psihosomatski) 40 do 60% privremeno do 3 godine, a nakon toga trajno. 239. Bolesti ovisnosti, ako se utvrdi da prije rata nije od toga bolovao a) lakog stupnja manje od 20% b) teškog stupnja 20% privremeno do 3 godine, a nakon toga trajno. DJELATNE VOJNE I OVLAŠTENE SLUŽBENE OSOBE Uvjeti Pripadnici djelatnog sastava HV, ovlaštene službene osobe u MUP-u, djelatnici s posebnim dužnostima i ovlastima u sigurnosno-obavještajnim službama, i ovlaštene službene osobe u Ministarstvu pravosuđa, pravo na mirovinu, osim prema odredbama ZOMO, ostvaruju pod povoljnijim uvjetima i prema odredbama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba (“Narodne novine”, broj 128/99, 129/00, 16/01 i 22/02, u nastavku teksta: ZOPIMO DVO,PS i OSO). Navedeni osiguranici imaju pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu prema odredbama ZOMO, a visina mirovine određuje se prema ZOPIMO DVO,PS i OSO, tj. na povoljniji način, ako su najmanje 10 godina proveli u svojstvu djelatne vojne osobe, odnosno u svojstvu ovlaštene službene osobe unutarnjih poslova ili pravosuđa. Ako osoba koja ostvaruje pravo na mirovinu u trenutku stjecanja prava na mirovinu nije djelatna vojna osoba, odnosno ovlaštena službena osoba unutarnjih poslova ili pravosuđa, potrebno je da je na navedenim poslovima stvarno provela najmanje 20 godina (članak 1. Zakona). U vrijeme od 10 godina, odnosno 20 godina uračunava se i vrijeme provedeno u Domovinskom ratu u statusu hrvatskog branitelja i to u jednostrukom trajanju. Djelatne vojne osobe, policijski službenici i ovlaštene službene osobe, mogu ostvariti pravo i na: a) starosnu mirovinu, na temelju rješenja ministra o prestanku službe, zbog potrebe službe, s navršenih 30 godina mirovinskog staža i od toga mora biti najmanje 15 godina staža osiguranja ( ne 15 godina stvarno provedenih na poslovima na kojima se staž beneficira, već zbroj razdoblja u kojem je osiguranik radio na beneficiranom radnom mjestu u efektivnom trajanju + benefikacija za to razdoblje, trebaju iznosit 15 godina) i to na poslovima djelatne vojne osobe, policijskog službenika ili ovlaštene službene osobe, bez obzira koliko osiguranik ima godina života. U 15 godina uračunava se i vrijeme provedeno u Domovinskom ratu u dvostrukom trajanju. b) invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad («6a» - Zakona o pravima DVO, PS i OSO), na temelju odluke ministra, a za kojeg se u odgovarajućem postupku utvrdi nemogućnost daljnjega profesionalnog razvoja, pa služba prestaje s pravom na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću i pod uvjetom da ima navršenih najmanje 20 godina staža osiguranja. U staž osiguranja za ispunjenje uvjeta staža od 20 godina ne uračunava se staž s povećanim trajanjem već samo u stvarnom trajanju. Ova mirovina određuje se kao da osiguranik ima navršenih 40 godina mirovinskog staža. c) invalidsku mirovinu zbog opće ili profesionalne nesposobnosti za rad pod uvjetom da nadležna zdravstvena komisija, a zatim tijela vještačenja Zavoda kod osiguranika utvrde invalidnost i da je osiguraniku jedna trećina radnog vijeka pokrivena mirovinskim stažem. Ovo u slučaju kada je invalidnost uzrokovana ozljedom izvan rada ili bolešću. Ako je invalidnost utvrđena kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, tada se pravo na invalidsku mirovinu stječe bez obzira na navršeni mirovinski staž, i d) samo djelatne vojne osobe mogu ostvariti starosnu mirovinu i u slučaju kada im odlukom Vrhovnog zapovjednika prestaje radni odnos s pravom na starosnu mirovinu zbog osobitih zasluga za unapređenje oružanih snaga, odnosno ako postoji drugi osobito važan razlog. Ovu mirovinu stječe osiguranik bez obzira na mirovinski staž koji je navršio i bez obzira na godine života. Mirovina se određuje na temelju mirovinskog staža od najmanje 40 godina. Izračun