Jump to content

matovilka

Korisnik
  • Broj objava

    124
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. Mislim da preporuku ne moraju uvažiti, već rješenje o djelomičnom ili potpunom gubitku radne sposobnosti Zavoda za mirovinsko osiguranje.
  2. Kao prvo, kako radite ostale dane u tjednu? Jasno je da ako radite 7 dana u tjednu (uključujući nedjelju) da vam se mora osigurati tjedni odmor u sljedećem tjednu u trajanju od najmanje 24 sata plus dnevni odmor između dva radna dana. Ako na dan na koji ste prema rasporedu trebali raditi, a niste radili zbog blagdana, imate pravo na naknadu plaće za blagdan, bez obzira u koji dan pada blagdan. Na blagdan vi niste imali tjedni odmor (kako vi zovete slobodni dan), pa sukladno tome imali bi pravo na tjedni odmor (slobodni dan). Što se tiče bolovanja, doktor bi vam trebao izdati doznake za bolovanje za dane koje ste trebali raditi prema rasporedu a niste zbog bolesti, što uopće nema veze sa tjednim odmorom. Nije mi jasan odgovor Haska, jer nema veze s pitanjem koji je postavila Anna123
  3. Da li član upravnog vijeća koji se želi kandidirat za ravnatelja, prije prijavne na natječaj mora dati ostavku u upravnom vijeću?
  4. Koje su posljedice po radnika ako ne prihvati sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je radno sposoban - prilagođeno radno mjesto, a nadležno tijelo mu je izdalo rješenje o djelomičnom gubitku radne sposobnosti u 100%-tnom radnom vremenu? Da li nakon osobno uvjetovanog otkaza ugovora o radu stječe pravo na invalidsku mirovinu?
  5. Radniku je dat otkaz s ponudom novog ugovora o radu. Radnik ne potpisuje i ulaže zahtjev za zaštitu prava. Poslodavac ne može prihvatiti ZZP i dostavlja mu otkaz ugovora o radu. Da li nakon toga postoji mogućnost da radnik ipak prihvati i potpiše izmijenjeni ugovor o radu?
  6. Zbog izvanrednih okolnosti i premalo radnika na određenim radnim mjestima, plan godišnjeg odmora nije donesen do 30. 6. već nekoliko dana kasnije. Znam da je to prekršaj. Radnik koji je želio koristiti godišnji odmor od 3. 7. nije došao po rješenje o godišnjem odmoru već ga je započeo koristiti 3. 7. bez saznanja da li je odobreno ili ne. Što u ovakvom slučaju učiniti?
  7. Znači u pravilu su dani tjednog odmora subota i nedjelja, ali ponekad i ne moraju biti baš ti dani, naravno kad to posao zahtjeva. U pravilu, znači, može, u većini slučajeva ali ne mora. Je l to ispravno mišljenje? Nadalje molim odgovor na pitanje male preraspodjele i preraspodjele radnog vremena, kad radničko vijeće ne daje suglasnost, koja je daljnja procedura?
  8. Ako se u npr. Granskom kolektivnom ugovoru kaže da se tjedni odmor koristi u pravilu subotom i nedjeljom, da li je to obvezujuće za svaki vikend za svakog radnika? Odnosno da li u pravilu znači da u većini slučajeva je to tako, ali da postoje iznimke? Druga stvar, ako "mala preraspodjela" radnog vremena ili preraspodjela radnog vremena koja je predviđena kolektivnim ugovorom, ali nije ugovorena sporazumom između radničkog vijeća, tj. ono odbija dati suglasnost na preraspodjelu, što je nadalje moguće? Tražiti od inspekcije rada suglasnost ili...? Unaprijed zahvaljujem.
  9. Molim tumačenje dviju odredbi iz Kolektivnih ugovora. Radi se o godišnjem odmoru: Prema Granskom KU za ustanove u kulturi 1. Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može biti manje od najkraćeg trajanja toga odmora utvrđenog Zakonom o radu. 2. Godišnji odmor iz stavka 1. ovoga članka uvećava se prema kriterijima i u trajanju kako slijedi: ........ Prema Temeljnom KU za javne službe 1. Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na 18 dana dodaju dani godišnjeg odmora prema kriterijima utvrđenim kolektivnim ugovorima djelatnosti. 2. Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi manje od najkraćeg trajanja toga odmora utvrđenog Zakonom o radu, niti više od 30 radnih dana. MOlim lijepo tumačenje da li je prema Granskom kolektivnom ugovoru osnovica 20 dana? I ako je da li se može primjenivati pravo povoljnije za radnika ako se u Temeljnom kolektivnom ugovoru izrijekom navodi osnovica od 18 dana? Unaprijed zahvaljujem
  10. Ako je u pravilniku o radu ili po djelatnosti firme, koju spominjete, za vaše radno mjesto propisana VŠS, ne možete tražiti da Vas se prijavi na VSS, samo zato jer ste u međuvremenu postali VSS. To bi se moglo eventualno primijeniti ako Vas je poslodavac sam uputio na doškolovanje, pa samim tim je očito da postoji potreba za VSS, ali i onda samo ako je predviđeno radno mjesto po sistematizaciji za VSS i ako je nepopunjeno.
  11. Skupina radnika podnijela je Zahtjev za zaštitu prava, u kojem je kao primaoc naveden šer računovodstva, a na dnu dopisa piše dostaviti ravnatelju i sindikalnom povjereniku. Da li je takav ZZP zakonit?
  12. Prema prijašnjem Zakonu o zakupu poslovnog prostora imao je dotadašnji zakupnik ako je prihvatio cijenu najviše ponude. Koliko sam čitala u novom Zakonu o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora toga više nema. Ili ima? Naišla sam samo da fizičke osobe koje ispunjavanju odrednice Zakon o braniteljima imaju prednost. Molim Vas pojašnjenje. Unaprijed zahvaljujem
  13. Koliko ja znam, ako ti je račun u to vrijeme i dalje blokiran, a imaš zaštićeni račun, uplate i dalje idu i na jedan i na drugi prema zakonskim propisima. Ne znam kolika ti je plaća, odnosno naknada plaće, pa ne mogu reći da li je to 2/3 + 1/3 ili drugačije.
  14. Rad naše ustanove odvija se i vikendom. Svaki vikend su dežurna 3 zaposlenika, koji se tijekom mjeseca smjenjuju. Ostali rade od ponedjeljka do petka. Pitanje je da li se to dežurstvo može smatrati prekovremenim radom, s obzirom da takav rad vikendom nije nastao uslijed više sile ili nekog drugog izvanrednog slučaja, nego rasporeda rada ustanove?
  15. U javnoj ustanovi postoje radna mjesta na kojima nekoliko zaposlenika obavlja sa nižom stručnom spremom od propisane. Od početka zapošljavanja obavljali su poslove višeg radnog mjesta, za što imaju i ugovore o radu, od kada je prošlo i preko 20 godina. Prema novoj uredbi i dodatku granskog kolektivnog ugovora, koji je još uvijek na snazi, spomenuta radna mjesta ih smještaju u puno niže koeficijente. Pitanje je da li se tim zaposlenicima mora smanjiti koeficijent složenosti poslova, zbog stvarne manje stručne spreme od propisan? Da li postoji neka uredba, zakon ili sl. iz kojeg se to može iščitati. Napominjem da su ti djelatnici vrlo stručni i svoj posao odrađuju više nego kvalitetno, da su opterećeni i sa više poslova od onih predviđenih sistematizacijom i uredbom, jer je zabrana zapošljavanja u javnim službama. Što napraviti u ovom slučaju?
×
×
  • Napravi novi...