Jump to content

Zex

Administrator
 Vidi profil  Vidi korisnikove aktivnosti

  • Broj objava

    3137

  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  • Osvojio dana

    19

 Content Type 

Članci koje je Zex objavio

  1. Zex
    Prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima, autorska prava nastala u radnom odnosu pripadaju radniku, ako ugovorom o radu ili drugim aktom koji uređuje radni odnos nije drugačije određeno. To znači da ako to nije određeno, pravo na iskorištavanje autorskih djela nastalim u radnom odnosu pripadaju radniku. Jedini izuzetak od ovog pravila su računalni programi, koji ako su nastali u radnom odnosu automatski pripadaju poslodavcu, osim u slučaju da radnik i poslodavac nisu drugačije odredili. 
    Znači, ako poslodavac želi steći pravo iskorištavanja autorskih djela koja u okviru radnog odnosa naprave njegovi radnici, bilo bi najbolje da to ima izrijekom regulirano u ugovoru o radu koji s tim radnikom sklapa (ili u kasnijem dodatku ugovoru o radu, ako to pitanje već nije bilo reguliralo prilikom sklapanja ugovora o radu). Zakon traži da u ugovoru o radu bude jasno regulirano stječe li poslodavac pravo na iskorištavanje autorskog djela, te ako ga stječe, opseg i trajanje prava iskorištavanja autorskog djela, jer ako sve to nije određeno, autorsko pravo na autorskom djelu zadržava autor bez ograničenja.
    Ako je poslodavac nositelj prava iskorištavanja autorskog djela koje je u sklopu radnog odnosa napravio radnik, onda nije radniku dužni plaćati nikakvu dodatnu naknadu (jer je autorsko djelo načinio radeći za ugovorenu plaću). Naravno, poslodavac može sa radnikom dogovoriti da osim plaće ostvaruje pravo i na dodatnu naknadu, ili udio od prodaje autorskih djela koje stvori, no to je mjera stimulacije koju poslodavac nije obvezan učiniti.
     
  2. Zex
    Zakon o obveznim odnosima u članku 232. propisuje rok od jedne godine za zastaru potraživanja za naknade za isporučenu električnu i toplinsku energiju, vodu, plin i dimnjačarske usluge za potrebe kućanstva. Isti članak za sve korisnike propisuje jednogodišnji rok zastare za pretplatu za uporabu TV i radio prijemnika (HRT pretplata), telefonskih i poštanskih usluga, kao i novinskih pretplata. 
    Važno je napomenuti da se korisnici usluga u postupcima za prisilnu naplatu ovih potraživanja na zastaru moraju sami pozvati, iz razloga što sud na zastaru ne pazi po službenoj dužnosti. Stoga, na zastaru morate paziti sami, i na nju se kao korisnik usluga morate pozvati, jer ako platite potraživanje koje je zastarjelo, nećete imati pravo zahtijevati povrat onoga što ste platili, čak i ako niste znali za zastaru.
    Izvadak relevantnih odredbi iz Zakona o obveznim odnosima:
    (1) Zastarijevaju za jednu godinu:
    1) tražbina naknade za isporučenu električnu i toplinsku energiju, plin, vodu, za dimnjačarske uslugei za održavanje čistoće, kad je isporuka, odnosno usluga obavljena za potrebe kućanstva,
    2) tražbina radiopostaje i radiotelevizijske postaje za uporabu radioprijamnika i televizijskog prijamnika,
    3) tražbina pošte,telegrafa i telefona za uporabu telefona i poštanskih pretinaca te druge njihove tražbine koje se naplaćuju u tromjesečnim ili kraćim rokovima,
    4) tražbina pretplate na povremene tiskovine, računajući od isteka vremena za koje je tiskovina naručena.
    (2) Zastara teče iako su isporuke ili usluge produljene.</span></p>
     
    Članak 221.
    Ako dužnik ispuni zastarjelu obvezu, nema pravo zahtijevati da mu se vrati ono što je dao, čak i ako nije znao da je obveza zastarjela.
  3. Zex

    Zaštita autorskih prava

    objavio Zex,

    Autorska i srodna prava stječu se automatski činom stvaranja autorskog djela, bez potrebe za njihovom registracijom ili bilo kakvim drugim formalnostima. Činom stvaranja djela autor stječe sva autorska prava na djelu koje je stvorio. Unatoč tome, u mnogim zemljama razvijeni su sustavi pohrane autorskih djela, a s ciljem osiguravanja dodatnih materijalnih dokaza, u slučaju mogućih sporova vezanih uz dokazivanje autorstva na određenom djelu, kao i zbog olakšavanja kasnijeg prijenosa imovinskih prava na treće osobe.
    Nositelji autorskih prava imaju isključivo pravo ovlastiti druge za korištenje njihovih djela pod uvjetima koje dogovore. Nositelji autorskih prava drugima mogu zabraniti ili dozvoliti: umnažanje, javno izvođenje, emitiranje, prevođenje na druge jezike ili izmjene i preinake njihovih autorskih djela.
    Mnogi autori i izvođači nemaju mogućnost ili potrebna sredstva neophodna za praćenje korištenja svojih autorskih djela i ostvarivanje naknada koje im pripadaju po osnovi tog korištenja, naročito u rastućoj globalnoj upotrebi književnih, glazbenih i izvođačkih prava. Stoga se osnivaju organizacije za kolektivno ostvarivanje autorskih prava, koje svojim članovima mogu pružiti efikasnu potporu kod prikupljanja i raspodjele naknada od domaćeg i međunarodnog korištenja ili izvođenja njihovih djela. Osim kolektivnog upravljanja autorskim pravima, također je moguće kolekitvno upravljati određenim pravima glazbenih producenata i organizacija za radiodifuziju.
    Tijekom nekoliko posljednjih desetljeća područje primjene autorskih i srodnih prava se značajno proširilo, prvenstveno kao posljedica eksplozivnog tehnološkog razvoja koji je omogućilo nove načine distribucije autorskih djela, kao i komuniciranja tih djela s velikim brojem zaitneresiranih korisnika. Rasprostranjeno širenje autorskih djela putem Interneta s druge strane otvara kompleksna pitanja sprječavanja neovlašetne distribucije, pristupa i korištenja autorskih djela putem Interneta.
    Materiju autorskih prava regulira Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, koji u svojoj pročišćenoj verziji možete preuzeti ovdje: http://www.legalis.hr/forum/downloads.php?do=file&id=438
  4. Zex

    Registracija žiga

    objavio Zex,

    Žig predstavlja bilo koji znak kojim se razlikuju proizvodi i usluge jednog poduzetnika od proizvoda i usluga njegovih konkurenata.
     
    Uvjeti za registraciju žigova širom svijeta su u dobroj mjeri harmonizirani. Da bi određeni žig udovoljio uvjetima za registraciju on mora biti razlikovan u odnosu na druge žigove koji se nalaze na tržištu, ne smije dovoditi potrošače u zabludu te ne smije kršiti javni red i moral.
     
    Iz tog proizlazi da je prvi uvjet za žig je da je on razlikovan. Ovaj uvjet je važan iz razloga što žig koji nije razlikovan ne daje potrošaču mogućnost izabrati one proizvode ili usluge koje on želi. Razlikovnost svakog pojedinog žiga treba procjenjivati u odnosu na proizvode ili usluge na koje se taj žig primjenjuje. Tako na primjer izraz „jedrenjak“ ne može biti razlikovan za proizvode koji se bave nautikom ili prijevozom putnika i tereta u vodi, ali je razlikovan npr. kao naziv kafića ili piva.
     
    Stoga, ocjena da li je neki žig razlikovan ili nije ovisi prvenstveno o razumijevanju potrošača, ili bar one grupe potrošača kojoj se žig obraća.
     
    Pravo biti nositeljem žiga pripada svakoj fizičkoj i pravnoj osobi. Žigovi mogu biti zaštićeni po osnovi registracije ili njihove upotrebe. Oba pristupa su se razvijala kroz povijest. Moderni pristupi zahtijevaju od država osnivanje registra žigova i oslanjaju se u najvećoj mjeri na njihovu registraciju.
     
    Registrirani žig njegovom nositelju daje pravo sprječavati sve treće strane od korištenja tog ili sličnog žiga bez njegovog odobrenja. Nositelj žiga može svim trećim osobama zabraniti isticanje tog žiga na proizvodima ili ambalaži, reklamiranje, prodaju, uvoz ili izvoz proizvoda označenih tim žigom, kao i upotrebu tog žiga u bilo kakvoj poslovnoj dokumentaciji.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija

  I accept
Please Prijavi se or Registriraj se