mirovine Za razliku od odredaba ZOMO, vrijednosni bodovi za izračun mirovine djelatne vojne osobe, policijskog službenika i ovlaštene službene osobe - u 1999. godini utvrđuju se od plaće, ostvarene u 1998. godini, - u 2000. godini utvrđuju se od plaće, ostvarene u 1998. i 1999. godini, - u 2001. godini utvrđuju se od plaće, ostvarene u 1998.,1999. i 2000. godini, - u 2002. godini utvrđuju se od plaće, ostvarene u 1998., 1999., 2000. i 2001. godini, - u 2003. godini utvrđuju se od plaće, ostvarene u 1998., 1999., 2000., 2001. i 2002. godini, - u 2004. godini utvrđuju se od plaće, ostvarene u 1998., 1999., 2000. 2001., 2002. i 2003 god., - u 2005. godini utvrđuju se od plaće, ostvarene u 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003. i 2004. godinu, - u 2006. godini utvrđuju se od plaće, ostvarene u 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004. i 2005. godinu, - u 2007. godini utvrđuju se od plaće, ostvarene u 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005. i 2006. godine, - od 1. siječnja 2008. i nadalje – u bilo kojih, za osiguranika najpovoljnijih, uzastopnih 10 kalendarskih godina od 1. siječnja 1998. Vrijednosni bod izračunava se tako da se plaća utvrđena za svaku kalendarsku godinu podijeli s prosječnom godišnjom plaćom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj za istu kalendarsku godinu. Najpovoljniji prosječni vrijednosni bodovi računaju se tako da se zbroj vrijednosnih bodova podijeli s razdobljem za koje su obračunati. Osobni bodovi utvrđuju se tako da se ukupni mirovinski staž pomnoži s najpovoljnijim prosječnim vrijednosnim bodovima i polaznim faktorom. Utvrđeni bodovi povećavse za 45%. Mirovina se izračunava tako da se dobiveni osobni bodovi pomnože s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine na dan ostvarivanja prava. Ovako određena svota mirovine smanjuje se ovisno o visini i to: 1) za 8% razlika od 2.500,01 do 3.000,00 kuna, 2) za 12% razlika od 3.000,01 do 4.000,00 kuna, 3) za 16% razlika od 4.000,01 do 5.000,00 kuna, 4) za 20% svota od 5.000,01 kuna i nadalje. Svota mirovine smanjena prema stavku 1. ovoga članka, ne može iznositi manje od svote mirovine određene prema općim propisima o mirovinskom osiguranju. HRVATSKI BRANITELJI Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, koji je u primjeni od 7. studenoga 2001., osiguravaju se sljedeća prava iz mirovinskog osiguranja: a) pravo na invalidsku mirovinu b) pravo na profesionalnu rehabilitaciju ako postoji preostala radna sposobnost c) pravo na obiteljsku mirovinu d) pravo na staž u dvostrukom trajanju. Prava na osnovi invalidnosti (invalidsku mirovinu ili profesionalnu rehabilitaciju) mogu ostvariti samo hrvatski branitelji koji imaju utvrđen status hrvatskog ratnog vojnog invalida, a pravo na obiteljsku mirovinu mogu ostvariti samo članovi obitelji poginulog hrvatskog branitelja koji imaju utvrđen status člana obitelji poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. Utvrđivanje statusa HRVI iz Domovinskog rata i statusa člana obitelji poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata u nadležnosti je Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata (u daljnjem tekstu: HRVI iz Domovinskog rata) je hrvatski branitelj, kojem je organizam oštećen najmanje 20% zbog rane ili ozljede koju je zadobio u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ili kao zatočenik u neprijateljskom logoru u Domovinskom ratu ili zbog bolesti, a bolest je pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u Domovinskom ratu. Prava HRVI iz Domovinskog rata utvrđena ovim zakonom ostvaruje i osoba (Narodna zaštita, medicinsko osoblje i ratni izvjestitelji) kojoj je organizam oštećen za najmanje 20% zbog rane ili ozljede koju je zadobila pri obavljanju vojnih ili drugih dužnosti po nalogu nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u Domovinskom ratu. HRVI iz Domovinskog rata je i stranac kojem je kao pripadniku Oružanih snaga Republike Hrvatske u Domovinskom ratu organizam oštećen najmanje 20% zbog rane ili ozljede koju je zadobio u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ili kao zatočenik u neprijateljskom logoru ili zbog bolesti, a bolest je, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, ili u razdoblju 30 dana od prestanka sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Članovi obitelji poginuloga, zatočenoga ili nestalog hrvatskog branitelja su bračni drug, djeca rođena u braku ili izvan braka, posvojena i pastorčad (članovi uže obitelji), roditelji, očuh, maćeha, posvojitelj. Članom uže obitelji smatra se i izvanbračni drug poginuloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja koji s hrvatskim braniteljem ima dijete iz te izvanbračne zajednice i koji je do njegove pogibije, smrti, zatočenja ili nestanka živio s njim u zajedničkom kućanstvu najmanje godinu dana. Obitelj poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata je obitelj hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata: 1. koji je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u Domovinskom ratu (1991.-1995.) poginuo 2. koji je od rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske umro u roku od godinu dana nakon ranjavanja, ozljede, a najkasnije do 31. prosinca 1996. 3. koji je od bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske umro ili izvršio suicid u roku od godinu dana od dana prestanka sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a najkasnije do 31. prosinca 1997. Prava članova obitelji poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata utvrđena ovim zakonom ostvaruje i obitelj osobe (Narodna zaštita, medicinsko osoblje i ratni izvjestitelj) koja je po nalogu nadležnih tijela državne vlasti u Domovinskom ratu (1991.-1995.) u obavljanju vojnih ili drugih dužnosti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske poginula ili je od rane ili ozljede zadobivene pri obavljanju tih dužnosti umrla u roku od godinu dana nakon ranjavanja ili ozljede, a najkasnije do 31. prosinca 1996. Obitelj zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata je obitelj hrvatskog branitelja koji je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske zatočen ili je nestao u Domovinskom ratu (1991.-1995.). Invalidska mirovina Pravo na invalidsku mirovinu stječe HRVI iz Domovinskog rata kod kojega je nastao trajni gubitak sposobnosti za rad (opća nesposobnost za rad) kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, zbog bolesti, a bolest je pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. O pravu na invalidsku mirovinu odlučuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje na temelju ocjene tijela vještačenja Zavoda o postojanju trajnog gubitka sposobnosti za rad (opća nesposobnost) koja je posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, zbog bolesti, a bolest je pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i mišljenja Povjerenstva za reviziju Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata o pravilnosti ocjene o utvrđenoj invalidnosti. Ovlašteni vještak za hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, kod kojeg je nastala invalidnost kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, može donijeti ocjenu o općoj nesposobnosti za rad samo ako je branitelju u postupku prije donošenja ocjene utvrđen status HRVI iz Domovinskog rata na temelju konačnog rješenja o priznatom statusu. Visina pripadajuće invalidske mirovine određuje se, prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba, u iznosu invalidske mirovine pripadnika djelatnog sastava Oružanih snaga Republike Hrvatske istog čina i ustrojbenog mjesta, neovisno o tome je