Jump to content

nina22

Korisnik
  • Broj objava

    18
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. nisam bila s njim kod odvjetnika niti sam istraživala predmet,a mm mi je to tako rekao,pa sam odmah postavila pitanje na forum. i ja sad kad pred sobom imam rješenje, tj. kad sam konačno pronašla papire, vidim o čemu se radi, pa se ispričavam na ishitrenom postu, al malo sam se šokirala kad je poziv stigao. mm mi je pričao o tome, al nikad nisam ulazila u pojedinosti, jer je on mislio kako optužnica i neće biti potvrđena, te i nije prisustvovao potvrđivanju optužnice, već je sve prepustio odvjetniku a kako se sve to događalo dok još i nismo bili u ozbiljnoj vezi, tek sad se moram uhvatiti u koštac s predmetom, tako da ću malo maltretirati ekipu s foruma, kako bih uspjeli doći do oslobađajuće presude. hvala G-man ;);)
  2. dakle, branitelj je postavljen po službenoj dužnosti na teret proračunskih sredstava nadležnog suda, na temelju njegovog prijedloga zbog teškog financijskog stanja, jer se ne radi o obaveznoj obrani.
  3. po zkp-u nisam uspjela saznati da li osobe koje su ostvarile pravo na branitelja po starom zkp zadržavaju to pravo ili im to pravo po novom zkp prestaje
  4. poštovani, molila bih Vas za pomoć. dakle, muž mi je prije 4 godine uhićen zbog povrede članka 317. st. 2 KZ-a (o tome kako je nevin i slično neću pričati u ovoj temi, al postavit ću pitanje na forumu ako mi netko uspije pomoći oko dokazivanja, to ćemo nadam se uspijeti dokazati u parnici,). Pri uhićenju dobio je branitelj po službenoj dužnosti, no, pošto je od tada prošlo 4 godine, njegov odvjetnik je rekao kako je zakon promjenjen, te on nije siguran ima li pravo na besplatnog odvjetnika ili će mu pak morati naplatiti... moje pitanje glasi, da li kao nezaposlen, nekretnina nema, ima jedino motor, ima pravo na besplatnog odvjetnika po tom novom zakonu, te o kojem se zakonu radi kako bih i sama mogla pročitati da li udovoljava kriterijima potrebnim za branitelja po službenoj dužnosti???? Unaprijed hvala, detalje oko slučaja te pomoć oko dokazivanja zatražit ću na nekoj sličnoj temi, te ako itko ima ikakva iskustva s navedenim kd nek mi se javi na pp, jer pošto se radi o policijskom službeniku, znam i sama da ćemo morati ima stvarno jake argumente, jer je nakon kritičnog događaja policija posjetila potencijalne svjedoke koji danas tvrde kako ništa ne znaju, te ne žele svjedočiti u našu korist.... veliko hvala još jednom,nadam se da Vas nisam puno ugnjavila, te da ćete mi pomoći
  5. ...znači da je stavljena plomba, odnosno da je zaprimljen,ali jos nije riješen prijedlog na temelju kojeg se zahtjeva provedba nekog upisa na odnosnoj parceli....
  6. http://www.iusinfo.hr/CaseLaws/TOCVRSH.aspx-pogledajte tu, naći ćete presude Vrhovnog suda po godinama,pa potražite, tu imate i presude županijskih sudova.... Što se tiče Vašeg slučaja zašto niste otišli do kraja i podnijeli zahtjev Europskom sudu za ljudska prava ako smatrate da je u istom povrijeđeno načelo presuđene stvari....
  7. e da...pogledaj za presude na ius-info, popis sudskih odluka
  8. kod načela ne bis in idem najvažnijim se smatra činjenični opis djela, koji u slučaju istovjetnosti ili sličnosti činjenica dovodi do primjene istog. o tome možete vidjeti u predmetu Sergej Zolotukhin protiv Rusije gdje je zauzet stav da se pri odluci da li su dva kaznena djela identična mora temeljiti na usporedbi činjenica samog predmeta neovisno o pravnoj kvalifikaciji prema nacionalnim propisima. Danas se zbog izbjegavanja primjene istog javlja suradnja između policije i državnog odvjetništva koje odlučuje hoće li pokrenuti prekršajni ili kazneni postupak, upravo zbog navedene presude u slučaju Maresti. U svakom konkretnom slučaju nadležni sud odlučuje da li je došlo do povrede načela ne bis in idem. No. neovisno o odlukama naših sudova uvijek ostaje mogućnost da konačnu odluku u konkretnom slučaju donese Europski sud za ljudska prava.
