Butro

Tko snosi troškove ukoliko sud umjesto presude izmijeni sudca i postupak ponovno ide ispočetka iako je prva sutkinja trebala samo donijeti presudu. Sud je u Zagrebu a tuženik iz Slavonskoga Broda. Prijedlog ovrhe pokrenut u 6 mjesecu 2006 i na žalbu tuženika odbačen prijedlog ovrhe a 2013 godine održano prvo ročište a ovo novo 2017 godine dali tuženik ima pravo zahtijevati naknadu zbog nepokretanja tužbe u razumnom roku?

Sud u Sl. Brodu prihvatio prijedlog ovrhe VIP-a iako je prijedlog podnesena dva dana nakon nastupanja zastare, tuženik je podnio žalbi na prijedlog ovrhe te je sud u Sl.Brodu rješenjem ukinuo prijedlog ovrhe i prihvatio tužbu kao protiv platnog naloga ali se proglasio ne nadležnim za sporni slučaj a Građanski sud u Zagrebu nakon sedam godina pokrenuo spor slanjem poziva za pripremno ročište.Šta da radi tuženik, dali je sud u Sl. Brodu smio proglasiti ne nadležnost jer je tuženik sporni ugovor potpisan u Sl.Brodu i mobitel kupio u VIP-centru u Sl.Brodu, dali je proglašenjem ne nadležnosti suda za nastali spor nastupila apsolutna zastara ili ne.Molio bi pomoć ako netko pozna zakon šta da se radi neka pomogne jer je tuženik lošeg materijalnog stanja.

Zanima me u slučaju kada spor ni nakon deset godina nije počeo a zakon se nekoliko puta mijenjao, poziv za glavnu raspravu stigao nakon jedanaest godina,po kojem zakonu će se se spor voditi, radi se o parnično ovršnom zakonu.

Otac je kuću prepisao 2008 godine na svoju kćer,kredit u banci podigao je 2003 godine a 2011 godine preminuo, dali banka ima pravo tražiti od kćerke otplatu preostalog dijela duga pod prijetnjom ovrhe nad kućom iako kuća nije založena za kredit niti je pod hipotekom niti je bilo šta naslijedila od oca.

Zanima me kada nastupa zastara u prekršajnom zakonu,naime 01.04.2005.god. sklopljen je ugovor s VIP-netom za mobilni telefon tarifa 0,nema pretplate nego obavezna potrošnja 100 kuna mjesečno po povoljnim tarifama a preko toga iznosa tarifa je skuplja potrošio korisnik tih 100 kuna ili ne sto kuna će mu se svakako naplatiti, uz tu tarifu ide mobitel i plaćeno 50% vrijednosti mobitela. Prva uplatnica u svibnju 2005.god. glasi na taj iznos dok je druga uplatnica u lipnju iste godine 197,88 i sad u popisu potrošenih stavki nova stavka 100 kuna korištenje tarife 0, korisnik odmah traži raskid ugovora i to pismenim putem a umjesto toga 2006 god. dobije prijedlog ovrhe na koji piše žalbu i sud donosi odluku da se ukida prijedlog ovrhe te se spor nastavlja protiv platnog naloga. Nakon sedam godina 16.05.2013.god. na adresu korisnika stiže poziv za pripremno ročište ali u Zagrebu jer se sud u Slavonskom Brodu proglasio nenadležnim iako je ugovor sklopljen i mobitel kupljen u Slav.Brodu. Dali se može pozvati na apsolutnu zastaru obzirom da je ugovor sklopljen 01.04.2005 a tužba podnesena poslje toga datuma? i dali može zahtijevati naknadu zbog nepokretanja spora u razumnom roku.

