Drago_Gervais

Poštovani, Radim u jedinici lokalne samouprave na radnom mjestu koje zahtijeva posebnu zdravstvenu sposobnost. To znači da se taj posao ne može obavljati ukoliko bolujete od bilo kakvih kroničnih psihičkih ili drugih bolesti. Ja sam se tijekom obavljanja tog posla psihički razbolio i sad mi je, nažalost, potrebno bolovanje koje bi vrlo vjerojatno moglo potrajati i nekoliko mjeseci. U slučaju da odem na bolovanje i da me nema dulje vrijeme, moj poslodavac bi mogao tražiti provjeru moje zdravstvene sposobnosti slanjem na ponovni liječnički pregled za radno mjesto na koje sam raspoređen. To je malo vjerojatno, ali je moguće, pogotovo znajući da živimo u korumpiranoj državi i da moj poslodavac teoretski protuzakonitim putem može doći do stvarnog razloga mog bolovanja. U tom slučaju ja taj liječnički pregled ne bih mogao proći jer bolujem od kronične psihičke bolesti. Zanima me što bi se u tom slučaju dogodilo. Bih li tada bio stavljen na raspolaganje, nakon čega mogu dobiti i otkaz ili me poslodavac, s obzirom na to da sam bolestan, po zakonu mora rasporediti na drugo radno mjesto prikladno mom zdravstvenom stanju? Unaprijed svima zahvaljujem na odgovorima.

Pozdrav! Molim preporuku za dobrog odvjetnika u Zagrebu koji je stručnjak za zemljišnoknjižno pravo.

Tražim kvalitetnog odvjetnika u Zagrebu radi podizanja tužbe zbog služnosti puta na zemljišnoj parceli.

Tražim dobrog odvjetnika iz Zagreba za radne sporove. Molim informacije na PM. Hvala!

Za obavezni prekršajni nalog vrijede propisi iz Prekršajnog zakona. Ovdje nije riječ o upravnom, već o neupravnom postupku. Kako Vam je u poštanskom sandučiću ostavljena obavijest o pošiljci, a vi je niste preuzeli (pogotovo ako je niste preuzeli više puta), redarstvo ima pravo zaključiti da namjerno izbjegavate primitak pošiljke. Jedino što Vam preostaje je tražiti povrat u prijašnje stanje ukoliko imate opravdani razlog i dokaz da niste mogli preuzeti pošiljku. Ukoliko za to nemate dokaz, prekršajni sud će odbaciti Vaš zahtjev.

Nisam znao da ste vi taj koji određuje imaju li to pravo ili ne.

Mislim da su ovdje primijenili čl. 145. st. 5. Prekršajnog zakona. "(5) Ako se poziv ili odluka ne može stranci ili sudioniku u postupku (članak 108. stavak 1. i 2.) dostaviti jer nije sudu prijavila promjenu adrese ili postoje okolnosti koje ukazuju da očito izbjegava primitak poziva ili odluke, sud će istaknuti poziv ili odluku, osim presude kojom je okrivljeniku izrečena kazna zatvora ili maloljetnički zatvor, na oglasnu ploču suda i protekom osmog dana od stavljanja na oglasnu ploču dostava se smatra uredno obavljenom. Na jednak način postupit će se i u svezi dostave pravomoćne odluke radi njezina izvršavanja."

Vjerojatno si parkirao u prometnoj traci. Dakle, u prekršaju si.

Mjerodavan je Zakon o općem upravnom postupku prema kojem žalba na Rješenje komunalnog redarstva ne odgađa izvršenje istog. No, u praksi, komunalna redarstva ne brzaju s izvršenjima ukoliko stranka podnese žalbu nego u pravilu čekaju odluku Ministarstva graditeljstva pa postupaju sukladno njoj.

Hoće. Nisu oni tako ažurni.

Jučer me sa ceste u vožnji pri velikoj brzini pokušao svojim autom izgurati čovjek koji je nakon toga pobjegao i kojem sam zapamtio registraciju, te ga odmah prijavio policiji. Dežurna policajka rekla mi je da mogu naknadno podnijeti prijavu u svoju najbližu policijsku postaju. Tamo su mi rekli da odem u I. postaju prometne policije u Zagrebu jer se na njihovom terenu desila ta situacija, a kada sam njih nazvao kako bih to ipak provjerio, rečeno mi je da moram otići podnijeti pismenu prijavu prekršajnom sudu, a ne policiji. Može li mi netko reći što je ovdje točno i otkad se to ovakve stvari prijavljuju pismeno prekršajnom sudu, a ne policiji?

Poslodavac mi omogućuje da godišnji odmor koristim u dva dijela, ali problem je u tome što se od mene traži da do polovice siječnja odredim korištenje godišnjeg odmora za cijelu godinu, što mi nikako ne odgovara. Isto tako korištenje godišnjeg odmora u mojoj firmi ne smije biti kraće od 12 dana, što znači da nemam pravo na taj famozni jedan dan godišnjeg kad to meni odgovara (s najavom tri dana ranije).

Poslodvac ne dopusta prebacivanje godisnjeg iza 31.12. vec se cijeli godisnji mora iskoristiti u tekucoj godini i to s naglaskom na to da se u komadu ne smije koristiti manje od 12 dana godisnjeg odmora. Da li se radi o krsenju Zakona o radu i da li je ovo dovoljan razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu od strane radnika zbog osobito teske povrede ugovora?

