Zex

Autorska i srodna prava stječu se automatski činom stvaranja autorskog djela, bez potrebe za njihovom registracijom ili bilo kakvim drugim formalnostima. Činom stvaranja djela autor stječe sva autorska prava na djelu koje je stvorio. Unatoč tome, u mnogim zemljama razvijeni su sustavi pohrane autorskih djela, a s ciljem osiguravanja dodatnih materijalnih dokaza, u slučaju mogućih sporova vezanih uz dokazivanje autorstva na određenom djelu, kao i zbog olakšavanja kasnijeg prijenosa imovinskih prava na treće osobe. Nositelji autorskih prava imaju isključivo pravo ovlastiti druge za korištenje njihovih djela pod uvjetima koje dogovore. Nositelji autorskih prava drugima mogu zabraniti ili dozvoliti: umnažanje, javno izvođenje, emitiranje, prevođenje na druge jezike ili izmjene i preinake njihovih autorskih djela. Mnogi autori i izvođači nemaju mogućnost ili potrebna sredstva neophodna za praćenje korištenja svojih autorskih djela i ostvarivanje naknada koje im pripadaju po osnovi tog korištenja, naročito u rastućoj globalnoj upotrebi književnih, glazbenih i izvođačkih prava. Stoga se osnivaju organizacije za kolektivno ostvarivanje autorskih prava, koje svojim članovima mogu pružiti efikasnu potporu kod prikupljanja i raspodjele naknada od domaćeg i međunarodnog korištenja ili izvođenja njihovih djela. Osim kolektivnog upravljanja autorskim pravima, također je moguće kolekitvno upravljati određenim pravima glazbenih producenata i organizacija za radiodifuziju. Tijekom nekoliko posljednjih desetljeća područje primjene autorskih i srodnih prava se značajno proširilo, prvenstveno kao posljedica eksplozivnog tehnološkog razvoja koji je omogućilo nove načine distribucije autorskih djela, kao i komuniciranja tih djela s velikim brojem zaitneresiranih korisnika. Rasprostranjeno širenje autorskih djela putem Interneta s druge strane otvara kompleksna pitanja sprječavanja neovlašetne distribucije, pristupa i korištenja autorskih djela putem Interneta. Materiju autorskih prava regulira Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, koji u svojoj pročišćenoj verziji možete preuzeti ovdje: http://www.legalis.hr/forum/downloads.php?do=file&id=438

Nisam siguran da možemo u skoro vrijeme očekivati povišenje naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, naročito u svijetlu toga da se i iznos domaće dnevnice spušta umjesto da raste. Vjerujem da se porez plaća samo na razliku iznad 2 Kn/km

Žig predstavlja bilo koji znak kojim se razlikuju proizvodi i usluge jednog poduzetnika od proizvoda i usluga njegovih konkurenata. Uvjeti za registraciju žigova širom svijeta su u dobroj mjeri harmonizirani. Da bi određeni žig udovoljio uvjetima za registraciju on mora biti razlikovan u odnosu na druge žigove koji se nalaze na tržištu, ne smije dovoditi potrošače u zabludu te ne smije kršiti javni red i moral. Iz tog proizlazi da je prvi uvjet za žig je da je on razlikovan. Ovaj uvjet je važan iz razloga što žig koji nije razlikovan ne daje potrošaču mogućnost izabrati one proizvode ili usluge koje on želi. Razlikovnost svakog pojedinog žiga treba procjenjivati u odnosu na proizvode ili usluge na koje se taj žig primjenjuje. Tako na primjer izraz „jedrenjak“ ne može biti razlikovan za proizvode koji se bave nautikom ili prijevozom putnika i tereta u vodi, ali je razlikovan npr. kao naziv kafića ili piva. Stoga, ocjena da li je neki žig razlikovan ili nije ovisi prvenstveno o razumijevanju potrošača, ili bar one grupe potrošača kojoj se žig obraća. Pravo biti nositeljem žiga pripada svakoj fizičkoj i pravnoj osobi. Žigovi mogu biti zaštićeni po osnovi registracije ili njihove upotrebe. Oba pristupa su se razvijala kroz povijest. Moderni pristupi zahtijevaju od država osnivanje registra žigova i oslanjaju se u najvećoj mjeri na njihovu registraciju. Registrirani žig njegovom nositelju daje pravo sprječavati sve treće strane od korištenja tog ili sličnog žiga bez njegovog odobrenja. Nositelj žiga može svim trećim osobama zabraniti isticanje tog žiga na proizvodima ili ambalaži, reklamiranje, prodaju, uvoz ili izvoz proizvoda označenih tim žigom, kao i upotrebu tog žiga u bilo kakvoj poslovnoj dokumentaciji.

Prije svega pogledajte da li je taj patent proširan na Hrvatsku. Ako nije, možete se slobodno služiti se tim patentom bez straha da protiv vas mogu pokrenuti bilo kakav postupak. U tom slučaju možete proizvoditi servis baziran na tom patentu, stavljati ga u promet, pa čak i izvoziti u sve one zemlje na koje se patent ne odnosi. Ako je patent proširen na Hrvatsku ,valja vam prvo provjeriti što je u patentnim zahtjevima točno zaštićeno. Ono što je u patentnim zahtjevima navedeno predstavlja predmet zaštite tim patentom. Patentnih zahtjeva (claims) obično ima više (desetak ili više), i oni određuju opseg zaštite.

Poštovanje, osnivač koji je uložio novac može sklopiti ugovor o pozajmici s udrugom kojim će definirati svoje odnose vezano uz tu pozajmicu, i u kojem će odrediti u kojem će mu roku udruga vratiti sredstva. Čisto sumnjam da bi statutarne odredbe koja određuju takvu pozajmicu (ili ulaganje) prošle pri nadležnim uredom koji potvrđuje statute udruga, no držim da nema ni potrebe da takve odredbe budu dio statuta udruge. Period pozajmice može biti bilo koji koje strance ugovore, dakle i više i manje od godinu dana.

Za takve slučajeve nadležan je državni inspektorat: http://www.inspektorat.hr/ Pogledajte i ovaj tekst: http://www.vecernji.hr/zagreb/ugostiteljski-trikovi-otvore-udrugu-a-rade-kao-nocni-klubovi-clanak-369883

Live stream sam po sebi nije protupravan ako je riječ o legalnom srtreamu, isto kao što preuzimanje (download) nije protupravan ako je to preuzimanje iz legalnih izvora. S druge strane, svaki live strem koji nije legalan, kao i svaki download koji nije legalan, je sam po sebi protupravan, i kao takav predstavlja osnovu za sankcioniranje prekršitelja (onog koji je takav materijal objavio, ali i one koji ga preuzimaju). Dokazivanje takvog prijenosa ne bi trebao biti problem, jer iza svakog preuzimanja materijala putem interneta ostaje trag koji tehnički nije zahtjevno pratiti. Problem predstavlja velik broj prekršitelja koje je često neisplativo sve goniti, već se sankcioniranje usredotočuje na one koje takve materijale objavljuju te eventualno manji broj nasumično odabranih primatelja takvih materijala.

Za svaku internet stranicu odgovara osoba koja je registrirala Internet domenu na kojoj se ta stranica nalazi. Nema posebnih institucija koje nadziru sadržaj foruma i portala. Za povrede prava počinjene putem Interneta nadležne su iste one institucije koje bi bile nadležne da se povreda dogodila i na drugi način. Širenje vjerske i nacionalne mržnje je kazneno djelo, i za progon počinitelja je nadležno državno odvjetništvo. Svaka osoba ima pravo i dužnost prijaviti državnom odvjetništvu počinjenjenje kaznenog djela.

Zakon ne određuje ovo pitanje specifično. Primjer koji ste naveli ovjere izjave kod javnog bilježnika predstavlja dobro rješenje. Mogli bi i pseudonim registrirati kao svoj žig, prema odredbama Zakona o žigu, što bi bila još dosta čvršća zaštita pseudonima, no potencijalna slaba strana registracije pseudonima žigom je u tome da bi tad vaš pseudonim postao javan, jer se svi registrirani žigovi javno objavljuju.

Ugovor se štiti kao autorsko djelo odredbama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Samim tim, tekst ugovora koji je originalan štiti se kao bilo koje drugo pisano autorsko djelo, i nitko drugi se ne smije koristiti cijelim modelom ugovora, ili nekim njegovim dijelom bez odobrenja autora. Znači, protiv prekršitelja možete se služiti svim pravnim sredstvima koji autorima stoje na raspolaganju. U praksi se pokazuju teškoće kod dokazivanja da ste baš vi autor određenog (modela) ugovora, kao i u tom što ugovori najčešće nisu javni, pa kao autor vrlo teško možete saznati da li su određene stranke sklopile neki ugovor neovlašteno se služeći modelom ugovora koji ste vi razvili, i time su povrijedili vaša prava.

Malo je zbrka, kao i nakon svakog seljenja. Sve ćemo to srediti za koji dan. Avatari funkcioniraju. Naravno da je shvaćeno kao dobronamjerna kritika.

Na novoj platformi se puno toga više može no na staroj, a i puno je brža od postojeće. No, trebat će nam svima malo vremena da se naviknemo, a i nama još koji tjedan da ju u potpunosti uredimo kako bi željeli. Danas nam je svima prvi dan na njoj, i svi se učimo.

Koje teme? Sve bi objave od 2003 do danas trebale biti tu. Budite precizniji.

Molimo isključite velika slova kad objavljujete poruke na forumu.

Zavisi kakav institut želite osnovati. Ako ste mislili na znanstveni institut, oni se najčešće osnivaju prema Zakonu o ustanovama, no ima ih koji su osnovani kao trgovačka društva, a vidio sam i primjera kad udruge nose naziv institut. Za početak pogledajte Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Zakon o ustanovama u kojima ćete vjerojatno naći brojne odgovore na vaše pitanje.

bovu, ovo je pravni portal, a ne mjesto za omalovažavanje onih koje postave pitanje. Ako ne znate odgovor - jednostavno nemojte odgovoriti, ali zaista nitko ovdje ne postavlja pitanja zato da bi kao odgovor dobijao prodike "s visoka".

Evo, postavljamo anketu s tim pitanjem na Legalis, pa vi iskoristite priliku i glasajte. Bit' će zanimljivo vidjeti rezultate na kraju ljeta.

Prijevod se smatra samostalnim autorskim djelom, ali vi za objavu prijevoda tuđeg rada morate imati dozvolu autora. Vaša prava su zaštićena samim činom stvaranja autorskog djela. Autor može vam dati dozvolu (licenciju) ekskluzivno za npr. područje RH, ili neekskluzivnu licenciju. Ako vam da ekskluzivnu licenciju, onda samo vi možete objaviti i prodavati prijevod te knjige. U slučaju neekskluzivne licencije, autor je ovlašten i bilo kome drugom dati licenciju za područje RH za navedeno djelo.

Zakon o udrugama - pročišćeni tekst Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija

Ovršni zakon Zakon o javnim ovršiteljima Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima

Ugovor o zajmu Ugovor o građenju Ugovor o nadzoru građenja Izjava o oprostu duga Primjer Predugovora o kupoprodaji nekretnine-jednostavniji.docx Primjer Predugovora o kupoprodaji nekretnine-opširniji.docx

Ugovor o djelu

Prethodna mjera (alimentacija) Izvanbračni ugovor

Ovršni zakon Zakon o parničnom postupku Zakon o mirenju Zakon o arbitraži Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima Zakon o proglašenju nestalih osoba umrlima i dokazivanju smrti

Zakon o općem upravnom postupku Zakon o upravnim sporovima Zakon o hrvatskom državljanstvu Zakon o strancima Zakon o državnim maticama Zakon o konvalidaciji Zakon o osobnom identifikacijskom broju Zakon o putnim ispravama hrvatskih državljana Zakon o prebivalištu Zakon o osobnoj iskaznici