Zanima me kada nastupa zastara u prekršajnom zakonu,naime 01.04.2005.god. sklopljen je ugovor s VIP-netom za mobilni telefon tarifa 0,nema pretplate nego obavezna potrošnja 100 kuna mjesečno po povoljnim tarifama a preko toga iznosa tarifa je skuplja potrošio korisnik tih 100 kuna ili ne sto kuna će mu se svakako naplatiti, uz tu tarifu ide mobitel i plaćeno 50% vrijednosti mobitela. Prva uplatnica u svibnju 2005.god. glasi na taj iznos dok je druga uplatnica u lipnju iste godine 197,88 i sad u popisu potrošenih stavki nova stavka 100 kuna korištenje tarife 0, korisnik odmah traži raskid ugovora i to pismenim putem a umjesto toga 2006 god. dobije prijedlog ovrhe na koji piše žalbu i sud donosi odluku da se ukida prijedlog ovrhe te se spor nastavlja protiv platnog naloga. Nakon sedam godina 16.05.2013.god. na adresu korisnika stiže poziv za pripremno ročište ali u Zagrebu jer se sud u Slavonskom Brodu proglasio nenadležnim iako je ugovor sklopljen i mobitel kupljen u Slav.Brodu. Dali se može pozvati na apsolutnu zastaru? i dali može zahtijevati naknadu zbog nepokretanja spora u razumnom roku.

Nije bilo nikakve rasprave ,ako je sudac pozvao mene i u prisustvu samo zapisničara a nakon mjesec dana suprugu, pa opet nakon mjesec dana svjedoka a tužitelja i njegove svjedoke odvojeno i ne znam kada, nije to valjda rasprava jer s kim da raspravljam kad nema nikoga od tužitelja i njegovih svjedoka pa ne mogu pobijati njihov laži s konkretnim dokazi

U saobraćajom prekršaju s manjom materijalom štetom ( oko 1500 kn. ) sudac poziva okrivljenika i svjedoke svakog zasebno na informativni razgovor, prvo mene a nakon mjesec dana suprugu pa nakon još mjesec svjedoka, kad je zvao tužitelja i njegove svjedoke nemam nikakvu informaciju ali je na temelju tih razgovora bez održane rasprave donio presudu dali je morao održati raspravu?. Uviđaj na mjestu nesreće je radio službenik koji je i zet tužitelja što sam ja na informativnom razgovoru i naglasio i tražio da sudac pozove na suočavanje sa spomenutim zetom jer je zet suprotno tvrdnji dva tužiteljeva svjedoka, jedan tvrdi jedno, drugi sasvim drugo a zet napravi skici koja ne odgovara izjavama svjedoka, nešto sasvim treće ali po tom njegovom ja sam kriv. Dali je sudac morao održati raspravu?.

Zanima me dali tuženik u parničnom postupku može od suda zatražiti odgodu zakazanoga ročišta s obrazloženjem da ide na godišnji odmor i dali tužitelj mora prihvatiti odgodu koja njemu ne odgovara, sudac je odgodu prihvatio i odredio datum koji tužitelju nimalo ne odgovara.

Nije sudac odbio svjedoka već je u pripremnom ročištu naglasio da će svjedoka saslušati međutim poziv za ročište sam dobio samo ja ali ne i svjedok.

Zanima me dali tužitelj može ne zakonski utjecati na svog svjedoka (svjedoka tužitelja), ispada da tužitelj ne smije s svojim svjedokom dogovarati vođenje parnice jer tuženik osporava ispitivanje svjedoka zbog razgovora tužitelja sa svjedokom.

Ratni vojni invalid u mirovini, stambeno zbrinut, od ministarstva branitelja dobio stan, imao je vanbračnog sina kojega je priznao te od srčanog udara naglo preminuo kad je sin imao 13 godina.Roditelji od pokojnika nikad nisu priznali dijete i nisu ga naveli u ostavinskoj raspravi jer je bio na majčinom prezimenu tako da je stan i sva imovina pokojnika pripala njima. Sad je sin pokojnika punoljetan i do završetka škole primao je mirovinu pokojnog oca ali mu nije vraćen stan i očeva imovina dali ima pravo na ostavštini i stan i šta da radi.

U posjedovni list upisana je zabilježba ovrhe na kuću u međuvremenu pokušavam prodati kuću i imam ozbiljnog kupca koji zahtijeva da riješim zabilježbu. Da bi riješio zabilježbu uplatim novčani iznos i nakon nekog vremena, 01.srpnja 2013.god.dobijem sudsko rješenje o ukidanju ovrhe i brisanju zabilježbe. Nakon desetak dana izvadim gruntovni izvadak i u njemu i dalje stoji zabilježba ovrhe, pišem zamolbu, to jest požurnicu i u odgovoru suda primim rješenje da će se brisanje zabilježbe izvršiti u razumnom roku. Od tada je prošlo godinu dana a zabilježba još nije bila izbrisana, kupac je odustao, sva sreća pa nisam uzeo kaparu. Sve to prijavim ministarstvu pravosuđa koje je naredilo i ishodilo očitovanje suda koje sam i primio a u njemu se navodi da je zahtjev za brisanje zabilježbe upućen 08.rujna da se zabilježba ima izbrisati 05.rujna 2014.????. Zabilježba ni dan danas nije izbrisana a vrijednost nekretnina je drastično pala, za kuću na 780 kvadrata uređenim potkrovljem i 170 kvadrata stambenog prostora s plinskim grijanjem, sjenicom,radionicom ,pušnicom i šupom u A zoni, od centra grada udaljen oko 800 m. dobivao sam 120.000 tisuća eura a sad mogu dobiti oko 70.000, pitanje je dali mogu tužiti sud zbog odugovlaćenja i gubitka vrijednosti nekretnine jer je kupac koji je pristao na navedenu cijenu zbog odugovlačenja suda odustao od kupnje.

Zanima me ako itko zna koliko jedan odvjetnik u parničnom postupku može napisati podnesaka i dali ih protivnoj strani može naplatiti više od jednog, jer može ih u tijeku postupka napisati stotinu i tražiti naplatu svih sto i ako svaki naplati 1000 kn.a vrijednost spora je 100. kn. ispada da tako može lijepo zaraditi ako spor dobije.

Supruga je 18.04.2007 god. podigla namjenski kredit ( obnova kuće ) na rok od deset godina i u ugovoru stoji visina kamate 5,66% godišnje i rata kredita 1870,66 da bi nakon devet mjeseci kamata porasla na 6,20 % pa se kretala od 6,15% do 6,20% a rata kredita od tih 1870,66 do 1878,53.Kako je sud donio odluku da je nezakonito mijenjanje ugovorene kamatne stope danas je iz banke stigla obavijest o promjeni kamatne stope i visina rate koja iznosi 1859,11 ali nigdje se ne spominje povrat više uplaćene kamate pa molim savjet šta da radimo.

Dali je doktorica psihijatrije prekršila kazneni zakon članak 305. st.1 ako u obrazloženju vještačenja osobe s PTSP dijagnozom a koju je i sama liječila i prepisala antipsihotike napiše kako PTSP nije duševna bolest te da osoba oboljela od PTSP-a uvijek može upravljati svojom voljom i shvatiti značenje svojih postupaka. U priloženim dokumentima doktorica imala nalaz u kojem se ističe i suicidnost bolesnika a zbog čega je priveden na psihijatriju u policijskoj pratnji te mu određeno obvezno liječenje.

Dali itko zna kako postupati u prekršajnoj parnici, to jest koji je pravni lijek nakon žalbe koje je odbačena a u rješenju i obrazloženju odbacivanja žalbe nema upute o pravnom lijeku.Kome sada pisati žalbu ili tužbu.

U sporu s Komunalcem gubim parnicu a u rješenju sudac u postupku sam svojevoljno povisi tražbinu s 353,67 kn. na 744,15 kn. ovršno rješenje je na 353,67.kn. a 150 kn je trošak javnog bilježnika u kojem je i javnobilježnićka pristojba koju HRVI ne plaćaju ali i s tih 150 kn. opet nije 744.15 kn plus troškovi za koliko me tereti sudac. Pišem žalbu u kojoj navodim pogrešno izračunati dug i prilažem prijedlog ovrhe s izračunatim dugom te rješenje u kojem je dug povećan. Žalba je odbijena bez obrazloženja suda zašto je dug povećan nego sudac navodi kao razlog odbijanja žalbe da se u sporu male vrijednosti nemogu pobijati presude zbog nepotpuno utvrđenoga činjenićnog stanja članak 467 stavak 1 i 2 ZPP-a. Kome sada poslije ovog drugostupanjskog rješenja da pišem žalbu ili tužbu ? u ovom rješenju nema upute o pravnom lijeku.

