Cleopatre

Hvala velika!!!!!!

Prije svega, hvala što ste izdvojili vrijeme i odgovorili mi na pitanje Znam da je hipoteka oblik dobrovoljnog podzaložnog prava, ali zanima me konkretan primjer. Recimo, ja imam založno pravo na nečijem zemljištu, tj. hipotekom je osigurana neka moja tražbina, i ja podignem hipoteku na to zemljište, da li je to onda nadhipoteka ili??

Može li mi neko navesti primjer nadhipoteke?

Mene zanima u kojim slucajevima prijenos posjeda po traditio brevi manu dolazi u obzir? Koliko ja znam, ZOVO je uveo, a ZV prihvatio objektivisticku konstrukciju posjeda, sto ce reci da prijenos posjeda ocitovanjem s posrednog na neposrednog posjednika nije moguc, jer se prakticno brise svaka razlika izmedju detencije i posjeda. Zanima me, jesam li u pravu?

Pretpostavljam da su ovakve situacije u praksi dosta ceste: Osoba A., koje je vlasnik stambenog objekta je zakljucila sa osobom B. ugovor o zakupu poslovnih prostorija. Ugovor je zakljucen tj. datiran dana 10.01.2005. godine, na vremensko razdoblje od godinu dana. Međutim, prije proteka roka od godine osoba A, je onemogucila osobu B. u posjedovanju, na nacin da je izvrsila izmjenu brave na ulaznim vratima stambenog prostora, koje je bilo predmet ugovora o zakupu. Ono sto mene interesuje kako ce sud postupiti ukoliko osoba B. ustane sa tuzbom zbog smetanja posjeda? Da li se osoba A. moze pozvati na pravo vlasnistva? Ja nekako mislim da sud u ovom slucaju ne bi trebao uvaziti petitorni prigovor, jer niko ne osporava pravo na vlasnistvo osobe A, ali opet nisam sigurna. Po meni bi parnicu trebala dobiti osoba B. Zna li neko pouzdan odgovor?

E ovako mene interesuje kakva su ovlaštenja lica koje je na viciozan način steklo posjed stvari od neposrednog posjednika koji je fakticku vlast na stvari izvrsavao preko pomocnika u posjedovanju, i da li ih uopste ima?