  9. kod načela ne bis in idem najbitnija stvar je da se činjenični opis djela podudara u prekršajnom i u kaznenom postupku. sama podudarnost, odnosno istovjetnost ili sličnost činjenica isključuje kazneni progon bez obzira na zapriječenu kaznu ili posljedicu. Danas se to pokušava izbjeći suradnjom policije i državnom odvjetništva gdje odluku o pokretanju jednog ili drugog postupka donosi d.o. upravo zato da ne bi došlo do povrede navedenog načela.No odluku da li se u pojedinom slučaju radi o ovom načelu utvrđuje sud prema konkretnom slučaju o kojem odlučuje. pogledaj i odluku u predmetu Sergej Zolotukhin protiv Rusije gdje je zauzet stav da se odluka da li su dva kaznena djela identična mora temeljiti na usporedbi činjenica samog predmeta neovisno o pravnoj kvalifikaciji prema nacionalnim propisima. No, neovisno o tome što naši sudovi odlučili, uvijek ostaje mogućnost da u konkretnom slučaju konačnu odluku donese Europski sud za ljudska prava.
  10. Iako je zakonom predviden,rad za opce dobro na slobodi tesko cete dobit jer kod nas,nazalost, nije u praksi ureden,tako da ce Vam ga rijetko koji sudac odrediti. Uostalom, da bi doslo do primjene navedenog instituta, prethodno se treba provesti prisilno izvrsenje novcane kazne,pa tek po proteku godine dana od neuspjele naplate moguca je zamjena navedene kazne zatvorom,odnosno radom za opce dobro na slobodi. Ažurirano Iako je zakonom predviden,rad za opce dobro na slobodi tesko cete dobit jer kod nas,nazalost, nije u praksi ureden,tako da ce Vam ga rijetko koji sudac odrediti. Uostalom, da bi doslo do primjene navedenog instituta, prethodno se treba provesti prisilno izvrsenje novcane kazne,pa tek po proteku godine dana od neuspjele naplate moguca je zamjena navedene kazne zatvorom,odnosno radom za opce dobro na slobodi.
  11. Osobe koje su obvezno osigurane u inozemstvu, za vrijeme privremenog boravka u Republici Hrvatskoj imaju pravo na korištenje hitne zdravstvene zaštite. Način korištenja zdravstvene zaštite i opseg prava ovise o državi iz koje osoba dolazi odnosno da li je Republika Hrvatska s državom prebivališta osobe sklopila ugovor o socijalnom osiguranju ili takav ugovor nije sklopljen. Osigurane osobe koje dolaze iz država s kojima Republika Hrvatska ima ugovor o socijalnom osiguranju kojim je uređeno korištenje zdravstvene zaštite tijekom boravka u Republici Hrvatskoj zdravstvenu zaštitu koriste na osnovi potvrde o pravu na korištenje zdravstvene zaštite koju je izdao inozemni nositelj osiguranja. Kako bi u slučaju potrebe nesmetano koristili zdravstvene usluge preporuča se po dolasku u mjesto boravka u područnom uredu ili ispostavi Zavoda potvrdu o pravu na korištenje zdravstvene zaštite zamijeniti za bolesnički list. Predočenjem bolesničkog lista mogu se koristiti zdravstvene usluge kod svakog ugovornog doktora i svake ugovorne zdravstvene ustanove Zavoda u opsegu predviđenom međudržavnim ugovorom, uz obvezu plaćanja troškova participacije ako je to predviđeno za hrvatske osiguranike. Iznimno je moguće zdravstvene usluge koristiti i na osnovi potvrde o pravu inozemnog nositelja osiguranja koju se u tom slučaju predaje doktoru ili tijekom liječenja zamijenjuje za bolesnički list. U slučaju kada korisnik zdravstvene usluge ne posjeduje potvrdu o pravu na korištenje zdravstvene zaštite, zdravstvena ustanova putem svog nadležnog područnog ureda treba zatražiti naknadno izdvanje potvrde. U slučaju da se potvrda o pravu na korištenje zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj ne pribavi do završetka liječenja zdravstvena ustanova može naplatiti troškove korisniku osobno, te primijeniti cijene različite od cijena liječenja hrvatskih osiguranika. što se tiče detalja o zdravstvenom upitajte na HZZO-u.