Zanima me dali imam mogućnost i pravo podnijeti podnesak na završeno pripremno ročište a razlog je što u raspravi na pripremnom ročište nisam imao dokaz da tužitelj daje lažne iskaze jer je priložio izvadak iz zakona o komunalnom redu ali bez članka koji mene oslobađa krivnje

Zanima me dali netko ima iskustva s povratom u prijašnje stanje u parničnom sporu, ako ima molio bi upute i primjer kako to napraviti .

Danas sam imao raspravu na sudu i pokušao sam priložiti USB-snimku ili CD na kojima je potvrtda ili dokaz mojim tvrdnjama ali sudac nije mogao preuzeti dokazni materijal jer nema mogućnost kako pregledati ponuđene dokaze šta da radim i koji je naćin prikazati i priložiti dokaz na navedenim CD ili USB-štiku ili postoji druga mogućnost?.

Zanima me dali je dokaz koji sam snimio protuzakonit ili ne. S balkona i prozora moje kuće snimio sam u više navrata kamion komunalnog poduzeća kako prolazi pokraj odloženog smeća a djelatnik smeće odloženo u vrećice za smeće ne kupi nego ga ostavlja gdje je i odloženo.

Dali je taj čip koji vi spominjete u EDITIRAO MODERATOR ili u točkovima kante da vlasnik zna gdje je kanta?.Pišete nebuloze nikakvih čipova nema na kantama ali ima lakirani natpis komunalca pa ako imate istu kantu ili slične vrećice ali nema natpis komunalca smeće neće biti pokupljeno.Jedino sporno u mom slućaju je dali je komunalac odvozio smeće ili nije, svjedok komunalca istiće kako oni smeće odvoze bez obzira u kakvim je kantama ili vrećicama i laže što ja imam snimljeno na kameri a ne voze ga iako sam plaćao odvoz.

Snimljeno je SONY kamerom s tvrdim diskom te prenešeno na USB i CD jasno vidljiv i datum i djelatnici koju kupe smeće

Prije godinu dana imao sam spor s komunalcem zbog odvoza smeća jer odvoz nisam plaćao a nisam plaćao jer su mijenjali kante za smeće a ja nisam htio uzeti i odgovarati za njihovu kantu jer imam svoje dvije plastične kante i to nove. Komunalac prestaje odvoziti moje smeće a ja prestajem plaćati odvoz.Nakon izvjesnog vremena od komunalca dobijem pismenu opomenu s obrazloženjem da komunalac neće voziti smeće ako nije u njihovim kantama ili vrećicama (vrećice triput skuplje od onih koje ja nabavljam) s logotipom komunalca.Na ročištu sudac traži dokaz da komunalac ne odvozi smeće a ja predložim svjedoke.Na ponovljenom ročištu tri svjedoka potvrde da komunalac ne odvozi smeće a jedan svjedok iz komunalca i to vozač kamiona za odvoz smeća tvrdi kako komunalac odvozi smeće bez obzira u kakvim je kantama ili vrećicama a odvjetnik komunalca tvrdi da smeće ne odvoze jer ja odvoz ne plaćam.Sudac donosi odluku po kojoj ja trebam platiti odvoz smeća i sudske troškove jer smatra da svjedoci nisu rekli istinu. Pišem žalbu i prilažem snimke na kojima jasno vidljivo da komunalac smeće ne odvozi, prilažem i dvije uplatnice po kojima je jasno da sam odvoz plaćao a komunalac i dalje smeća ne odvozi.Žalba je odbijena jer u sporu male vrijednosti nije dozvoljeno prilagati nove dokaze.Sada me komunalac ponovo tuži jer nije dobro izračunao dug i traži naplatu razlike a sudac je isti koji je i vodio prvi spor,Obzirom da imam snimke i sve dokumenta po kojim je jasno da je odvjetnik nagovorio svjedoka na davanje lažnog iskaza što je kazneno djelo dali mogu tom sudcu uložiti protutužbu i tražiti da se pokrene istraga po službenoj dužnosti a zbog sumnje u počinjene kaznenog djela.