li uzrok invalidnosti ranjavanje, odnosno ozljeda ili zatočeništvo u logoru, bolest, a bolest je, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Način određivanja invalidske mirovine vidi u poglavlju «Djelatne vojne i ovlaštene službene osobe – Izračun mirovina». Kao uzrok invalidnosti HRVI iz Domovinskog rata smatra se ozljeda na radu pri obavljanju vojne dužnosti pa se invalidska mirovina određuje za najmanje 40 godina mirovinskog staža. Ako je invalidnost HRVI iz Domovinskog rata posljedica više uzroka, od kojih su jedni nastali kao posljedica obrane suvereniteta Republike Hrvatske, a drugi su nastali izvan tih okolnosti, invalidska mirovina određuje se razmjerno utjecaju pojedinog uzroka na invalidnost (kumulirana invalidska mirovina). Dodatak na mirovinu Invalidska mirovina zbog opće nesposobnosti za rad HRVI iz Domovinskog rata uvećava se za dodatak na mirovinu na osnovi sudjelovanja u Domovinskom ratu i to za svaki mjesec sudjelovanja u Domovinskom ratu 1,5% od osnovice. Osnovica za izračun dodatka na mirovinu je 70% od utvrđene proračunske osnovice u Republici Hrvatskoj. Ako je opća nesposobnost za rad HRVI iz Domovinskog rata neposredna posljedica ranjavanja, ozljede ili bolesti, a bolest je, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske bila jedina osnova za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu, ostvaruje pravo na dodatak po osnovi sudjelovanja u Domovinskom ratu 100% od osnovice i koji iznosi 2.328,20 kn mjesečno. Proračunska osnovica za 2001. godinu utvrđena je u iznosu od 3.326,00 kn, i do sada se nije mijenjala, pa osnovica za određivanje dodatka na mirovinu za sada iznosi 2.328,20 kn. Ako je opća nesposobnost za rad posljedica više uzroka, od kojih su jedni posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a drugi su nastali izvan tih okolnosti (kumulirana invalidska mirovina), dodatak na mirovinu određuje se u visini 1,5% od osnovice za određivanje dodatka na mirovinu (1,5% od 2.328,20 kuna = 34,92 kune) za svaki mjesec sudjelovanja u Domovinskom ratu. Tu je u međuvremenu došlo do nekih sitnih promjena ali uglavnom to je to. Pozdrav. :couple: :clap: :jumping:

Jučer sam saznao da više nema od sindikata novčane pomoći u iznosu 500 kuna ako si duže na bolovanju od 6 mjeseci u kalendarskoj godini i ako imaš 100% bolovanje. Razlog je taj što više nemaju novaca (tako mi je rekao sindikalni povjerenik) pa mislim za one koji su u sindikatu, a na bolovanju s namjerom da idu u mirovinu da bi se valjalo iščlaniti. Pozdrav. :2up: :2up: :2up: :2up: :2up: :2up:

:coffe: :couple: :čeka: :couple:

Svatko ima nekih problema, a koliko je sve čisto to treba preciznije napisati da bi se dobio precizniji odgovor. Sve je moguće ali ako je sve čisto ???? ne bi trebalo biti nikakvih problema. :bonk: :bonk:

Tu se može dobiti opća ili profesionalna nesposobnost. Bolje je za Vas da dobijete opću nesposobnost (što je vrlo teško u zadnje vrijeme). Nalazi PTSP od godinu dana unazad su vrlo "friški" i tu treba imati kontinuitet liječenja od nekoliko godina. Više nije uvjet stjecanje statusa HRVI za odlazak u braniteljsku mirovinu ali je sa statusom HRVI dosta povoljnija braniteljska mirovina. Sa Vašim trenutnim statusom i razmišljanjem o odlasku u mirovinu (ja ne bih išao još jer papiri za PTSP su vjerovatno slabi), a treba se još bar godinu dana liječiti, i otići na psihološko testiranje što se plaća oko 500 kuna. Iz razgovora sa raznim ljudima koji su otišli u braniteljsku mirovinu sa činom narednika čuo sam da su svi različito prošli. Neki imaju sa 50-50 profesionalne mirovinu 2900 kuna, neki sa općom 50-50 imaju 3900, sve ovisi o mirovinskom i o tome dali će Vam dati opću ili profesionalnu i što više da je posljedica Domovinski rat. Vrlo teško pitanje na koje sumnjam da će netko moći dati decidiran odgovor. Pozdrav.

