Jump to content

nikolo

Korisnik
  • Broj objava

    14
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. Zvao sam nadležnu poreznu upravu. Njihov odgovor bio je nešto u stilu : da ne mogu ovako napamet reći da ili ne treba platiti porez. Ovisi o tome što piše u ugovoru koji je sastavio pravnik. Kad sam joj rekao da u ugovoru (koji sam sam sastavio - nisam pravnik) piše da će se vlasniku poslužne nekretnine isplatiti naknada od 2.000 eura u gotovini i dalje mi nije znala/htjela reći da li će se na to morati platiti porez !? Jedino što sam uspio izvući je; ako će se i morati platiti porez to će biti temeljem poreza o prometu nekretninama, dakle 4%. Što bi u slučaju da se radi o 2.000€ = 15.000 kuna iznosilo 600 kuna. Malo mi je cijela ta priča preneodređena... oće - neće bit poreza, šta ne postoji nekakva ustaljena praksa u tim slučajevima ? Ima li kakav dodatni savjet ?
  2. Pozdrav, zanima me da li se kada se prilikom osnivanja prava služnosti prolaza i provoza kroz određeno zemljište uz novčanu naknadu vlasniku poslužne nekretnine plaća porez? U ugovoru o osnivanju prava služnosti navedeno je da će se vlasniku poslužne nekretnine platiti 2.000 Eura u gotovini. Da li je on na taj iznos dužan platiti porez, ako da koliko ? Da li se se ako se navede manji iznos, npr 500 Eura plaća manji porez ili porezna sama određuje koliko on iznosi prema svojim tabilcama ? Hvala
  3. Pozdrav, imam kućicu izvan građevinskog područja na zemljištu do koje vodi put preko tuđeg zemljišta. Vlasnik tog zemljišta me ucjenjuje sumanutim ciframa. Do moga zemljšta vodi i javni put koji postoji ucrtan u katastru ali ne i u stvarnosti. Put je vlasništvo jedinice lokalne samouprave, a u zemljišniku je upisan kao "JAVNO DOBRO U OPĆOJ UPORABI NEOTUĐIVO VLASNIŠTVO GRADA". Put bi trebao biti širok 2 m - taman za jedno vozilo. Zanima me postoji li koji način i obaveza Grada da iskolči i uredi put, nadam se da da. Prema Zakonu o cestama to bi trebala biti nerazvrstana cesta, a one su vlasništvo općine/grada a grade se i održavaju od komunalne naknade i kom. doprinosa. Hvala
  4. Pogledajte članak 176. Zakona o prostonom uređenju.
  5. Pozdrav, arhitekt sam po struci, odradio sam dosta legalizacija, pa mislim da bih mogao pripomoći. Nisam siguran da susjednovu legaliziranu nadstrešnicu (odnosno sobu natkrivenu ravnom betonskom pločom) možete legalizirati kao terasu. Prvenstveno iz razloga što je on istu već legalizirao i vjerojatno dobio Rješenje o izvedenom stanju. To što nije uplanio nije bitno. Znači on je legalizirao kao sobu s ravnim krovom, a vi biste tu ravnu ploču legalizirali kao svoju terasu. Mislim da je svakom referentu koji radi na legalizaciji da jedna stvar ne može biti dvije stvari. Idealno bi bilo da ste u jednom potezu legalizirali njegovu sobu i vašu terasu. Ovako ispada da ste naknadno pretvorili njegovu ploču u terasu. Uostalom ako idete nadograđivati po projektu, ne vidim razlog da prije toga idete u legalizaciju. Čim postoji projekt znači da je dogradnja dopuštena po prostornom planu, a legalizacija znači da nije..
  6. Kako gdje. Osobno znam par primjera investitora koji još nisu predali dokumentaciju. A nigdje nije rečeno da se nemože nadopuniti.
  7. Još jedno pitanje: koje NAMJENE mora biti Objekt za robinzonski smještaj?
  8. Poštovani forumaši, zanima me, prije svega koji zakon, pravilnik ili propis uređuje pitanje "namjene objekta"? Koliko se meni čini, nigdje po zakonima nije na jednom mjestu decidirano određeno koje namjene sve može ili mora biti pojedini objekt. Pitanje namjene uglavnom se određuje prostornim planovima kad se svaki dio prostora pokriven prostornim planom označi za određenu namjenu: stambenu, mješovitu, poslovnu, športsko-rekreacijsku, poljoprivrednu, zelene površine itd. I za svaku od tih namjena se određuje da li se na njoj uopće može graditi, ako može koji se i kakav objekt i pod kojim uvjetima može izgraditi. Jasno mi je jedino da u se stanovati može u objektu stambene namjene. U sve drugo nisam siguran Npr. Koje namjene mora biti objekt ako se u njemu namjerava baviti ugostiteljstvom? Ugosititeljstvo je širok pojam, obuhvaća sve od pružanja usluga smještaja do kafića i restorana, zato ću dodatno konkretizirati svoje pitanje. 