Zex

S obzirom da ste napisali da imate inovaciju, pretpostavljam da je riječ o tehničkom rješenju. Tehnička rješenja koja su nova, industrijski primjenjiva i koja imaju inventivni iskorak moguće je štititi patentom. Jednostavan, jeftin i brz način je da s tom osobom potpišete jednostrani ugovor o povjerljivosti (takozvani NDA ili Non-disclosure Agreement) Takvim ugovorom vi navodite da ćete toj osobi ili tvrtci odati povjerljive podatke koje znate, a ona se obvezuje da te informacije neće prenijeti dalje niti ih upotrijebiti za svoje poslovanje. U razvijenim državama upotreba ovakvih ugovora je prilično standardna, no sve se češće koriste i u našim krajevima. Zaštita patentnom je snažnija, ali i znatno kompleksnija, dugotrajnija i skuplja, te traži udovoljavanje vrlo strogim uvjetima u pogledu novosti, inventivnosti i industrijske primjenjivosti inovacije.

U svakom slučaju ti tečajevi nisu loši, i tehnike brzog čitanja nisu prevara. No, isto tako ne nasjedajte marketinškim obećanjima organizatora tih tečajeva da ćete po završetku tečaja čitati ne-znam-koliko stranica u minuti, jer nećete. Brzo čitanje je korisna tehnika, no kao i svaka tehnika traži dosta vježbe. Slično kao što vam npr. na tečaju brzog tipkanja mogu u nekoliko dana pokazati tehniku kako se tipka sa svih 10 prstiju, i koji prsti dolaze na koje tipke, no trebati ćete mjesece i godine prakse da bi mogli s lakoćom zaista brzo tipkati. Da skratim - preporučljivo, no nakon tečaja traži stalnu vježbu, a što mislim da većina polaznika kasnije ne radi (ja barem nisam). Ako se odlučite, svakako napišite nakon tečaja ovdje svoja iskustva.

Razumijem vašu brigu i da vam nije lako, no ipak je to njegov novac i njegova mirovina, i bez obzira što vi mislili o tome kako ga troši, njegovo je pravo trošiti svoju mirovinu onako kako on misli da je najbolje za njega. Ako mislite da se vaš otac više nije u stanju brinuti se samostalno za sebe i svoje interese pravno možete pokreneti postupak za oduzimanje poslovne sposobnosti vašem ocu te tražiti da se vas ili neku drugu osobu imenuje za njegovog skrbnika. Tad vi (li neki drugi skrbnik) možete odlučivati o tome kako upravljati njegovom mirovinom, telefonskim pretplatama i slično. No, sigurno je da će tako što utjecati na odnos vas i vašeg oca. O oduzimanju poslovne sposobnosti se u više navrata raspravljalo na ovom forumu, pa vas mogu uputiti da ako želite o tome više saznati iskoristite pretraživač ove stranice.

Pogledajte odgovor korisnika utjerivaczakona u temi ovdje.

Postavili ste vrlo općenito pitanje, pa odgovor ne može biti kratak. Preporučam da proučite članke 203. do 211. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnima pravima koji reguliraju pravo plodouživanja. Članak 203. (1) Pravo plodouživanja je osobna služnost koja svojega nositelja (plodouživatelja) ovlašćuje da se u svakom pogledu služi nečijom stvari (poslužna stvar) u skladu s njezinom namjenom, čuvajući njezino sućanstvo. (2) Pravo plodouživanja može postojati na poslužnoj stvari koja je nepotrošna, bilo pokretna ili nepokretna, kao i na više pokretnih stvari zajedno; na potrošnim stvarima moguće je samo nepravo plodouživanje. (3) Pravo plodouživanja može postojati na pravu koje daje plodove ili druge koristi; u tom se slučaju uzima da je to pravo stvar, pa se na odgovarajući način primjenjuje ono što je određeno za stvari iz stavka 2. ovoga članka. (4) Predmet svakoga prava plodouživanja je stvar u smislu stavka 2. do 4. ovoga članka, zajedno sa svim svojim pripadnostima. (5) Pravo plodouživanja iste poslužne nekretnine može imati i više osoba, u kojem je slučaju svaka samostalni nositelj svojega dijela prava plodouživanja, osim kad su u takvu odnosu da im pravo plodouživanja ili neki dio toga prava pripada zajednički; u sumnji se uzima da svakoj pripada jednaki dio prava plodouživanja. (6) Kad je poslužna nekretnina u vlasništvu više suvlasnika ili zajedničkih vlasnika, svaki od njih mora trpjeti da se ovlaštenik prava plodouživanja koje tereti njihovu nekretninu njome služi na način na koji ga ovlašćuje njegovo pravo. Članak 204. (1) Plodouživatelj je ovlašten da se, bez obzira na to kolike su mu potrebe, služi poslužnom stvari u skladu s njezinom namjenom, da je posjeduje kao nesamostalni posjednik te je potpuno za sebe rabi, a njegov je i čisti prihod od čiste vrijednosti te stvari, ali sve to samo u granicama očuvanja sućanstva, što uključuje i očuvanje temeljne namjene poslužne stvari. (2) Plodouživatelj može pravnim poslom prepustiti drugoj osobi izvršavanje svojih ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka. (3) Vlasnik poslužne stvari mora trpjeti izvršavanje plodouživateljevih ovlasti na svojoj stvari, a svoje pravo vlasništva smije izvršavati ako time ne vrijeđa plodouživateljevo pravo. Članak 205. (1) Plodouživateljev je sav prihod koji poslužna stvar daje bez umanjenja sućanstva, ali on snosi troškove i terete određene ovim Zakonom. (2) Prihod poslužne stvari čine svi plodovi i druge koristi koje stvar daje bez umanjenja sućanstva; blago nađeno u poslužnoj stvari nije prihod plodouživatelja. (3) Plodove poslužne stvari stječe plodouživatelj njihovim odvajanjem, a isto vrijedi i za sve ostalo što se odvojilo od stvari ne umanjujući njezino sućanstvo, osim kad zakon drukčije određuje. (4) Što je u stavku 3. ovoga članka određeno za plodove vrijedi i za najamnine, zakupnine, kamate i druge prihode koje stvar daje posredovanjem nekoga pravnoga odnosa (civilne plodove), ali s time da je plodouživateljevo ono što se od toga odnosi na razdoblje trajanja prava plodouživanja, bez obzira na to kad je dospjelo i je li ubrano; ostalo pripada vlasniku poslužne stvari, pa on to može zahtijevati. (5) Plodouživatelj snosi sve troškove za uporabu i iskorištavanje poslužne stvari, bez obzira na to kolik je prihod ostvaren. (6) Plodouživatelj je dužan kao dobar domaćin održavati poslužnu stvar u stanju u kojem ju je primio, te snositi troškove redovitoga održavanja i obnavljanja stvari, javne obveze s njom u svezi (porezne i sl.), realne terete koji je opterećuju, a i kamate na tražbine osigurane hipotekom na njoj; ali to je plodouživatelj dužan snositi samo u granicama vrijednosti koja ostaje kad se od prihoda iz stavka 2. do 4. odbiju troškovi iz stavka 5. ovoga članka. Članak 206. (1) Ako je zbog dotrajalosti ili više sile postalo nužno obaviti izvanredne popravke ili izvanredna obnavljanja poslužne stvari, plodouživatelj je dužan bez odgađanja obavijestiti vlasnika, odnosno onoga tko za vlasnika upravlja tom stvari, osim ako je te popravke ili obnavljanja dužan učiniti o svome trošku. (2) Ako vlasnik poslužne stvari obavi nužne izvanredne popravke ili izvanredna obnavljanja poslužne stvari, plodouživatelj mu je dužan naknaditi kamate na vrijednost onoga što je vlasnik utrošio, u omjeru u kojem se time poboljšalo njegovo plodouživanje. (3) Ako vlasnik ne može ili neće obaviti nužne popravke ili obnavljanja, plodouživatelj nije ovlašten od njega zahtijevati da popravlja ili obnavlja vlastitu stvar, nego smije sam to učiniti i po prestanku plodouživanja zahtijevati naknadu kao pošteni posjednik, ili zahtijevati primjerenu naknadu za plodouživanje koje je izgubio zbog propuštenoga građenja. (4) Plodouživatelj je dužan o svom trošku izvršiti one izvanredne popravke i izvanredne obnove stvari koje je sam skrivio ili ih je prouzročila osoba za koju on odgovara. Članak 207. (1) Plodouživatelj nije dužan dopustiti da vlasnik obavlja poboljšice na poslužnoj stvari koje nisu nužne, osim ako mu se vlasnik obveže dati punu odštetu za uporabu i prihod koji plodouživatelj gubi zbog obavljanja radova. (2) Vlasnik stvari koji je izvršio poboljšice ima pravo zahtijevati od plodouživatelja koji je tražio odštetu po odredbi stavka 1. ovoga članka da se od te odštete odbije korist koju plodouživatelj ima od poboljšica. (3) Ako je plodouživatelj bez sporazuma s vlasnikom učinio poboljšice, ovlašten je odvojiti i sebi uzeti ono što je dodao, ako je to moguće bez oštećenja stvari, ali naknadu za poboljšice može zahtijevati samo ako bi to bio ovlašten kao poslovođa bez naloga. Članak 208. (1) Vlasnik i plodouživatelj sastavit će ovjerovljeni popis svih poslužnih stvari s naznakom njihove vrijednosti u vrijeme sastavljanja popisa i procjene, radi lakšega dokazivanja uzajamnih tražbina. (2) Nedostaje li popis i procjena iz stavka 1. ovoga članka, predmnjeva se da je plodouživatelj primio u uporabljivom stanju poslužnu stvar srednje kakvoće, sa svim pripadnostima potrebnim za uredno plodouživanje. Članak 209. (1) Kad je ugroženo sućanstvo poslužne stvari, vlasnik može od plodouživatelja zahtijevati primjereno osiguranje. (2) Ako plodouživatelj ne bi dao osiguranje koje se obvezao dati ili koje je sud odredio, vlasnik može zahtijevati da sud ukine plodouživanje, s time da vlasnik dade pravednu naknadu za njega. (3) Sud neće ukinuti plodouživanje nego će postaviti upravitelja poslužnom stvari kad je to bolje s obzirom na okolnosti slučaja, ako to zahtijeva plodouživatelj koji se obvezao da će sve troškove te uprave snositi kao troškove za uporabu i iskorištavanje poslužne stvari. (4) Sud koji je postavio upravitelja sastavit će bez odgode popis i procjenu poslužne stvari. Članak 210. (1) Pošto prestane pravo plodouživanja, dužan je dotadašnji plodouživatelj predati posjed poslužne stvari njezinu vlasniku, pri čemu stvar treba biti u stanju u kakvu ju je plodouživatelj bio primio. (2) Ako stvar nije u stanju u kakvu ju je plodouživatelj bio primio, on odgovara vlasniku za smanjenje njezine vrijednosti, bez obzira na to čime je ono prouzrokovano, no ne odgovara za smanjenje vrijednosti zbog starenja ili redovitoga trošenja stvari koje se nije moglo izbjeći ni otkloniti potpunim ispunjenjem dužnosti iz članka 205. stavka 6. ovoga Zakona. (3) Plodouživatelj ne odgovara za ono smanjenje vrijednosti poslužne stvari koje se moglo izbjeći ili otkloniti jedino izvanrednim popravcima ili izvanrednim obnavljanjem te stvari, osim ako je bio dužan o svome trošku izvršiti te izvanredne popravke ili izvanrednu obnovu stvari. (4) Još neodvojeni plodovi pripadaju vlasniku, a on će troškove koje je plodouživatelj imao da bi ih dobio, morati naknaditi plodouživatelju ili njegovu nasljedniku prema pravilima koja određuju pravni položaj poštenoga posjednika prigodom povrata stvari vlasniku. (5) Što je u stavku 4. ovoga članka određeno za neodvojene prirodne plodove vrijedi i za civilne (najamnine, zakupnine, kamate i sl.) koji se odnose na razdoblje nakon prestanka plodouživanja. (6) Dužnosti i odgovornosti plodouživatelja terete njegova nasljednika, odnosno drugoga sveopćega sljednika. Članak 211. (1) Ako je pravo plodouživanja osnovano na stvari koja je potrošna ili na pravu koje ne daje plodove, to je nepravo plodouživanje. (2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka poslužna stvar je novčana vrijednost stvari koja će se vlasniku vratiti pošto prestane to plodouživanje. (3) Gotovim novcem može za trajanja nepravoga plodouživanja ovlaštenik raspolagati po volji; ali ako je to plodouživanje osnovano na već uloženoj glavnici, ovlaštenik može zahtijevati samo kamate. (4) Na nepravo plodouživanje na odgovarajući se način primjenjuju pravila o pravu plodouživanja, ako nije što posebno određeno zakonom niti to zahtijeva narav takva plodouživanja. Članak 203. (1) Pravo plodouživanja je osobna služnost koja svojega nositelja (plodouživatelja) ovlašćuje da se u svakom pogledu služi nečijom stvari (poslužna stvar) u skladu s njezinom namjenom, čuvajući njezino sućanstvo. (2) Pravo plodouživanja može postojati na poslužnoj stvari koja je nepotrošna, bilo pokretna ili nepokretna, kao i na više pokretnih stvari zajedno; na potrošnim stvarima moguće je samo nepravo plodouživanje. (3) Pravo plodouživanja može postojati na pravu koje daje plodove ili druge koristi; u tom se slučaju uzima da je to pravo stvar, pa se na odgovarajući način primjenjuje ono što je određeno za stvari iz stavka 2. ovoga članka. (4) Predmet svakoga prava plodouživanja je stvar u smislu stavka 2. do 4. ovoga članka, zajedno sa svim svojim pripadnostima. (5) Pravo plodouživanja iste poslužne nekretnine može imati i više osoba, u kojem je slučaju svaka samostalni nositelj svojega dijela prava plodouživanja, osim kad su u takvu odnosu da im pravo plodouživanja ili neki dio toga prava pripada zajednički; u sumnji se uzima da svakoj pripada jednaki dio prava plodouživanja. (6) Kad je poslužna nekretnina u vlasništvu više suvlasnika ili zajedničkih vlasnika, svaki od njih mora trpjeti da se ovlaštenik prava plodouživanja koje tereti njihovu nekretninu njome služi na način na koji ga ovlašćuje njegovo pravo.

Ne zvuči mi logično da bi vam baku vraćali u Italiju zbog takvog prekršaja, naročito kad je već dobrovoljno na izlazku iz EU. Ovo što ste naveli vjerojatno se odnosi na ilegalne imigrante koji budu uhvaćeni da se nalaze na tlu Italije. Puno vjerojatnije mi zvuči da bi ju priveli sudu u Sloveniji koji bi joj odredio neku kaznu (daleko manju od ove koju ste naveli) te joj odredio izgon na neko vrijeme, ili čak da bi joj na granici na licu mjesta naplatili globu i pustili ju dalje. Primjera radi, stranac koji nezakonito boravi u RH može se kazniti zatvorskom kaznom do 60 dana zatvora ili novčanom kaznom u iznosu od 3.000 do 7.000 Kuna. Ovdje možete pogledati slovenski Zakon o strancima (tujcima). Pogledajte članke 143 i 144 tog Zakona. Čini mi se da bi se na vašu baku mogao primijeniti članak 143. točka 3 koji propisuje kaznu od 500 do 1200 Eura, ili članak 144, koji propisuje naplatu kazne od 400 eura na licu mjesta. Primjetit ćete da su hrvatske i slovenske novčane kazne razmjerno slične u visinama. Kad se baka vrati, javite ovdje kako je prošlo.

Ako ne možete doći do talijanskog rješenja, ne vidim bolji način. Vjerujem da bi vam uz te dokumente i razumno obrazloženje zahtjev trebao biti pozitivno riješen.

Ovo gore je netočno, i ne obazirite se na to. Matrix, pripazite malo kod davanja ovakvih odgovora. Ugovor koji nije ovjeren kod bilježnika je jednako pravno valjan kao i onaj koji nije. Razlika je samo u tome što kod ugovora koji su ovjereni kod bilježnika se ni jedna strana više ne može pozivati to nije njezin potpis na ugovoru. To što vaš ugovor nije bio prijavljen na Poreznoj upravi je vaš prekršaj u odnosu na poreznu upravu, koja vas zbog toga može goniti, no vaš ugovor je jednako važeći kao i da je bio prijavljen. Možete podići tužbu, no nisam siguran ima li vam to smisla. Ako vas to iole može utješiti, to što vam se dogodilo je u zadnje vrijeme gotovo postalo pravilo. Samo u krugu uže obitelji i nekoliko bliskih prijatelja imam pet-šest takvih priča. I potpuno su identične kao vaša, samo iznosi variraju, obično između 3 i 10 tisuća kuna. I u gotovo svim slučajevima bilo je riječ o "pristojnim" obiteljima s djecom, a ne nekim sumnjivcima i polusvjetima s ruba zakona. Vjerujem da se na tisuće broje iznajmljivači kojima se ovo u zadnjih godinu-dvije dogodilo. Što se pravno može učiniti? Možete podići tužbu, no pritom razmislite da li to zaista želite. No, imajte na umu da ćete trebati biti u stanju dokazati do kad su vam podstanari plaćali (potvrde o uplatama, ili izvodi iz banke), kad su prestali, do kad su točno bili u stanu, koliko su vam ostali dužni itd. Sljedeće pitanje je ako ih tužite na koju će adresu primiti pozive za sud. Takvi će to isto napraviti još nekoliko puta i promjeniti par adresa samo do prvog ročišta. Konačno, ostaje pitanje i ako nakon više godina dobijete spor, od čega ćete se naplatiti. Takvi obično sve zajedno nemaju toliko imovine koliko iznosi dug koji su vam ostavili. Od ovih mojih pet-šest primjera iz bližeg okruženja nitko se iz tih razloga nije odlučio na tužbu. O izvan-pravnim metodama vas iz razumljivih razloga neću savjetovati. Konačno, ako se odlučite na objavljivanje njihovih imena i prezimenima, zamolio bi vas da to: a) najbolje ne činite na ovim stranicama te b) ako to ipak učinite ovdje, svakako objavite i svoje pravo i puno ime i prezime. Iz razumljivih razloga, ne dopuštamo prozivanje osoba punim imenom i prezimenom ako se onaj tko proziva nije spreman isto tako potpisati se punim imenom i prezimenom.

Držim da bez obzira na praksu direktne dostave rješenja matičnom uredu u Italiji ste vi kao stranka morali primiti jedan primjerak takvog rješenja. No, ako ga nemate, možete pokrenuti u Hrvatskoj postupak za promjenu osobnog imena, priložiti talijanske dokumente i njihove ovjerene prijevode te u zahtjevu obrazložiti što se dogodilo.

Svatko može platiti tuđi dug, naravno ako se dužnik s tim složi. Jednostavno platite doprinose i kazne. Vjerujem da poreznu, hzmo i hzzo neće naročito zanimati sa čijeg je računa dug podmiren, sve dok je podmiren. Pazite samo kod plaćanja da točno unesete sve podatke o uplati, da bude nedvojbeno što ste platili i za koji obrt.

U načelu se slažem sa vama, no ne bezrezervno. Dobar primjer bi bio da živite u zgradi u kojoj krov prokišnjava, a vi imate stan u prizemlju i kažete da vas se to ne tiče, jer voda (još) ne dolazi do vas, a to što je par zadnjih kiša potopilo stanove iznad vašeg uostalom nije vaša briga. Renovacija krovišta je uvijek vrlo skup zahvat, i teško da ga je moguće provesti bez zaduživanja zgrade. Svi stanari su suglasni za podizanje kredita, no vi tvrdite da se ne želite zaduživati. Eto, to bi meni bio dobar primjer opravdanosti zaduživanja i u vaše ime kao suvlasnika, makar i bez vaše suglasnosti.

Teško je prognozirati što će se dogoditi. To nije pitanje hrvatskog prava. Možda nitko neće primijetiti, pa se neće dogoditi ništa, a možda će imati problema i zaradi kaznu i/ili izgon iz EU na određeno vrijeme.

Evo da pokšam odgovoriti. Za donošenje većinske odluke potrebni su potpisi 51% vlasnika površine zgrade (što može biti različito od 51% potpisa vlasnika čl. 40(2) Zakona o vlasništvu. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u članku 41. propisuje da za veće zahvate na zajedničkoj stvari, koji premašuju zahtjeve redovnog upravljanja potrebna suglasnost svih suvlasnika. No, možda je vašim međuvlasničkim ugovorom odlučeno na nešto drugačiji način te stoga preporučam da se za detalje raspitate kod vaše tvrtke upravitelja. OVDJE možete pronaći izvatke iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koji se odnose na zajedničko upravljanje zgradama, pa se i sami iz prve ruke možete upoznati sa svojim pravima i obvezama koje imate kao suvlasnici.

Prvo trebate suprugu regulirati boravak. To radite na MUP-u. Za detalje pročitajte članke 44-57. Zakona o strancima koje reguliraju privremeni boravak stranaca, kao i odredbe članaka 92-99. koje reguliraju stalni boravak. Vaš suprug stječe pravo na rad kad mu se odobri privremeni boravak (članak 61). U pogledu stjecanja državljanstva, pogledajte uvjete iz članka 8. i 10. Zakona o državljanstvu.

Provjerio sam, u pravu ste, i hvala vam na korekciji, Ispravit ću prethodnu objavu da ne bi posjetitelje kasnije dovodila u nedoumice.

Zadnje kad sam imao takav slučaj (prije nekoliko godina, a mislim da se ništa po tom pitanju nije promjenilo), ako imate obrt, a primate honorare putem ugovora o djelu, dužni ste po osnovi obrta uplaćivati za sebe mirovinsko i zdravstveno osiguranje, dok je onaj tko vam plaća honorar putem ugovora o djelu također na iznos honorara koji vam isplaćuje dužan plaćati iznose mirovinskog i zdravstvenog osiguranja za vas. Ovi iznosi se ne mogu "prebijati", tj. da vi niste po osnovi obrta dužni uplatiti iznos koji je udruga za vas po osnovi ugovora o djelu isplatila.

U velikoj većini slučajeva smatra se da onaj tko udari u zadnji dio automobila je odgovoran za prometnu nezgodu. Svatko je dužan pratiti promet ispred sebe i ne zaletiti se u nešto ili nekog ispred sebe.

Nacionalnost = pripadnost naciji koju vi osjećate kao svoju - subjektivan faktor koji možete tijekom života mijenjati (tako prema zadnja dva popisa u RH imamo nešto Eskima, Bušmana i slično) Državljanstvo = pravni odnos koji imate s nekom državom - kome plaćate poreze, i čije dokumente nosite - moguće mijenjati tijekom života (moguće je imati dva i ili više državljanstva istovremeno, ali i ni jedno (apatridi). Glavnina ljudi ipak ima jedno državljanstvo. Da zaključim, nacionalnost se može mijenjati. Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina u članku 4(1) kaže: "Svaki državljanin Republike Hrvatske ima pravo slobodno se izjasniti da je pripadnik neke nacionalne manjine... " Analognim tumačenjem, svaki državljanin Republike Hrvatske ima pravo izjasniti se da nije pripadnik neke nacionalne manjine.

Mislim da pitate o dva različita smjera. Foto klub je obično neprofitna organizacija (udruga) koja okuplja ljude zainteresirane za fotografiju, dok je fotografski obrt namijenjen stjecanju profita i pružanjem fotografskih usluga za novac. Savjetujem vam da na forumu pročitate više o udrugama i obrtima. Puno tema se već ovdje tim pitanjima bavilo. Udrugu može osnovati najmanje tri osobe, dok obrt pokreće jedna osoba. Udruga može stjecati dobit, no to mora činiti u manjem obimu, i pretežno pružajući usluge članovima.

Naravno. Ako želite biti upisani u vlasnički list kao suvlasnici polovica stana, svakako svako od vas treba biti naveden kao kupac. Kupnja stana nije malo ulaganje, i svakako bi vam preporučio angažiranje odvjetnika koji će vas pratiti tijekom postupka kupnje i uknjiženja stana.

Savjetujem vam kupovinu skutera na svoje osobno ime.

Zbog takve stvari vam presuda za sporazumni razvod braka ne može biti poništena. Ako nije kasno, dopišite u zahtjevu i suprugovo privremeno prebivalište. Npr. Ivo Ivić iz Siska, ulica i broj taj i taj, s trenutnim prebivalištem u Gospiću, ulica i broj....

Gotovo cjelokupnu materiju nasljeđivanja regulira Zakon o nasljeđivanju, koji možete u svojoj trenutno važećoj verziji preuzeti ovdje. Proučite naročito odredbe članaka 130-138 koji govore o odricanju od nasljedstva. Osim u jednom izuzetnom slučaju, nitko se ne može odreći nasljedstva koje nije otvoreno, a nasljedstvo je otvoreno tek nakon smrti osobe koju se nasljeđuje. Znači, odreći od nasljedstva se pravno može tek kad je osoba koju se nasljeđuje umrla, a i tad odricanje je vrlo formalan pravni posao, i ništavo je ako nije strogo ispoštovan način određen zakonom. Stoga, savjetujem vam da prvo proučite dijelove Zakona o nasljeđivanju koji su primjenjivi na vaš slučaj, a onda ako bude nedoumica se ponovo javite s pitanjem.

Zakon prepoznaje svako umjetničko ime kao takvo, i nema potrebe da ga posebno registrirate. Vi svoje umjetničko ime možete registrirati pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo kao žig, ali to zaista ne trebate učiniti. Bio bi to za vas pretpostavljam priličan trošak, a za nešto za što sam prilično siguran da vam na ovom stupnju uopće nije potrebno. Ako ste iole zadovoljni svojim sadašnjim imenom i prezimenom zaista bi bilo suludo da ga idete u upravnom postupku mijenjati u umjetničko ime. Tad bi ono bi postalo vaše osobno ime, pa više ne bi bilo umjetničko ime, već vaše osobno. Pogledajte još sličnu temu gdje sam nedavno već nešto pisao o pseudonimima.

Vi kao autor možete svoje radove objavljivati pod umjetničkim imenom koje izaberete, i nikakvi vam pravni postupci za to nisu potrebni. Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima priznaje pseudonim, i štiti autora potpisanog pseudonimom (umjetničkim imenom) gotovo na isti način kao i autora potpisanog osobnim imenom. Promjena osobnog imena u neko drugo ime je pak upravni postupak, u kojem netko želi svoje ime, prezime, ili oboje, iz bilo kojeg razloga promjeniti u neko drugo ime i prezime. Ne vidim razloga zašto bi vi svoje ime mijenjali u svoje umjetničko ime. Jednostavno potpisujte svoja djela svojim umjetničkim imenom, a nastavite koristiti svoje ime i prezime u svakodnevnoj upotrebi.