Dobro, postoje i tu razne opcije recimo: ugovor o djelu i raditi na tuđe ime, otvoriti nešto na tuđe ime ili na ime nekoga od rodbine................., ništa nije 100% legalno ali uvijek se može nešto iskombinirati i nešto raditi, pronaći neka rupica u Zakonu......... Valjalo bi i pogledati na internetu stranicu Moj posao. Naći se uvijek nešto može. Najgore je sjediti kod kuće i lapiti kao mineralna voda , a postoji volja za radom. Pozdrav.

Policija ima benificirani radni staž. Do unazad nekoliko godina svi policajci kao i bivši milicajci su imali 3 mjeseca benificije na godinu dana rada. Dakle ako je čovjek počeo raditi sa 19-20 godina i radio npr.25 godina lako je zračunati da ima uvjete za odlazak u mirovinu ili decidirano: Pripadnici djelatnog sastava HV, ovlaštene službene osobe u MUP-u, djelatnici s posebnim dužnostima i ovlastima u sigurnosno-obavještajnim službama, i ovlaštene službene osobe u Ministarstvu pravosuđa, pravo na mirovinu, osim prema odredbama ZOMO, ostvaruju pod povoljnijim uvjetima i prema odredbama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba (“Narodne novine”, broj 128/99, 129/00, 16/01 i 22/02, u nastavku teksta: ZOPIMO DVO,PS i OSO). Navedeni osiguranici imaju pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu prema odredbama ZOMO, a visina mirovine određuje se prema ZOPIMO DVO,PS i OSO, tj. na povoljniji način, ako su najmanje 10 godina proveli u svojstvu djelatne vojne osobe, odnosno u svojstvu ovlaštene službene osobe unutarnjih poslova ili pravosuđa. Ako osoba koja ostvaruje pravo na mirovinu u trenutku stjecanja prava na mirovinu nije djelatna vojna osoba, odnosno ovlaštena službena osoba unutarnjih poslova ili pravosuđa, potrebno je da je na navedenim poslovima stvarno provela najmanje 20 godina (članak 1. Zakona). U vrijeme od 10 godina, odnosno 20 godina uračunava se i vrijeme provedeno u Domovinskom ratu u statusu hrvatskog branitelja i to u jednostrukom trajanju. Djelatne vojne osobe, policijski službenici i ovlaštene službene osobe, mogu ostvariti pravo i na: a) starosnu mirovinu, na temelju rješenja ministra o prestanku službe, zbog potrebe službe, s navršenih 30 godina mirovinskog staža i od toga mora biti najmanje 15 godina staža osiguranja ( ne 15 godina stvarno provedenih na poslovima na kojima se staž beneficira, već zbroj razdoblja u kojem je osiguranik radio na beneficiranom radnom mjestu u efektivnom trajanju benefikacija za to razdoblje, trebaju iznosit 15 godina) i to na poslovima djelatne vojne osobe, policijskog službenika ili ovlaštene službene osobe, bez obzira koliko osiguranik ima godina života. U 15 godina uračunava se i vrijeme provedeno u Domovinskom ratu u dvostrukom trajanju. b) invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad («6a» - Zakona o pravima DVO, PS i OSO), na temelju odluke ministra, a za kojeg se u odgovarajućem postupku utvrdi nemogućnost daljnjega profesionalnog razvoja, pa služba prestaje s pravom na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću i pod uvjetom da ima navršenih najmanje 20 godina staža osiguranja. U staž osiguranja za ispunjenje uvjeta staža od 20 godina ne uračunava se staž s povećanim trajanjem već samo u stvarnom trajanju. Ova mirovina određuje se kao da osiguranik ima navršenih 40 godina mirovinskog staža. c) invalidsku mirovinu zbog opće ili profesionalne nesposobnosti za rad pod uvjetom da nadležna zdravstvena komisija, a zatim tijela vještačenja Zavoda kod osiguranika utvrde invalidnost i da je osiguraniku jedna trećina radnog vijeka pokrivena mirovinskim stažem. Ovo u slučaju kada je invalidnost uzrokovana ozljedom izvan rada ili bolešću. Ako je invalidnost utvrđena kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, tada se pravo na invalidsku mirovinu stječe bez obzira na navršeni mirovinski staž. Pozdrav.

