Jump to content

nina_d

Korisnik
  • Broj objava

    337
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Sve što je nina_d objavio

  1. postupak se sastoji od sastavljanja ugovora o darovanju na kojem se ovjerava vaš potpis kao darovatelja, vaša kćer (ako nema nekih razloga zbog kojih je osobođena) plaća porez na promet nekretnina, te imate još prijedlog za uknjižbu i podnošenje istog nadležnom općinskom sudu
  2. pa za početak se mogu žaliti svi sudionici natječja jer dosta je da pročitaju definiciju vježbenika, jeste bili prijavljeni na svojoj stručnoj spremi ili možda nižoj?
  3. Redoviti otkaz ako ste neprekidno zaposleni 4 god. onda je vaš otkazni rok mjesec i dva tjedna, odnosno max mjesec dana ako imate osobito važan razlog ( a i prema sudskoj praksi novi posao to jest). Dakle ako vas novi polodavac može čekati mjesec dana onad je ok. držite se savjeta kolege o načinu davanja otkaza da kasnije ne bi bilo dvojbe od kada je otkazni rok počeo teći. (povratnica ili osobna predaja uz pečat s datumom zaprimanja) Izvanredni nema otkaznog roka, ali trebate imate tešku povredu obveza iz radnog odnosa ili neku drugu osobito važnu činjenicu i vezani ste rokom od 15 dana od saznanja za takve činjenice koje bi nastavak radnog odnosa činile nemogućim. Jeste razmotrili opciju sporazumnog raskida, nekakv dogovor nije moguć? Tipa, odradit ćete pola otkaznog roka ali ćete za to vrijeme uvesti drugog kolegu u vaš posao ili nešto slično.
  4. vaš poslodavac ima obvezu napisati vam potvrdu o korištenju odnosno nekorištenju goidišnjeg odmora, dapače prekršaj je ukoliko vam istu potvrdu ne napiše i novi je poslodavac mora uvažiti. Međutim, ukoliko niste iskoristili pravo na godišnji odmor kod prijašnjeg poslodavca ono što je preostalo kod novog ćete moći koristiti samo u slučaju da vam prekid između dva radna odnosa nije duži od osam dana. Ukoliko je prekid duži od osam dana kod novog poslodavca trebate raditi 6 mj. da biste steki pravo na god. odmor. U protivnom (prekid manji od 8 dana) se smatra neprikinutim radnim stažom u pogledu prava na stjecanje godišnjeg odmora.
  5. Tonka daj još koju informaciju o odgodi primjene, ima li šanse, razvesli nas?
  6. Vjerovatno ću i ja tako, bi li i mogla poslati skriptu na mail apple6@net.hr unaprijed hvala
  7. molila bih drage kolege poneki savjet ili skriptu za gpp, završavam Vedriš-Klarića i to mi je slijdeće, a ne znam iz čega bih učila. hvala mail: apple6@net.hr
  8. dragi kolega čestitam na položenom ispitu i ako može pitanje dok je još sve "svježe". Po čemu si učio građanski postupak, imam jednu skriptu koja mi se čini stara i već dugo kola po internetu, ili je pametno uzeti zakon o parničnom postupku i "udri". Kakva dodatna literatura? Zahvaljujem i svima ostalima na odgovoru
  9. prijedlog: sporazumni raskid radnog odnosa, ukoliko se možete dogovoriti tada sporazumno utvrđujete zadnji dan rada, dakle to može biti bez otkaznog roka, polovica...kako se dogovorite.
  10. obzirom polsodavac nema obvezu produženja ugovora o radu na određno vrijeme, a ako vam, kako ste i naveli ne produži ugovor - prijava na Zavod za zapošljavanje.
  11. p.s. radnu knjižicu vam je dužan vratiti u roku od osam dana
  12. obratite se matičnom uredu u vašem mjestu (ispostava ureda državne uprave) i oni bi vas o svemu dalje trebali uputiti.
  13. tužba kojom kvalificirani posjednik traži povrat stvari od posjednika kod kojeg se ta stvar nalazi bez pravnog temelja ili na slabijem pravnom temelju. Imate još i actio negatoria publiciana - tužba kojom se koristi kval. posjednik u slučaju uznemiravanja, a ne oduzimanja stvari. Uglavnom, naći ćete je u Vedriš-Klariću u poglavlju o zaštiti prava vlasništva.
