artus

Radi se o izjavi o odricanju, odnosno ustupanju nekretnine drugoj osobi u naslijeđe.

dali se izjava ovjerena u BiH 1996 godine kod njihovog biljžnika priznaje u RH kao pravni dokument, to jest ima li istu pravnu snagu kao da je ista takova izjava data i ovjerena u RH

slobodan sam zamoliti za pojašnjenje, ako sam dobro razumio stranka u postupku u ovome slučaju tužitelj ako dade lažni iskaz i time iskazom ishodi konačnu odluku na sudu u svoju korist je kazneno djelo, a tuženik što s njim ?

Puno hvala, pomogli ste mi dočarati jasniju sliku o svjedocima, još samo jedno pitanje : smatra li se fotografija učinkovitim dokazom koja demantira lažne iskaze svjedoka, a koju bi želio još u vrijeme procesa predočiti , to jest ima li fotografija snagu dokaza na sudu. Hvala

Hvala na Vašemu ljubaznom odgovoru ( kojega sam razumio u cijelosti ), pa bi rado znati ako tužitelj govori neistinu a njegov svjetok po njegovom naputku tu istu laž ponvalja na Sudu možete li mi reći što mi je činiti , jer ako Sud prihvati njihove izjave bez bez potkrijpljenih relevantnih dokaza i činjenica bojim se da se takovo suđenje može pretvoriti u farsu, budući da ja nemm takvih svjedoka koji se bave prepričavanjem " rekla, kazala ". U tome slučaju koji mi je pravni lijek. Hvala.

u parničkom postupku tužitelj je doveo svjedoka koji je lažno svjedočio u korist tužitelja . Tom lažnom izjavom koju ničim nije potkrijepio osim na " relata refero " odnosno iznio je ono što je čuo od tužitelja bez ikakvi relevantnih dokaza i činjenica . Budući da ishod procesa značajno ovisi o tome svjedoku želio bih protiv njega podnijeti kaznenu pijavu. Komu ?. Hvala na odgovoru.

Pri odluci da se roditelja otpremi u starački dom , dali je potrebna suglasnost i roditelja i djece. Ako je tomu tako kojim je to zakonom definirano. Hvala

Dali je okolnost kada sudac u parničnom postupku ( pri lažnim izjavama svjedoka) tuženiku ne dozvoljava ( te ) laži svjedoka opovrgnuti , niti komentirati niti postaviti pitanje koje ne ide u korist tužitelju , zapravo pristranost suca u korist tužitelja. Pojašnjavam ovo pitanje činjenicom da su sve neistine, poluistine i " nebuloze " tih svjedoka ušle u zapisnik kao istina , pa je poznato da ono što nije navedeno u spisima niti ne postoji , a niti se nije dogodilo. Na taj način se se tuženiku nekorektnim postupkom suca u vođenju parnice svjesno umanjuju šanse i mogučnost u pošten, objektivan i pravedan ishod parničenja. Hvala na odgovoru.

Bili ste ljubazni, puno hvala !

Isprika, malo nespretno osmišljen upit. Nasljednici ostaviteljice preminule majke, njezina djeca kćer i sin su u parničnom postupku. Kćer koja je bila opunomoćena raspolagati tekućim računom majke u banci nije dostavila na uvid stanje na dan smrti preminule majke, pa je pitanje može može li sin dobiti uvid od banke u stanje tekućeg računa preminule, budući da je njezina kćer isti zatajila. Hvala

Upisala se pod svojim imenom i na njezino ime glasi posjedovni list, iako vlastovnica još uvijek glasi na ostaviteljicu, stoga nije baš jasno kojim mehanizmom je to uspjela realizirati jer je ta nekretnina u parničkom postupku i novi vlasnik/ci nije/ nisu poznati.

Molim odgovor, temeljem kojega dokumenta je sunasljednica u parničnom postupku dobila posjedovni list iako se i dalje ostaviteljica vodi kao vlasnik nekretnine a parnički postupak još nije završen. Hvala

Nakon smrti vlasnice tekućeg računa u banci na koji je pristizala mirovina, opunomoćiteljica ( njezina kćer) na ostavinskoj raspravi zatajila je stanje na računu, pa dali je time počinila prekršaj, a isto tako dali brat kao pravni slijednik u postupku ima mogućnost od banke dobiti pravo uvid u stanje računa , a ako ne tko to može (možda po službenoj dužnosti) i koji je postupak. Hvala

Sunasljednica na ostavinskoj raspravi u biljžničkom uredu nije prihvatila poštenu razdiobu u 1/2 pa je predmet vraćen na sud u parnički postupak, pa kako je prošlo više od 30 dana rado bi znati u kojem vremenskom intervalu bi trebao biti taj postupak sproveden, i može li se sudu podnijeti požurnica , ako da u kojoj formi i kako bi načelno trebala izgledati, Hvala

poštovani možda nisam dovoljno razumljivo napisao ono što sam želio reći, jer nisam pravno lice, i ne vladam pravnom terminologijom, no mislim da bi bio vrhunac ironije da u parničkom postupku i sudcu promakne činjenica da je odvjetnik predočio krivu nekretninu ( koja inače de facto i de jure postoji ) ali nema nikakve veze sa nekretninom u postupku, propusti su uvijek mogući ali je loše ako su na teret stranke , drugim riječima mišljenja sam da je taj odvjetnik to namjerno učinio u smislu odugovlačenja postupka, a iz kojega razloga ne moram posebno naglašavati, ipak Vam hvala na odgovoru u prvome dijelu mojega posta

Hvala, ipak bi mi pomogli kada bi mi odgovorili za slučaj koji sam naveo, u suštini kakva bi bila definicija u pravnom smislu riječi , i imali kakve zakonske osnove kojom mogu potraživati naknadu štete koja je nastala tom " administrativnom pogreškom", ako sam se dobro izrazio. Hvala

Molim odgovor kako slijedi : U postupku ostavinske rasprave odvjetnik sunasljednice priložio je bilježničkom uredu u ostavinskoj masi KRIVU KATASTARSKU ČESTICU NEKRETNINE što je i ušlo u zapisnik. Isto tako ishodio je nastavak spora u parničnom postupku upravo pozivajući se na tu nekretninu. Pripremajući se za nadolazeću parnicu otkrio sam taj "propust", pa naknadno zamolio bilježnički ured da izmjeni zapisnik i unese PRAVU KATASTARSKU ČESTICU koju sam predočio u originalu. Bilježnički ured je obećao poslati sudu tu izmjenu, ali mi nije htio izdati novi zapisnik sa tom izmjenom. Tim činom mi je onemogućio i dalje shoditi neke nasljedničke dokumente koji su zatajeni u ostavinskoj masi. Radi li se o promašenoj pasivnoj legitimaciji, ako da onda sa kojim ciljem i u kojoj namjeri. Postoji li mogućnost naknade štete koja mi je iz toga proizašla, to jest dali je Zakonodavac predvidio i takav slučaj, ako je rado bi znati kojim Zakonom. Hvala

Preminula majka je imala pravo na otkup stana koji je u jednom djelu plaćale njezina kćer i unuka, koje su također živjele u tom stanu. Nakon smrti majke u ostavinsku masu je ušao je i taj stan koji je glasio na preminulu, pa sada njezina kćer osporava bratu na njegov dio u 1/2. Činjenica je da su u tom dijelu plaćanja otkupa zapravo podmirivale naknadu za stanovanje, a iz razloga što je riješenje o stanu glasilo samo na majku. Što u tom slučaju kaže zakonodavac, dali sestra ima pravo osporavati bratu pravo na 1/2 stana. Hvala

Postoje indicije da ispitavač namjerno ruši kandidata kako bi auto škola zaradila. Postoji li mogučnost da se kandidata zaštiti, kome se obratiti, zapravo što učiniti, jer do sada je atoškoli iskeširano skoro 20 000 kuna

Temeljem kojih izvora i saznanjana se određuju stranke u postupku ostavinske rasprave. Isto tako, kako i gdje se može provjeriti kada će biti ostavinska rasprava, odnosno dali je ista već sprovedena, i sa kojim ishodom.

Ako brat nije sudjelovao u ostavinskom postupku jer nije bio pozvan, a iz razloga što ga je sestra zatajila, kako se može provjeriti i koja je procedura u tom slučaju. Hvala

Poštovani, hvala na korektnom i profesionalnom odgovoru, srdačno uz pozdrav !

najmoprimateljica je bila u otkupu stana sukladno proceduri pri otkupu, pa je pitanje dali i sin koji nije živio u tome stanu ima pravo nastaviti otkup

Majka je mimo svoje volje smještena u starački dom. Majka je bila nositelj stanarskog prava sa pravom otkupa koji je bio u postupku. Sa njom su živjele unuka i kćer koje nisu bile u statusu članova domaćinstva već samo majka koje je po pokojnom suprugu i naslijedila to pravo. Unuka i kćer su u odnosu na majku bile u sustanarskom odnosu, dijelile naknadu režija i drugo na tri jednaka djela. Kako je taj starački dom u koji je bila smještena zapravo bio neprimjeren na traženje sina da se vrati natrag u stan nisu pristale pa je majka na kraju u tom domu i preminula. Dom su plaćale majčinom mirovinom i djelom vlastitim sredstvima koja su suštini zapravo bile naknada za stanovanje u tome stanu. U tome slučaju dali i taj stan ulazi u ostavinsku masu, to jest dali sljedbeno pravo na otkup ostaje unuci i kćeri koje su majku očigledno u starački dom smjestile iz koristoljublja, ili i sin ima pravo na otkup, ako da, u kojemu djelu.

Privatna firma, radi se o ugovoru na godinu dana s probnim radom od četiri mjeseca , s time da je prilikom sklapanja ugovora o radu rečeno da je zamjena za djelatnicu na porodiljskom dopustu, a zapravo je radila je na poslovima na kojima je radio student nećak poslodavca, tim činom je bila obmanuta jer je zapravo čuvala radno mjesto tom studentu koji je otišao na praznike što se je i pokazalo po povratku istoga nakon praznika od četiri mjeseca na to radno mjestu. Tako da su se je njegov povratak i otkaz djelatnici poklopili, Tako je posljedica njegovog dolaska natrag zapravo razlog otkaza djelatnici a ne povreda i neispunjenje radnih obaveze. Moralno i etički dno dna, no zanima nas što kaže zakonodavac u takvom slučaju, naravno ako je zakonodavac uopće predvidio i takve slučaje niskosti ,obmane, prevare i nepotizama a na račun časnog i poštenog djelatnika koji je izgubio tim podlim činom sva prava pri prijavi na HZZ.