Čovjek je dobro objasnio. Uglavnom sve što radiš legalno, mirovina će ti mirovati. Dali ti se isplati radit za razliku? Recimo ako ti je mirovina 3000 kuna, a raditi za npr. 3700 razmisli. Rad na crno je daleko isplativiji ali rizičan. Ne znam šta bih odgovorio. Složi sam mozaik pa razmisli. Sretno.

Do sadašnjeg zakona od 01.01.2005., oni koji su odlazili u braniteljsku mirovinu kao HRVI iz policije (MUP-a) sa policijskim zvanjem viši policajac trebali su dobiti zvanje časničkog namjesnika i na osnovi tog mislim najvišeg vojnog dočasničkog čina ostvarili su odlične mirovine kao Hrvatski branitelji. S obzirom da više ne postoji ona opcija (tako sam čuo od vrlo pouzdanih izvora) da ideš čin gore odlaskom u braniteljsku mirovinu odlaziš u mirovinu s činom srazmjerno tvojoj stručnoj spremi odnosno činu višeg policajca prevedeno u vojni čin. Policijski činovi su drugačiji od vojnih pa tako ide (mislim ovako):Policajac, Viši policajac, Policijski narednik i za zvanje Viši policijski narednik nisam siguran da još postoji i sa SSS to je to. Dakle kako vidiš policija ima daleko manje činova nego HV pa tako možeš i očekivati da ćeš dobiti otprilike čin srazmjerno tvom činu dakle nešto viši od one sredine (možda stožerni narednik) iako ništa nije sigurno i teško je tu decidirano odgovoriti, a čuo sam da ti činovi još nisu usklađeni, a u HV-u su uveli neke valjda nove činove sve tako da s.ebu situaciju i uzmu ljudima na ovaj ili onaj način. Pretpostavljam da te muči čin zbog koeficijenta prilikom izračuna mirovine ali poručio bih ti da previše ne razbijaš glavu s tim jer vjerovatno ćeš proći dosta dobro (možda ne baš časnički namjesnik ali možemo nagađati......).Probaj otići u mirovinsko i tamo pitati nekog pravnika kako to oni izračunavaju. Najviše ti ovisi izračun odnosno postotak vojna-civilna kao i opća ili profesionalna nesposonost kao i preostala radna sposobnost što opet ovisi o tvojoj invalidnosti, ratnom putu.............itd. Najsigurnije ti je pitati u mirovinskom pravnika. Pozdrav. :couple:

Nisam medicinar ali pretpostavljam da bi "Residua PTSP" trebao biti (po mom skromnom mišljenju) zaostatak PTSP kao posljedica vjerovatno Domovinskog rata. PTSP koji se nije na vrijeme liječio te su ostale trajne zaostale sekvele.....posljedice. Samo pazi-PTSP ne mora uvijek značiti da je bolest vezana za domovinski rat jer postoji više oblika. Ali Residua=nekakav zaostatak ili PTSP kao posljedica. :bonk: :bonk:

S obzirom da si na bolovanju duže od 6 mjeseci tvoj liječnik opće prakse te treba uputiti na prvostupanju liječnčku komisiju MUP-a koja bi ti trebala na osnovu dijagnoze F 43.1 oduzeti policijske ovlasti i oružje i proglasiti te nesposobnim za obavljanje poslova OSO zbog. Nakon što dobiješ riješenje imaš pravo 3 godine dobivati plaću 100% kao da radiš, a osnovica je tvoja prosječna plaća unazad 6 mjeseci od dana kada si započeo bolovanje. Dakle ako si imao prosječnu plaću recimo 5500 kuna toliko ćeš imati i na bolovanju minus naknada za prijevoz. Jedanput godišnje imaš pravo na novčanu pomoć od oko 3300 kuna ako si u tekućoj godini duže od 3 mjeseca na bolovanju (a to imaš) i od sindikata 500 kuna ako si duže od 6 mjeseci na bolovanju (i to 1 puta godišnje). Za invalidsku komisiju za utvrđivanje statusa HRVI ovisi više čimbenika, a to je ratni put, eventualno ranjavanje kao i vrijeme provedeno u Domovinskom ratu kao i kontinuitet liječenja. Ako si počeo prošle godine sa liječenjem onda je i komisiji i svima jasno kakve su ti namjere i tu teško da ćeš dobiti invalidnost 20% ako nemaš dobar ratni put ili ranjavanje ili neku bolest koju si mogao dobiti u ratu (ne mora biti da je tako-ovisi o komisiji) ali ti bolje znaš kada si počeo pa neka bude kako mora biti. U svakom slučaju uvjet za odlazak u mirovinu (kao hrvatski branitelj) više nije stjecanje statusa HRVI. Budući da pravo na mirovinu više nije uvjetovano postojanjem statusa HRVI, hrvatski branitelj ne mora imati rješenje o utvrđenom statusu HRVI, nego se invalidnost prema ZOPHBDR može utvrditi na osnovi potvrde o statusu hrvatskog branitelja, potvrde o stradavanju i opisu ratnog puta i odgovarajuće medicinske dokumentacije koja je u uzročno-posljedičnoj vezi s ratom.

Čitaj malo donje postove. Članak 97. Zakona o policiji Policijski službenik, koji je odlukom zdravstvene komisije Ministarstva proglašen nesposobnim za obavljanje poslova policijskog službenika zbog oboljenja ili ozljede koja je nastupila u obavljanju službe ili povodom obavljanja službe, zadržava plaću i druga prava iz službeničkog odnosa do donošenja pravomoćnog rješenja o pravu na mirovinu, a najduže tri godine od dana donošenje odluke o nesposobnosti. To vrijedi za PTSP iliti nekakvu drugu tjelesnu ozljedu zadobivenu na radu. Djelatne vojne osobe, policijski službenici i ovlaštene službene osobe, mogu ostvariti pravo i na: invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad («6a» - Zakona o pravima DVO, PS i OSO), na temelju odluke ministra, a za kojeg se u odgovarajućem postupku utvrdi nemogućnost daljnjega profesionalnog razvoja, pa služba prestaje s pravom na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću i pod uvjetom da ima navršenih najmanje 20 godina staža osiguranja. U staž osiguranja za ispunjenje uvjeta staža od 20 godina ne uračunava se staž s povećanim trajanjem već samo u stvarnom trajanju. Ova mirovina određuje se kao da osiguranik ima navršenih 40 godina mirovinskog staža, invalidsku mirovinu zbog opće ili profesionalne nesposobnosti za rad pod uvjetom da nadležna zdravstvena komisija, a zatim tijela vještačenja Zavoda kod osiguranika utvrde invalidnost i da je osiguraniku jedna trećina radnog vijeka pokrivena mirovinskim stažem. Ovo u slučaju kada je invalidnost uzrokovana ozljedom izvan rada ili bolešću. Ako je invalidnost utvrđena kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, tada se pravo na invalidsku mirovinu stječe bez obzira na navršeni mirovinski staž. :bonk: :bonk: :bonk: :bonk: :bonk: :bonk: