ganesha

Ja smatram da sam u svemu prilično fer jer sam ja ta koja je na centru dogovorila kontakte prije prvog ročišta,kada je on ljutito napustio sobu jer ga je djelatnica centra istjerala van,nakon što je i zaštitar morao intervenirati.Radim apsolutno sve šta je u interesu djeteta i u ovih godinu i pola niti jednom mi se nije spočitnulo da sam tvdoglava i da je u meni problem.Ako jesam uvijek nastojim sagledati stvari i iz drugog kuta i popraviti šta se popraviti može.Samo,ako je u pitanju agresivna osoba za koju je sama sutkinja izjavila da mu nije stalo do djeteta već da mu je ona oružje protiv mene onda nema načina na koji ćete se sa takvim karakterom dogovoriti jer šta god da napravite on će uvijek pronaći nešto za šta će vas tužakati i okretati u svoju korist.Govori raznorazne laži i izvlači situacije iz konteksta,ali najtužnije jest što djetetu govori stvari tipa da je ne volim,da više volim druge nego nju,da je ne zovem,da me nije briga za nju i sl.Kada ona dođe od njega moram je par dana preodgajati,raditi na izražavanju,sva je raspuštena jako,priča sasvim drugačije nego inače,neće spavati kada treba i sl.Svima je jasno da imamo potpuno drugačije odgojne metode,da smo dva različita mentaliteta,ali nitko mu ništa ne sugerira nego se mene proziva da nisam tolerantna. Isto tako,kada je donešeno privremeno rješenje o kontaktima na moju sugestiju se izišlo ocu u susret da odabere dva dana u tjednu kada mu odgovara da bude sa djetetom jer radi u smjenama,pa da iskoristi priliku kada je kod kuće,što znači da nema fiksno određene dane. ja bih najviše voljela da se kao ljudi možemo dogovoriti i praktički uskakati kada je to moguće jedno drugome za dijete,ali njegova osveta je jača od njega i jednostavno poduzima sve da me oblati kao majku i pred drugima i pred djetetom,nema dogovora već onako kako si on zacrta,nije važno da li je to za nju dobro ili nije.primjera radi,trebala je ići u maškare sa vrtićem i on nije dao jer je taj vikend trebala biti sa njime. Nadalje,otac je čak izjavio da on nju ako ona ne bude htjela u školu poć da je neće na ništa prisiljavati.Sada jednostavno nisam pametna,ali mi to sve ne djeluje baš kao stav oca kojemu je bitan interes djeteta.

Ne kažem da činim nikakvu uslugu uskoro bivšem suprugu,činjenica jest da je centar upoznat sa time da nemam ništa protiv da dijete viđa oca i više no što u privremenom rješenju piše,ali otac je taj koji koristi dijete u svrhu inaćenja meni jer se ne može pomiriti sa činjenicom da sam ga napustila,ne iz razloga jer mu je stalo do zajedničkog života samnom već iz čiste osvete.Isto tako znala sam u gradu npr.kad je naišao pustiti dijete sa njim na nekoliko sati zbog nje,ne brojim mu svaku minutu ako je ne dovede na vrijeme,ali ako je to navečer u 21 sat umjesto u 19,a dijete budim u pola 6 ujutro jer je vodim u vrtić mislim da to nije u redu. Čak se desilo par situacija kada je zadržao dijete i po 4 dana,i tada je Centar savjetovao da se zove policija,ali nisam htjela nikakve drame oko toga.suprug mi se ne javlja kada je dijete kod njega,ako se javi govori pred djetetom svakojake prostote,njoj govori svašta protiv mene i nastoji je na jako loš način okrenuti protiv mene i zato mislim da joj nije previše u interesu boraviti u njegovoj blizini,pogotovo jer je osoba koja ima jako impulzivan karakter i koja je okarakterizirana kao vrlo nagla i van kontrole.Samo,činjenica jest da je u rodbinskoj vezi sa osobom na CZSS pa se bojim da nije do toga,jer na mene se uglavnom vrši konstantan pritisak,a kad on ide kontra zakona ni ne prigovori mu se.S njime nema dogovora,mora biti kako si on zacrta ili intervenira na sve strane,prijavljuje me na centar,na policiju da zanemarujem dijete i svakakve načine koristi da mi se osveti.

pitam iz razloga tog što je prvotni prijedlog centra o boravku djeteta bio tri dana kod oca i tri dana kod mene s time da je dijete imalo 2,5 godina.Tom prijedlogu se i sutkinja začudila pošto nije baš praksa takva,već je u interesu djeteta da ima stalni boravak u jednom kućanstvu.

Ma svima ga je više dosta od tog tužakanja i svega. Nisam u potpunosti razumjela ovaj dio o skrbništvu,povjera djeteta mora biti.Da li imate saznanja o mogućnosti da npr.dijete bude isti broj dana i kod njega i kod mene?

U principu,da,ali sinoć sam zvala istu osobu sa centra,kada je on meni rekoa za tih 10 dana,i ona mi je rekla da se probam sa njime dogovoriti o te dvije opcije,da bi danas ta osoba mene kontaktirala i rekla da šta kompliciram.Smeta me to izokretanje stalno,meni jedno da bi na kraju ispalo nešto drugo.Najprije me podrže u prijedlogu,a onda kad on ne pristane onda sam ja ta koja komplicira.

To i radim,nazovem max 2x.Nisam opsjednuta i normalno da mi fali,ali pomirila sam se sa time.Samo on tvrdi da ga maltretiram i zovem,što ponavljam nije istina. Čak ako je taj dan otišla k njemu ni ne zovem,već slijedeći tek,samo onda on mene tuži na policiju i centar da se ne brinem o djetetu,da me ne zanima kako je.Ako pak nazovem 2x onda pak tuži da ga maltetiram.Sve u svemu šta god da napravim nije dobro,jer se on isto tako bori za skrbništvo i ne da mi razvod braka.

nije da inzistiram,nemam takav nastup već nastojim olakšati njoj u svemu tome,Čak je jednom socijalni radnik na centru rekao da ima osjećaj da bih ja nju njemu dala i više no što je odlukom suda donešeno samo da je on korektniji u dogovorima.

U redu,samo njoj se baš nije išlo i događa se da ne želi tamo poć,samo ja joj nastojim olakšati pa joj lijepo objasnim da se bude igrala,da joj bude lijepo i na taj način nastojim joj olakšati.Kada nazove uvijek joj pustim da odluči hoće li sa njime razgovarati ili ne i stvarno nastojim napraviti sve u njenom interesu,samo on situaciju prikazuje drugačijom i sada kad mi je pukao film i kad sam rekla u redu,ajde da se dogovorimo van suda neka bude kod tebe i navela mu one dvije solucije ispadne da su mu na cntru bez prethodne konzultacije samnom dale za pravo na 10 dana.I sada naravno da ispada da ja kompliciram,ali kao majka mislim da bi bilo korektno da su mi javili i rekli pa da se i ja obavijestim o tome. I samo me zanima ta prijetnja koliko je to moguće sada da se promijeni mišljenje centra o povjeri djeteta,s obzirom da idemo na razgovor u četvrtak svi skupa na centar.

U ovih 10 dana ima pravo je zadržati kod kuće bez odlaženja u vrtić,ali u ovih godinu i pola nije poštovao odluku suda za odvođenje djeteta u vrtić.I nije važno to,nego ja sam problem jer to želim.,pošto imam onda sa njom problema. Isto tako njima govoi da se uredno javlja kad zovem i da mi daje dijete na telefon kad je tamo što nije istina,obično joj ni ne kaže da sam zvala već ili se ne javi,ili kad se javi opsuje me i poklopi slušalicu,ili čak kaže da ona ne želi samnom razgovarati.

Ma riješena stvar je već,jer je otišla k njemu već jutros,samo sinoć kada mi je on to rekao više nisam imala kada se posavjetovati ni sa odvjetnicom svojom.Mislim da je puno 10 dana sada ovako odjednom,s obzirom da je pretpostavljam neće voditi u vrtić.Samo me smeta kad mu se popušta već godinu i pola dana,jer nije osoba koja će reći dobro,u redu,dogovorit ćemo se već meni radi jednu stvar,a na centru govori sasvim drugo.

Još da napomenem da nam je dodijeljen nadzor,s time da je ta osoba bila prisutna jednom u 8 mjeseci na primopredaji i u principu moram ja zvati da kažem kaka je dijete otišlo ocu,a ne ona da se informira.I druga stvar je ta da ta osoba uopće ne koordinira susrete za što je u principu i postavljena na nadzor.Sve u svemu,u ovih godinu i pola što traje sudski proces nisam stvarno imala ništa protiv da dijete viđa oca jer je njoj tako lakše,samo sam nastojala da to bude nekakva rutina,čak sam išla u susret ocu koji radi u smjenama da si sam odabere koja dva dana u tjednu mu odgovaraju da vidi dijete i da mi javi večer prije da je znam pripremiti.No međutim,stalno me se optužuje da kompliciram što želim da je ponekad odvede u vrtić.A isto tako kada mu popustim onda se žali da se hoću riješiti djeteta.

Hvala na objektivnosti. Nije stvar u tome da kompliciram oko toga,samo mišljnja sam da bi se i mene o nekim dogovorima trebalo na vrijeme obavijestiti.Da li mi možete reći koliko sam sa time naškodila samoj sebi u smislu povjere djeteta? Prijedlog centra je donešen još prije godinu dana,s time da su pred mjesec dana na raspravi na sudu napravili malu uzmjenu glede kontakata,da po dijete dođe u vrtić i da je zadrži do navečer dva dana u tjednu.I sa time sam se složila. Jedino što je suprug sposoban na svakojake laže i izvlačenje situacija iz konteksta i sa time se ne mogu boriti,a činjenica jest da je privatno njegova obitelj u dobrim odnosima sa psihologicom koja je u timu na CZSS,pa mi to sve malo sumnjivo.

U redu je to,tako sam postupila i unatrag godinu i pola,ali stvar je u tome što mi se do sada uopće nije priznavalo to što sam nazovi "popuštala" da provede i zimske i ljetne praznike sa ocem,a on uporno tvrdi da mu se brani,I sada kad sam rekla da je dosta,sada ja ispadam tvrdoglava i kompliciram stvar.Još da napomenem da otac ne poštuje to privremeno rješenje od suda po kojem bi je trebao jedan dan u tjednu voditi u vrtić.On to ne radi i u principu mene se proziva da se ne želim dogovoriti,a ja sam mu dala dvje opcije koje mu odgovaraju...ili od danas do petka,ili od nedjelje do nedjelje.Međutim,on je jučer ujutro bio na Centru i sa njima se dogovorio o tih 10 dana,ali nitko mi ništa nije javio o tome jučer sa centra.

Koliko je CZSS ovlašten vršiti pritisak na majku tijekom sudskog procesa razvoda braka s obzirom na privremeno rješenje po kojem otac ima odobrene kontakte sa djetetom? Naime,u privremenom rješenju navedeni su kontakti,ali nije navedeno pravo za korištenje godišnjih odmora.Pristala sam na to da dijete bude sa njime 7 dana,ali on traži 10 i pošto sam bila protiv toga djelatnice sa Centra su izvršile pritisak na mene da on ima peavo na 10 dana kao otac i čak su mi zaprijetile da će pisati novi prijedlog na sud o povjeri djeteta,s time da je prvotni prijedlog taj da dijete ide meni.Zanima me koliko u tome svemu ja moram popuštati na njihove prijedloge,a po njegovoj želji?

Hvala To mi savjetovalo nekoliko osoba koje su bile u sličnoj situaciji ili su na neki način pravno potkovane. Samo pošto dotična sutkinja tvrdi da u njenoj sudnici prilikom brakorazvodne parnice nema sudske prakse jer se sve svodi na dogovor između stranaka u postupku,zanimalo bi me di je tu granica,da li ima netko tko je doživio sličnu situaciju i kako se razriješilo. Koji su konkretni razlozi na temelju kojih se može tražiti izuzeće sudca?