1. Koje namjene mora biti objekt u kojem se namjeravaju pružati usluge ugostiteljstva - npr. restoran? Da li je to poslovna, gospodarska, ugostiteljsko-turistička ili nešto četvrto? 2. Koje namjene mora biti objekt u kojem se namjeravaju pružati usluge ugostiteljstva - iznajmljivanje kuće turistima? Da li je to stambena, poslovna, gospodarska, ugostiteljsko-turistička ili nešto peto? 3. Koje namjene mora biti objekt u kojem se namjeravaju pružati usluge ugostiteljstva - usluživanje jela i pića ali ovaj puta u seljačkom domaćinstvu (odnosno OPG-u) ? Da li je to stambena (ipak se radi o domaćinstvu), poslovna, gospodarska, ugostiteljsko-turistička, poljoprivredna (ipak se radi o poljoprivrednom gospodarstvu) ili nešto šesto? 4. Koje namjene mora biti objekt u kojem se namjeravaju pružati usluge ugostiteljstva - smještaja u seljačkom domaćinstvu (odnosno OPG-u) ? Koja to mora biti mora odnosno može biti? Možda može biti više namjena, neznam. Molim vas, ako možete navedite koji zakon i koji članak potkrepljuje vaše navode. Pitanje se može činiti kao površno ili nepromišljeno, ali vjerujte mi nije. Čitam već neko vrijeme i tražim odgovore na raznim mjestima ali nitko mi sa sigurnošću ne može dati odgovor. Moja pitanje proizlazi iz činjenice da se prema Zakonu o prostornom uređenju (NN 153/13) članak 153. st.1 na legaliziranoj kući izvan građevinskog područja ne može mjenjati namjena, pošto nova namjena nije u skladu s prostornim planom. Citiram čl. 153. st.1. "Dozvola za promjenu namjene i uporabu građevine izdaje se ako je podnositelj zahtjeva uz zahtjev priložio propisanu dokumentaciju te ako se u postupku utvrdi da je nova namjena građevine, odnosno njezine samostalne uporabne cjeline i/ili lokacijski uvjet koji se namjerava promijeniti, u skladu s prostornim planom i da ista ispunjava uvjete propisane posebnim propisima za novu namjenu i/ili drugi lokacijski uvjet." Unaprijed hvala na odgovorima.
  9. Pozdrav, Živim u višestambenoj zgradi (4 etaže) koja je etažirana. Zgrada je u katastraskom operatu evidentirana prije 1968, dakle kao da ima uporabnu dozvolu. Ja živim na 2 katu, na kojem postoji samo moja samostalna uporabna cijelina - stan. U vlasničkom listu stoji da su na prvom katu postojale dvije samostalne cjeline (dva mala stančića površine 10,2m2 i 12,15m2) te njihov pripadak (kupaonica). Postojao je hodnik sa stubištem koji je zajenički prostor koji služi za komunikaciju 1 kata te stanova na 2.katu i potkrovlju (kao stubište) - hodnik je prolazio između stanova i kupaonice. Vlasnik stančića na prvom katu je svojm građevnom intervencijom izmjenio stanje na prvome katu. Srušio je kupaonicu te ju pripojio svojim dvama stančićima, oduzeo dio zajedničkog prostora i pripojio ga sebi. Uzeo je dio hodnika i od njega si formirao zatvoreni ulazni prostor u stan. Stvorio je tako zaokruženu samostalnu jednicu sa samo jednim ulazom u nju. Time je povećao korisnu površinu svoga stana, za cca 5m2, te za isto toliko smanjio površinu zajedničkog prostora - hodika. Nama je i dalje omogućen pristup do stubišta i komunikacija do vlastitih stanova. To pregrađivanje susjed je obavio bez suglasnosti ostalih suvlasnika, te bez građevinske dozovole. Može li on izmjenom elaborata etažiranja obuhvatit samo prvi kat upisati se kao vlasnik jedne samostalne uporabne cjeline - koja je u stvarnosti veća nego prehodne dvije. Može li dio zajedničkog prostora pripisati sebi? Treba li mu za eventualni elaborat "reetažiranja" suglasnost svih suvlasnika, pošto je eto pripojio dio zajedničkog prostora te povećanjem netto površine svoga stana povećao svoj udjel u vlasnički odnos tj. poremetio vlasničke udjele u nekretnini? Dali bi se u eventualnom slučaju izmjene vlasnički odnosa morao potpisivati novi međuvlasnički ugovor?
  10. nikolo