Pa pitao sam samo jel mogu dobit godišnji i da vidim jel još tko zna što o tome za neodrađivanje otkaznog roka. Šta se čudiš? Pametnjaković.

Ne znam za vaša iskustva, ali jedan 55-godišnji pravnik mi je rekao da nema gotovo nikakve šanse da poslodavac na sudu uspije dokazati da mu je radnik nanio štetu neodrađivanjem otkaznog roka, odnosno tvrdi da si sa tom tužbom poslodavci mogu slobodno obrisati stražnjicu.

Sad ću ti dati jedan primjer iz svoje firme. Neplaćeni rad subotom koji je često najavljen tek u petak popodne. I sad da ja idem poslodavcu prijetiti državnim inspektoratom? Pa dobio bih nogu u guzicu prije nego što bih išta i rekao. Tako da mi nemoj pričati priče o tome da se poslodavci često vrlo brzo otrijezne kada ih podsjetiš na njihove obveze prema radniku. U većini firmi je situacija takva da ako ti se ne sviđa što te ne plaćaju prekovremeno, subotama i slično - izvoli, idi negdje drugdje. A prijava inspektoratu će sigurno rezultirati smještanjem otkaza.

Da sam se poslužio tim "pravnim sredstvima" kad sam to trebao, vrlo brzo bih izletio iz firme i ostao na cesti bez posla. Jer kod nas ti vrlo lako smjeste otkaz kad se počneš buniti. Sad sam našao novi posao i to je to. Spominješ da nam je država ovakva kakva je, a u tom slučaju i sam znaš da kod nas uopće nije pametno poduzimati "pravne poteze" protiv šefova i firmi ako želiš zadržati posao. Baš zato što nam je država takva kakva jest i što nam je pravni sustav takav kakav jest. Ja ću gledati svoj interes, kao što bi moj poslodavac gledao svoj.

Sporazumno ili nesporazumno, ja mu otkazni rok neću odraditi, pa nek me tuži. Napravit ću i ja njemu protutužbu u tom slučaju. Ustvari, u slučaju da ne bude htio potpisati sporazumni raskid ugovora o radu zaključno sa 31.03, ja mu jednostavno neću doći na posao idući tjedan i to je to. Pa ću izgubiti godišnji odmor i dobro.

Hvala na odgovoru. U slučaju neodrađivanja otkaznog roka s moje strane i u slučaju da me poslodavac zbog toga tuži, može li on ikako na sudu dokazati da sam mu neodrađivanjem cijelog otkaznog roka nanio štetu? Što kaže sudska praksa?

Recimo da u petak, 25.03. dam redovni otkaz ugovora o radu, naravno u pisanom obliku i 01.04. počnem raditi kod novog poslodavca, znači za manje od 8 dana, da li imam pravo na normalan godišnji odmor ili mi se zbog redovnog otkaza računa kao da sam imao prekid između dva radna odnosa? Dakle, moram li u tom slučaju "zaraditi" godišnji odmor radom od 6 mjeseci ili je ovo ista stvar kao da sam potpisao sporazumni prekid?

Trenutno sam na ugovoru na neodređeno vrijeme. Kada bih u roku od 8 dana prešao kod novog poslodavca, da li time meni dolazi do prekida radnog odnosa? Odnosno, da li time imam pravo na to da mi stari poslodavac isplati razmjerni dio novog godišnjeg odmora za 2011. godinu? Jedna pravnica mi uporno tvrdi da promjenom poslodavca u roku od 8 dana ne dolazi do prekida radnog odnosa i da time ne mogu dobiti iskorištenje novog godišnjeg odmora, ali mi istovremeno tvrdi i da se stari godišnji odmor može prenijeti u novu firmu, pa mislim da općenito lupeta gluposti. Pokušao sam o promjeni poslodavca i prekidu radnog odnosa tražiti u Zakonu o radu ali nisam ništa uspio naći. Može li mi netko citirati Zakon? Puno hvala.

Ma bolje se ne natezati s budalom, uzmi što ti nudi i doviđenja.

Zakon o radu kaže: Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora Članak 60. (1) Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad). (2) Poslodavac nema pravo od radnika tražiti vraćanje naknade plaće isplaćene za korištenje godišnjeg odmora iskorištenog prije ispunjenja uvjeta iz članka 59. stavka 1. ovoga Zakona. Naknada za neiskorišteni godišnji odmor Članak 61. (1) U slučaju prestanka ugovora o radu, poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora. (2) Naknada iz stavka 1. ovoga članka određuje se, sukladno odredbi članka 60. stavka 1. ovoga Zakona, razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora.

Netočno. Prema stajalištu sudske prakse (Općinskog građanskog suda u Zagrebu) radnik ima pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor od starog poslodavca, te ukoliko je unutar 8 dana prešao kod novog poslodavca, iskoristiti neiskorišteni godišnji odmor kod novog poslodavca. Recimo da iskoristim preostali godišnji odmor kod starog poslodavca. U novoj firmi se zaposlim prije nove godine. Kada ponovno dobivam puni godišnji odmor za 2011. godinu? 01.01.2011. godine, 01.07.2011. godine, nakon šest mjeseci neprekidnog rada (nisam imao prekid rada dulji od osam dana)? Taj dio mi nije jasan.

Uskoro ću preći u novu firmu. Kod ovog poslodavca ću, po zakonu, ili iskoristiti preostali godišnji do kraja ili ću tražiti isplatu. Kod novog poslodavca ću se zaposliti u roku manjem od osam dana. Da li odmah imam pravo na novi godišnji odmor u punom trajanju?