  14. Ne mislim da ćete neiskorištavanjem alikvotnog dijela izgubiti pravo ni isto, dapače steći ćete pravo na puni godišnji odmor. Alikvotni dio ne propada već se inkorporira u pravo na puni godišnji odmor. U slučaju da vam prestaje radni odnos (a čini mi se da kod vas to nije) treblo bi vam omogućiti korištenje istog prije prestanka radnog odnosa. Ovako će vam dobro doći u slučaju kolektivnog godišnjeg odmora za nadolazeće praznike ili za neke vaše potrebe, ali vam neće propasti već ćete ostavriti pravo na puni godišnji, znači ako ste iskoristili alikvotni dio puni godišnji se jednostavno umanjuje za broj iskorištenih dana, a ostatak koristite do zakonskog roka - 30. lipnja iduće godine.
  15. Činjenica da ste zaposleni kao vježbenik nije od utjecaja za ostvarivanje prava na god. odmor već samo rok od 6 mj. kojeg navodite. Nadalje, vi po čl. 51. Zakona o radu ostvarujete pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, znači ukupan broj dana punog god. odmora na koje biste ostvarivali pravo podijelite s 12, te dobiveni broj pomnožite s brojem mjeseci koje ste proveli u radu i to je alikvotni dio vašeg godišnjeg odmora. Pravo na puni godišnji steći ćete nakon šest mjeseci rada, znači u 2009. godini, a njega ćete moći koristiti do 30. lipnja 2010. godine.
  16. Vi biste se, prema vašem postu, zaposlili na nepuno radno vrijeme, što se radnog staža i ostalih prava tiče, ostvarujete ih kao da radite u punom radnom vremenu, dakle radni staž vam normalno "ide", a polodavac vam je dužan uplaćivati obvezno zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Što se naknade sa Zavoda tiče mislim da ne možete istovremeno biti zaposleni preko ugovora o djelu i nastaviti primati naknadu za nezaposlene.
  17. Eto kod mene na radnom mjestu (nije javni postor niti se bavimo djelatnostima nabrojanim u novom zakonu) bila inspekcija u kontroli. Samo su mi potvrdili da i dalje primjenjujemo famozni čl. 63. Zakon o zaštiti na radu, te da će češće dolaziti u kontrolu. Također, rekao je kako će i ovaj novi zakon vjerovatno ići u izmjenu pa će njegova primjena biti šira. Inače, baš sam jučer čitala članak o primjeni novog zakona u informatoru br.5708, ako nekome može pomoći.
  18. Mogu vam samo pomoći svojim osobnim iskustvom iz "avanture" realizacije takvog kredita jer su me "ubili" količinom zatražene dokumentacije. Jedna mi je banka također, kao i vama, tražila troškovnik i račune kojim bi se pravdala uložena sredstva, iznos kredita bi se "puštao" po principu, pola odmah, a ostalo po pravdanju troškova. Od njih sam odustala i ralizirala kredit u banci kojoj je bio dostatan samo troškovnik, a bez obveze pravadanja troškova računima za izvedene radove. Isto iz razloga što većina "meštara" posao odradi bez računa, a ukoliko zatražite račun ili neće uopće raditi ili će vam povećati cijenu, naravno najmanje za 22%. U momo slučaju se radilo o troškovniku koji je pokrivao izvedbu svih radova. Trebao je biti izrađen od strane ovlaštenog arhitekta (ili inženjera graditeljstva) što znači da je isti upisan u Komoru arhitekata i ineženjera u graditeljstvu i posjeduje pečat s ovlaštenjem. U praksi je moguće da vam netko drugi izradi troškovnik, a ovaj samo udari pečat. Nakon toga su me ponovno vratili jer je pečat bio samo na zadnjoj stranici, a trebao je biti i na prvoj. Kada sam i to obavila tražili su da im dostavim i presliku rješenja da je taj arhitkt upisan u Komoru. Uglavnom, svako sam malo išla u banku nositi nove i nove papire.