  12. Zahtjev za izdavanje odobrenja za prvi privremeni boravak stranac može podnijeti diplomatskoj misiji/konzularnom uredu RH,a može i u nadležnoj policijskoj upravi/policijskoj postaji ako: za to postoji ozbiljan humanitarni razlog se traži spajanje obitelji s hrvatskim državljaninom ili azilantom se radi o stipendistu u okviru programa odobrenog od ministarstva nadležnog za poslove obrazovanja i znanosti je svrha rad stranca se radi o strancu koji dolazi zbog znanstvenog istraživanja Ukoliko se radi o zahtjevu za izdavanje odobrenja za privremeni boravak u svrhu rada, na temelju radne dozvole, zahtjev za privremeni boravak može podnijeti poslodavac, istodobno sa zahtjevom za izdavanje radne dozvole u nadležnoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji. Uz ispunjeni zahtjev za izdavanje prvog privremenog boravka stranac je dužan priložiti: jednu fotografiju u boji veličine 35x45 mm presliku važeće putne isprave dokaz o osiguranom stanovanju dokaz o osiguranom zdravstvenom osiguranju dokaz o osiguranim sredstvima za uzdržavanje sukladno Uredbi o načinu izračuna i visini sredstava za uzdržavanje stranca u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ broj: 88/09) dokaz o opravdanosti privremenog boravka uvjerenje o nekažnjavanju države čiji je državljanin ili u kojoj ima odobren stalni boravak, ne starije od šest mjeseci (samo uz zahtjev za izdavanje prvog privremenog boravka) konzularnu pristojbu, sukladno Tarifnom broju 78a Zakona o upravnim pristojbama, ako zahtjev podnosi u diplomatskoj misiji/konzularnom uredu Republike Hrvatske 20,00 kuna biljega, ako zahtjev podnosi u Republici Hrvatskoj Policijska uprava/postaja o podnesenom zahtjevu za odobrenje prvog privremenog boravka strancu izdaje potvrdu. Isprave koje se prilažu zahtjevu moraju biti u izvorniku ili ovjerenom presliku, a strane isprave i u ovjerenom prijevodu na hrvatskom jeziku te ovjerene sukladno posebnim propisima. Isprave ne smiju biti starije od šest mjeseci. Ako je zahtjev podnesen u diplomatskoj misiji/konzularnom uredu - stranac je obvezan u roku od 30 dana po odobrenju privremenog boravka prijaviti svoje boravište policijskoj upravi/policijskoj postaji (u protivnom mu prestaje privremeni boravak). Nadležnoj policijskoj upravi/postaji stranac je obvezan prijaviti boravište u roku 3 dana od ulaska u Republiku Hrvatsku.
  13. čl.100 1) Ako roditelji ne žive u obiteljskoj zajednici, sud će odlučiti s kojim će roditeljem dijete živjeti te odrediti način i vrijeme susreta i druženja djeteta s drugim roditeljem. (2) Radi zaštite dobrobiti djeteta susreti i druženje djeteta s roditeljem koji ne živi s djetetom mogu se ograničiti ili zabraniti, a prema okolnostima slučaja sud može odrediti osobu u čijoj će se nazočnosti održavati susreti i druženje. (3) Na zahtjev suda centar za socijalnu skrb predložit će osobu iz stavka 2. ovoga članka, na koju se na odgovarajući način primjenjuju odredbe iz članka 110. stavka 5. do 7. ovoga Zakona. (4) Sud može odlučiti da pojedine dužnosti obavlja roditelj s kojim dijete ne živi, primjerice brinuti se o zdravlju djeteta, školovanju, izvanškolskim aktivnostima, nekim poslovima zastupanja djeteta ili upravljanja njegovom imovinom i o drugome. (5) U postupku donošenja odluke iz stavka 1. i 2. ovoga članka sud će uvažiti sporazum roditelja, ako nije protivan dobrobiti djeteta. (6) Odluku o prestanku ograničenja ili zabrane susreta i druženja sud će donijeti na prijedlog centra za socijalnu skrb, roditelja ili djeteta. Članak 102. Sud će na prijedlog roditelja, djeteta ili centra za socijalnu skrb, ako to zahtijevaju bitno promijenjene okolnosti donijeti novu odluku s kojim će roditeljem dijete živjeti te o susretima i druženju djeteta s drugim roditeljem, a po potrebi i o drugim sadržajima roditeljske skrbi. Članak 103. (1) Centar za socijalnu skrb će odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana saznanja da su oba roditelja odsutna, spriječena ili iz zdravstvenih ili sličnih razloga nesposobna skrbiti o djetetu, a nisu ga povjerili na čuvanje i odgoj osobi koja ispunjava propisane pretpostavke za skrbnika, povjeriti dijete i bez pristanka roditelja na čuvanje i odgoj drugoj osobi, domu za djecu ili drugoj pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi. (2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka može trajati najdulje 60 dana. (3) Žalba na odluku iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa njezinu ovrhu. (4) Ako centar za socijalnu skrb ocijeni da okolnosti iz stavka 1. traju i po isteku roka iz stavka 2. ovoga članka donijet će odmah odluku o stavljanju djeteta pod skrbništvo. (5) Ako roditelji zatraže predaju djeteta i donošenje odluke o prestanku skrbništva, a centar za socijalnu skrb smatra da to nije u interesu djeteta, predložit će sudu donošenje mjere za zaštitu dobrobiti djeteta Članak 105. Ako roditelj s kojim je dijete živjelo umre, sud će u izvanparničnom postupku na prijedlog drugog roditelja, djeteta ili centra za socijalnu skrb bez odgode odlučiti o daljnjoj skrbi o djetetu. 3. Mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta Članak 108. (1) Svatko je dužan obavijestiti centar za socijalnu skrb o kršenju djetetovih prava, a posebice o svim oblicima tjelesnog ili duševnog nasilja, spolne zloporabe, zanemarivanja ili nehajnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja djeteta. (2) Centar za socijalnu skrb dužan je odmah po primitku obavijesti iz stavka 1. ovoga članka ispitati slučaj i poduzeti mjere za zaštitu djetetovih prava. (3) Ako je centar za socijalnu skrb obavijest iz stavka 1. ovoga članka primio od drugog tijela ili ustanove, dužan je o poduzetom izvijestiti to tijelo ili ustanovu. (4) Sud pred kojim se vodi prekršajni ili kazneni postupak u vezi s povredom nekog djetetovog prava dužan je o pokretanju postupka obavijestiti centar za socijalnu skrb i sud koji je nadležan za izricanje mjera za zaštitu prava i dobrobiti djeteta. (5) Pravomoćnu odluku donesenu u postupku iz stavka 4. ovoga članka sud će dostaviti centru i sudu koji je nadležan za izricanje mjera za zaštitu prava i dobrobiti djeteta. Članak 234. (1) Centar za socijalnu skrb može u ime djeteta pokrenuti i voditi parnicu o uzdržavanju odnosno za povećanje uzdržavanja, ako o djetetu skrbi druga osoba ili ustanova ili ako roditelj s kojim dijete živi to pravo ne ostvaruje iz neopravdanih razloga. (2) Centar za socijalnu skrb može tražiti ovrhu odluke o uzdržavanju djeteta. u nadležnosti je izvanparničnog suda da odluči o ograničenju ili zabrani susreta i druženja djeteta s roditeljem i ukidanju takve odluke kao i određivanje osobe u čijoj će se nadležnosti susreti odvijati. smatram da bi Vaš prvi korak u ovoj situaciji bio odlazak u Centar za socijalnu skrb.
  14. ne treba čekati rješenje Porezne uprave.podnesite prijedlog za uknjižbu.
  15. nina22

    Ugovor o darovanju

    Opoziv zbog nezahvalnosti Članak 494. (1) Darovatelj može opozvati darovanje zbog grube nezahvalnosti obdarenika. (2) Gruba nezahvalnost podrazumijeva da je obdarenik učinio prema darovatelju ili nekom od članova njegove uže obitelji djelo kažnjivo po kaznenim propisima ili se teže ogriješio o zakonom utvrđene dužnosti prema darovatelju ili članu njegove uže obitelji. (3) Nasljednik darovatelja može opozvati darovanje samo ako je obdarenik namjerno usmrtio darovatelja ili ga je spriječio da opozove darovanje. (4) Darovanje se ne može opozvati zbog grube nezahvalnosti koju je darovatelj oprostio obdareniku. (5) Odricanje od prava na opoziv zbog grube nezahvalnosti obdarenika nema pravni učinak. Pravo na opoziv darovanja prestaje istekom godine dana od dana kad je osoba koja ima pravo na opoziv saznala za razlog opoziva, ako ovim ili posebnim zakonom nije drukčije određeno. U slučaju opoziva darovanja obdarenik je dužan vratiti dar, odnosno njegovu vrijednost. Darovanje se opoziva izjavom obdareniku u pisanom obliku s tim da potpis mora biti vjerovljen od strane javnog bilježnika. što se tiče nasljeđivanja.... Isključenje nužnih nasljednika Razlozi isk**ljuče**nja Članak 85. (1) Oporučite**lj može isk**ljučiti iz nas**ljedstva nas**ljednika koji ima pravo na nužni dio: 1) ako se on povredom neke zakonske ili moralne obveze koja proizlazi iz **nje*gova obite**ljskog odnosa s ostavite**ljem teže ogriješio prema ostavite**lju, 2) ako je namjerno počinio neko teže kazneno djelo prema **njemu ili **nje*govu bračnom drugu, djetetu ili rodite**lju, 3) ako je počinio kazneno djelo protiv Republike Hrvatske ili vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, 4) ako se odao neradu ili nepoštenu životu.
×
×
  • Napravi novi...