    Etažiranje

    Po mojim saznanjima nije nužno da ovlaštena osoba izrađuje međuvlasnički ugovor. Mogu ga izraditi ugovarajuće strane, ili osoba koja je izradila elaborat (ako zna). Bitno je da se poklapa sa površinama, oznakama i vlasničkim udjelima u elaboratu etažiranje. Meni se čini da je korektno napisan.
  11. Realno, susjed vama (ni izvođačima) nebi smio zabraniti pristup u dvorište jer ono nije njegovo vlasništvo. To što ga je ogradio nije ga učinilo njegovim.
  12. Puno hvala veterani! Tako nešto sam i pretpostavljao da treba napraviti samo su mi trebale konkretne smjernice koje ste mi vi dali. Određene dokumente (dokaze) sam već prikupio i sad ih mislim predat ODU. Ako mi još nešto zatreba se javim. Još jednom puno hvala na pomoći, stvarno ste korisni.
  13. Nažalost samo mali dio te imovine je bračna stečevina, ali pretpostavljam da je i malo dovoljno za osporavanje ugovora. Ali mene posebno zanima stvar sa nestankom novca, ipak je on meni kao jedinom punomoćeniku bio jedino legitimno nasljedstvo i sad sam ostao bez toga. Samo da ponovim u ugovoru stoji da novac ostaje ocu na raspolaganje, prema tome ne pripada uzdržavateljima. Zanima me dakle može li se na ostavinskoj raspravi na temelju utvrđenog otuđenog novca blokirati rasprava, tj. mogu li svojim nepristankom kočiti proces sve dok mi se ne vrati novac (ili dok ne ostvarimo neku nagodbu)? I dali da pokrećem prijavu Općinskom državnom odvjetništvu neovisno o ostavinskoj rapravi ili da ga pokušam vratit preko ostavinske rasprave? Koliko ja razumijem to su dva odvojena procesa. I na kraju, pošto sam odnedavno bez studentskih prava i prijavljen na Zavodu za zapošljavanje imam pravo na "imenovanje punomoćenika za zastupanje bez prava na nagradu". Pošto sam u nezavidnoj financijskoj situaciji to mi se čini kao dobar izbor, ali molim Vas cijenjene forumaše da me savjetujete po tom pitanju, kakva je praksa i kakva su iskustva kada se vas zastupa odvjetnik bez prava na naknadu?
  14. Poštovani, molim Vas za pomoć koliko god je to moguće. Naime, prije malo više od mjesec dana preminuo mi je otac koji je bio rastavljen od moje majke i nije živio s nama preko 10 godina. Prije par godina sklopio je ugovor o doživotnom uzdržavanju po kojem njegovim uzdržavateljima pripada gotovo sva njegova imovina. Gotovo sva jer postoji i bankovni račun za koji sam ja JEDINI opunomoćenik. U ugovoru o uzdržavanu je izričito navedeno da: "novac sa tog računa ostaje njemu na slobodno korištenje" i malo dalje stoji da: se ugovor raskida u slučaju neizvršavanja ugovornih obveza!" KLJUČNI DIO Nakon njegove smrti sa računa je dan za danom skidano po 2000 kuna sa bankomata preko njegove kartica koju ja nemam, već pretpostavljam - njegovi uzdržavatelji. Skinuto je oko 16000 kuna i na računu više nema ništa. Mogu li ikako vratit taj novac, te može li dokazivanje da su uzdržavatelji ukrali taj novac s računa poslužiti kao osnova za raskid ugovora o uzdržavanju? Za tjedan dana zakazana je ostavisnka raprava na kojoj, pošto su ostavinu prijavljivali uzdržavatelji, se vjerojatno bankovni račun niti ne spominje kao ostavina. Molim Vas za bilo kakav savjet, što mi je činiti, kome se obratiti, jer sam sam u ovome a nebih htio ostati bez svega - ipak sam u zakonski prvi nasljednik. Hvala
×
×
  • Napravi novi...