  19. Ako ste vi odabrani za taj posao, tijelo koje je raspisalo natječaj je dužno dostaviti svoju odluku svim sudionicima natječaja kako bi se eventualno mogli žaliti. Međutim, svakom sudioniku rok za žalbu teče od dana kada je zaprimio pismeno. Vi možete početi raditi po isteku žalbenog roka ukoliko se nitko nije žalio. Može vam se dogoditi da netko primi tu odluku primi dosta kasnije od drugih pa mu žalbeni rok tek počinje teći, a nekima je već završio... Ukoliko nije bilo puno sudionika natječaja, a adrese koje su dali su točne ne bi trebalo biti problema. Tri tjedna nije puno, mislim da je žalbeni rok 15 dana.
  20. ne razumijem baš najbolje vaše pitanje, ali ovako, područje je građansko pravao, obvezni dio, ugovorni odnosi. Nema zapreke da neki ugovor bude trostran, znači da imate tri potpisnika međutim, ovisi kakvu materiju reglirate ugovorom, formalne odredbe nisu iste za sve vrste ugovora. Niste naveli o kakvom se ugovoru radi, ali kako bi mogli tražiti od trećeg nešto na što se on nije obvezao. I čemu navođenje trećeg potpisnika ako on nije potpisan. Da njegov potpis nije potrebn vjerovatno ne bi bio ni naveden kao potpisnik.
  21. Ja bih vam samo rekla da ste vi dužni obavljati samo one poslove koji su vam navedeni u ugovoru o radu, odnosno ugovor se može pozivati na sistemaziaciju, pravilnik ili neki drugi akt tvrke gdje je sadržan opis vašeg radnog mjesta pa pogledajte. Također, trebalo bi biti navedeno i mjesto gdje se posao obavlja. Izgleda da se u vašem slučaju navedeno ne poštuje jer obavljate druge poslove na drugom radnom mjestu. Neznam kako bi mogli tužiti tvrku, ali imate pravo odbiti obavljanje poslova koji nisu u okviru vašeg radnog mjesta jer se potpisivanjem ugovora o radu niste obvezali na obavljanje poslova koje trenutno radite. Također, možete odbiti i potpisivanje dokumentacija ako takva odgovornost nije predviđena vrijedećim ugovorom o radu.
  22. Točno je da se može volontirati na sudu uz zasnovan radni odnos negdje drugo kada poslodavac normalno plaća doprinose, te vam daje suglasnost za volontiranje na sudu. Sudu se pismenim putem upućuje molba uz navođenje svrhe (stjecanje prava za pravosudni), poslova koje obavljate, te se prilaže suglasnost poslodavca. Ja sam nakon toga bila pozvana na razgovor kod predsjednika suda, volonitranje se odobrilo i dobila sam rješenje o početku volontiranja. Nakon godinu dana sam zazvala tajnicu predsjednika kada mogu doći po potvrdu i to je to. Međutim, uvjet za volontiranje nije zasnovan radni odnos kod nekog drugog poslodavca. Volontirati može i nezaposlena osoba. Na sudu ne zasniva radni odnos ali je isti obvezan uplaćivati doprinose.
  23. Ne radim u odvjetničkom u, već u trgovačkom društvu, u godišnji mi se uračunavaju subote sukladno mogućnosti koju je ostavio Zakon o radu da se to posebno uredi pravilnikom ili dr. aktom, e pa u našem jasno i lijepo piše da se subote uračunavaju, inače su radne većem dijelu zaposlenih koji su na terenu, uredi iznimno. Kada bi bilo volje mogli bismo jednostavno donijeti izmjene pravilnika i napisati da se subota ne uračunava u dane godišnjeg. Kada bi bilo volje... ovako svi godišnji namještaju tako da se na posao vraćaju u petak. To za nedjelju stvarno nisam čula i neznam koje je za to uporište da i ona ulazi u dane godišnjeg odmora.
  24. poslodavac ima obvezu isplate otpremnine u slučaju da vam otkazuje ugovor o radu nakon min. dvije godine neprekidnog rada (osim u slučaju otkaza uvjetovanog ponašenjem radnika) i to najmanje u iznosu jedne trećine mjesečne prosječne plaće ostavarene u tri mjeseca prije prestanka ugovora za svaku navršenu godinu rada.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija