mrblues

pridodajem na moj post samo napomenu da sam pod "ekipom koja donosi propise" mislio na ZAMP , koji bi te pojmove trebao stručno definirati ( kao u navedenom Great Britain - licenciranje sve glazbe (https://pplprs.co.uk/ ), i kao tako definirane stavke dostavljati ih na usvajanje nadležnim Ministarstvima, a nikako nisam mislio na tijela RH Državne uprave ... MrBlues

Poštovani, kakav je stav u pogledu toga i može li se smetanje prekomjernom bukom koja dolazi u nečiji stan ,a iz unutrašnjosti caffe bara u sudskom postupku podvesti pod Narušavanje nepovredivosti doma i poslovnog prostora Članak 141. KZ RH ? Naime u čl. 141 KZ RH navedeno je :Članak 141. (1) Tko neovlašteno prodre u tuđi dom ili poslovni prostor ili zatvoreni ili ograđeni prostor koji pripada tom domu ili poslovni prostor ili se na zahtjev ovlaštene osobe otuda ne udalji,kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Ako kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini službena osoba u obavljanju službe ili javne ovlasti, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. (3) Kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka progoni se po prijedlogu. Dakle , navedeno je da tko PRODRE u tuđi dom....itd. Nije naveden NAČIN PRODIRANJA. ja smatram da je prekomjerna buka preko 65dB(A) iz caffe barova iza 22 ,00 sata prema Zakonu i Pravilniku predstavlja zapravo neovlašteno PRODIRANJE U DOM.Zahvaljujem na vašem mišljenju a očekujem i očitovanje Ministarstva Pravosudja. S poštovanjem MrBlues

poštovani drot13; da znamo da je anglo-saksonski sustav drugačiji. no, kakve to veze ima za definicijama ??? Znači li da se npr. jedinica za otpor ili Ohm , ili jedinica za napon- Volt, ili definicija "kamate" itd.itd. dukčije definira u našem i anglo-saksonskom sustavu? Ne, jer se definira precizno na isti način u obadva sustava . Cijela zbrka oko "glazbe ugođaja" ( "background music" ili "glazba ambijenta" ), koja je precizno definirana u Engleskoj i drugdje u EU i USA ), a koja zbrka je nastala kod nas , je samo rezultat nesposobnosti , nečitanosti i neznanja ekipe koja donosi propise , a koja je preuzela stare propise i drži se načela " ne titraj" ... Eto, nema drugog načina da vam se opiše što se događa u tom segmentu.... Da samo skrenem pozornost na činjenicu da je u RH većina novih stambenih zgrada tzv. stambeno-poslovne namjene ( čitaj : stabeno-birtijaške) namjene , su zgrade građene bez ikakvih akustičkih izolacija prema prvim ugroženim stanovima i bez ikakve kontrole te gradnje u tom smislu , a uporabne dozvole se ne moraju niti vadit. ne znam samo kako će im neispavani stanari -radnici moći puniti budžet? S poštovanjem MrBlues

Poštovani gosp Spitfire, Službena Great Britain firma za licenciranje sve glazbe (https://pplprs.co.uk/ ) koja se na bilo koji način izvodi u GB ( vidite priložen cjenik ) navodi u svom cjeniku licenci za takvu glazbu ( prilog tarife) : stavka 4.4 Background music in lounges, bars, restaurants, fast food outlets, dining & other rooms i daje definiciju te "background music" ( ja bi rekao da je to ono što se kod nas pokušava nazvati "glazbom ugođaja" ali bez službene definicije iste.) Dakle: • "background music means music when performed by a record, compact disc, or tape player otherwise than for featured performances or music performed by a radio or television set operated on the premises or diffused through a loud-speaker from another part of the premises or a source outside the premises, but (unless the context requires otherwise) excludes performances by a video player." Mogli bi prevesti ovako odprilike : "Glazba ugođaja ( pozadinska glazba ) = pozadinska glazba znači glazbu kada je izvodi neki zapis,kompaktni disk ili kasetofon koji nije na predstavljenom uređaju ili glazba koju izvodi radio ili televizija i djeluje u prostorijama ili se emitira kroz zvučnik iz drugih prostorija ili izvora izvan prostorija, ali(osim ako kontekst ne zahtijeva drugačije) isključuje nastupe videoplayera." U zadnjem dijelu dokumenta su i sve ostale definicije. BG je ozbiljna država koja ima sve definirano i posloženo u cjeniku i koja strogo kotrolira sve ugostiteljske objekte koji su uzeli licence. Što se pak tiče razine jakosti reprodukcije gazbe koja je kod nas definirana sa max . 65dB(A) vršne razine u U GB je na snazi Act 1990 ( http://www.legislation.gov.uk/ukpga/1990/43/part/III/crossheading/statutory-nuisances-england-and-wales) http://www.problemneighbours.co.uk/rights-under-noise-act.html Što se smije a što ne je definirano i ovdje : https://www.nidirect.gov.uk/articles/noise-nuisance-and-neighbours https://www.hospitalitylaw.co.uk/pubs-bars-restaurants-keep-the-volume-down-on-your-summer-events/ da dalje na navodim .... U drugom priloženom dokumentu sve je definirano. Treba imati strpljenja pa sve pročitati. Da , poštovani mediatoru u ozbiljnoj državi sve je definirano. S poštovanjem MrBlues PRS-for-Music-Tariff-HR-Hotels-restaurants-cafes-2019.pdf RevisedGuidanceJune2007.pdf

nema definicije u Zakonu... i nema definicije vrste glazbe ( narodna, zabavna, rock, jazz, disco, itd..) kao niti definicije načina izvođenja ( el.-acoustic uređaj, DJ Konsola, "živa" glazba, itd. ) . i što je to "razgovor većeg broja ljudi" ? opet nema definicije u Zakonu.... sva ta nagađanja što je to u Zakonu mogu se interpretirati na različite načine , a to nije Zakon jedne ozbiljne države...

To nije u Zakonu definirano . kakav je to onda Zakon?

"Minimalni uvjeti za "caffe bar " ( https://minimalnitehnickiuvjeti.hr/pravilnik-razvrstavanju-minimalnim-uvjetima-ugostiteljskih-objekata-iz-skupina-restorani-barovi-catering-objekti-objekti-jednostavnih-usluga/ ) ne predviđaju obvezu glazbe. Odredbe Zakona o zaštiti od buke („Narodne novine“, br. 30/09, 55/13, 153/13, 41/16 i 114/18) odnose se i na zatvoreni prostor, obzirom da članak 14. i članka 15. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave („Narodne novine“, br. 145/04) navedeno je kako se u objektima u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost ili pružaju ugostiteljske usluge, a u kojima propisom kojim se uređuju minimalni uvjeti nije kao obveza predviđena glazba, može u zatvorenom prostoru izvoditi samo glazba ugođaja najviše ekvivalentne razine 65 dB(A). Objekti koji rade noću, u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost ili pružaju ugostiteljske usluge a u kojima je propisom kojim se uređuju minimalni uvjeti predviđena glazba, dopušteno je izvoditi glazbu najviše razine LA,eq=90 dB(A), srednje vršne razine LA,01=100 dB(A). Nadalje, odredbama Pravilnikom o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od buke („Narodne novine“, br. 91/07) propisani su postupci i načini utvrđivanja mjera zaštite od buke u prostorima/objektima koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost u zatvorenom i otvorenom prostoru. Isto tako napominjemo da prilikom ishođenja rješenja o provedenim mjerama zaštite od buke za ugostiteljske objekte, ovo javnopravno tijelo ne prihvaća ateste buke i zvučne izolacije koji su izrađeni do 18. ožujka 2009. odnosno onih koji su izrađeni do stupanja na snagu odredbi Zakona o zaštiti od buke („Narodne novine“, br. 30/09, 55/13, 153/13, 41/16 i 114/18). Ukoliko smatrate da se ometa Vaše mirno stanovanje od strane obavljanja ugostiteljske djelatnosti u stambenoj zgradi u kojoj stanujete, prijave buke možete poslati na adresu Državnog inspektorata Republike Hrvatske gdje će inspektori, po službenoj dužnosti, utvrditi činjenično stanje i izvijestiti Vas pismenim putem sukladno odredbi članka 83. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09). S poštovanjem, Helpdesk Ministarstva zdravstva " Pitao sam Ministartvo Turizma koje navodi u priležećem obimnom odgovoru da je isto jedino mjerodavno za davanje mišljenja , što je to točno po Zakonu "glazba ugođaja"? odgovora nema jer nemaju pojma kako bi to definirali , i što je to, iako su to stavili u zakon. Dodatno na njihov navod da se može pokrenuti sudska tužba ne navode protiv koga ( j.d.o.o. , vlasnika lokala ili ? ) . Držim da bi to Ministarstvo pravosudja i financija moglo dati mišljeje jer se zna da sudska tužba protiv j.d.o.o. koje ima temeljni kapital od 10 kn nema smisla. Također pitanje : kakav je to pravni sustav gje je vlasnik. j,d,o.o. ujedno i direktor j.d.o.o. i konobari u lokalu i vlasnik je? Vlasnik čega? samog sebe ? Ne razumijem taj pravni sustav. S poštovanjem , LP LpMINT-PRINT_mint-mf-4kat-2_mint_local_1408_001.pdf

Pitao sam emailom i Ministarstvo Turizma koje u svom dopisu navodi da su jedini mjerodavni za tumačenja svih Zakona ( vidite priležeči dopis) . Ali još nema odgovora. ako dođe neki odgovor objaviti ću isti. MINT-PRINT_mint-mf-4kat-2_mint_local_1408_001.pdf

Poštovani, od strane Ministarstvo Turizma navodi se : -što je to točno "glazba ugođaja" ? -Ima li taj pojam definiran u Zakonu ? Zahvaljujem na komentaru i mišljenju; S poštovanjem MINT-PRINT_mint-mf-4kat-2_mint_local_1408_001.pdf

Poštovani, Zahvaljujem na odgovoru i konstatiram da je pravni sustav u kolapsu . Ovi j.d.o.o. su katastrofa za financijski sustav , a kako to riješiti ima dosta "stručnjaka" u Min. Financija pa nek nađu rješenje. Više se na zna "tko pije " ali se zna dobro "tko plaća" ... Zahvaljujem , S poštovanjem

Poštovani, 1.Primjetio sam da većina "kafića" više nema istaknutog vlasnika obrta pod imenom i prezimenom sa OIB-om već se iskazuje neki j.d.o.o. raznih naziva . Koliko mi je poznato postoji veliki problem naplate poreza i kazni od strane države prema tim jednostavnim društvima sa ogranićenim odgovornostima ( temeljni kapital je 10 KN) , jer vlasnici tih društava jednostavno likvidiraju to društvo i država ne može naplatiti kazne niti poreze. Jeli tomu tako u praksi i imaa li kakav komentar u svezi s tom problematikom. 2. predložio sam Vladi.hr putem ( gradjani@vlada.hr ) slijedeću izmjenu u svezi rješavanja buke iz "kafića" (caffe barova) . nadam se da će se takva izmjena prihvatiti jer se cijeli svijet bori sa tim problemom preglasne buke , a u narednim godinama se očekuje velik broj potpuno gluhih mladih osoba . Dakle PREDLAŽEM izmijenu i dopunu PRAVILNKA O NAJVIŠIM RAZINAMA BUKE _NN 30_2009 članak 14 : kako slijedi : Članak 14. "Objekti u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost ili pružaju ugostiteljske usluge, a koji su konstruktivni dio stambene naseljene zgrade , a u kojima propisom kojim se uređuju minimalni uvjeti nije kao obveza predviđena glazba, ne može se u zatvorenom prostoru i pripadajućem otvorenom prostoru izvoditi nikakva glazba iza 22,00 sata. Izuzetno, po odobrenju Sanitarne inspekcije može se do 24,00 izvoditi "glazba ugođaja" ali samo do najviše ekvivalentne razine 65 dB(A). Sanitarna inspekcija će nakon utvrđivanja činjeničnog stanja izdati Rješenje o odobrenju izvođenja glazbe ugostiteljskom objektu ukoliko je ugostiteljski objekat akustički izoliran prema ostatku naseljene stambene zgrade ( stanovima) o čemu ugostitelj i/ili vlasnik ugostiteljskog objekta pribavlja potvrdu certificirane firme koja vrši akustička mjerenja i izrađuje akustičku izolaciju ugostiteljskog objekta." Napominjem, da i u slučaju prihvaćanja suštine gornjeg prijedloga treba adekvatno riješiti status registracije ugostiteljskog objekta pod j.d.o.o. poradi naplate eventualnih kazni za prekršaje. 3. Ministarstvo Turizma u dopisu od 05.studeni 2019 ( dokument u privitku ) navodi mogućnost sudske tužbe . Prema kome ? prema j.d.o.o. i/ili vlasniku lokala? Ima li i jedan primjer iz prakse da je to funkcioniralo? 4. nije samo glazba iz kafića problem . od 05,30 pa do 24, 30 h se razvlače stolovi po podovima lupa se sa stolcima, suncobranima i sl. i to se čuje po čitavoj zgradi . Ima li kakav propisi i zabrana takve buke ? Zahvaljujem na komentarima MINT-PRINT_mint-mf-4kat-2_mint_local_1408_001.pdf

Poštovani, 2oo2 g. zasnovano je ( Izjavom u prilogu) pravo prolaza automobilom preko moje poslužne k.č. *425/1 koje sam suvlasnik u 1/2 sa mojom nećakinjom ( vidi pdf. nacrt) . Tom "Izjavom" se Ovlaštenik ( tadašnji vlasnici Povlasne k.č. *426) ograničili svoje pravo prolaza automobilom samo na k.č. *425/1 put površine 57 m2. Obzirom da k.č. *426 , k.o. Bogovići ( Povlasna nekretnina Ovlaštenika) neposredno graniči sa javnom cestom Sv.Apolinara i obzirom da je širina prolaza najužeg mjesta na Poslužnoj nekretnini *425/1 = 2,70 met , (potpuno ista širina kao i sa strane kuće Ovlaštenika do susjedne k.č. ) , i obzirom da Povlasna nekretnina već ima svoju otvorenu kapiju za pješački izlaz na na javnu cestu , postavljam slijeća pitanja : 1. Mogu li sudski ukinuti tu služnost temeljem čl. 424 , stavak (1) i (2) Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima , obzirom da je po meni ta služnost potpuno nerazumna i nepotrebna jer Povlasna parcela u duljini od 27 metara izravno graniči sa javnom cestom i ima sve uvijete da se otvori izlaz ( kapija) na tu javnu cestu , a zbog dovoljne širine sa obadvije strane kuće Ovlaštenika može doći automobilom iza kuće po svojoj nekretnini , a ne po mojoj Poslužnoj nekretnini ( ukoliko želi parkiorati automobil iza kuće što čini sada koristećimoju poslužnu nekretninu , a ne ispred kuće prema javnoj cesti) ? 2. kakve su šanse da Sud u Krku usvoji moju tužbu u smislu točke 1. gore i ukine tu služnost bez obzira na Izjavu Ovlaštenika i druge dokumente u tom smislu prije Izjave? 3. U slučaju da Sud ukine tu služnost i naloži Ovlašteniku da otvori svoju kapiju na javnu cestu bi li ja morao financirati te radove? 4. Mogu li pokrenuti sudsku tužbu u smislu točke 1. i bez pristanka moje nećakine ( suvlasnice 1/2 poslužne nekretnine = put) ? Prilažem datoteke iz kojih je vidljivo sve . Zaqhvaljujem na stučnom odgovoru SLUŽNOST -PUT BOGOVIĆI4.pdf 2002 IZJAVA sluznost_2.pdf PUT MALINSKA NACRT SLUŽNOSTI1.pdf

koje ovlaštenik ? korisnik prava prolaza tj.susjedna k.č. ? ja sam vlasnik k.č. puta

ma mom putu u Bogovićima , Krk ( k.č. *425/1, k.o. Bogovići , veličine 57m2) postoji teret služnosti prolaza automobilom u korist susjedne k,č, *426, k.o. Bogovići ) . Već 40 g. ja održavam taj put ( košenje trave, itd.) . Čuo sam da korisnik tog prava ( susjedna k.č.) ima obavezu sudjelovati u troškovima održavanja puta. Pitanje: kako to ostvariti i temeljem čega kad ja obavljam radove održavanja osobno? Ima li tko kakav savijet kako mu naplatiti te troškove? zahvaljujem LP

koji je najkasniji rok ? koliko ranije da bi išao 31,12.o.g. tj. najkasnije dio kada? do 01.10. ? ili može i kasnije?

koliko ranije treba predati zahtjev za odlazak u mirovinu , da bi se ostvarilo pravo po starim uvjetima ( 35 god staža i 60 god života). u sloveniji je to sada 3 mj. tj do kraja rujna. da li je tako i kod nas?

da li mogu bez suglasnosti drugog suvlasnika od 1/2 na putu sudski tražiti ukinuće besmislene i nerazumne služnosti prolaza na putu? hvala

pa zar stvarno nitko ne zna ništa o tome odgovorit i dat savjet ? nemrem vjerovati !! mrblues je napisao: Na putu ( posebna grč. koji je u suvlasništvu od 1/2 mene i moje nećakinje , a koji put vodi na javnu cestu ) postoji uknjižen teret pravoslužnosti prolaza autom u korist susjedne parcele koja je u vlasništvu moje sestrične ( i ja i ona smo naslijedili takvo stanje) . Međutim, ta služnost je objektivno nepotrebna i besmislena jer ta susjedna parcela koja koristi moj put ima direktan kontakt sa javnim putom u duljini cca 20 met. Napomena : Kada je služnost uspostavljana prije 40 god. između moje pokojne majke i njenog brata , brat je rekao da mu treba ta služnost zbog prilaza autom iza kuće jer da mu nije parcela dovoljno široka . Međutim ispred kuće ima veliki prostor i direktan kontakt sa putom, pa se auti mogu parkirati i ispred kuće. Pitanja su : 1. da li se ta služnost ( uz napomenu kao gore) prolaza autom može sudski ukinuti kao nepotrebna ( jer sestrična može parkirati aute ispred , a ne iza kuće , iako mislim da objektivno ipak može doći autima i iza kuće ) ? 2. put je u suvlasništvu 1/2 mene i moje nećakinje a ona bi htijela ostati izvan toga tj. ne želi sudski tražiti ukinuće, pa pitam da li ja sam kao suvlasnik puta mogu pokrenuti sudski postupak ukinuća služnosti ( putem odvjetnika) i bez nje? Zahvaljujem ,čuđenje

Suvlasnik sam u 1/2 sa nećakinjom na grč. put ( 57 m2 ). Taj put ( poslužna nekretnina)je opterećen upisanom stvarnom služnosti prolaza autom u korist susjedne grč. ( povlasne nekretnine) . Međutim , ta povlasna grč. ima oduvijek direktan izlaz na javnu cestu u širini od cca 20 met. ( služnost je rezultat starih rodbinskih odnosa) . Sada je vlasnik povlasne grč. postala nasljeđivanjem moja sestrična i ja bi htio tu bezrazložnu i nerazumnu služnost prolaza autom sudski ukinuti , ali moja nećakinja ( koja je suvlasnica 1/2 na poslučnoj nekretnini - putu ) nije spremna za to iz prijateljskih rodbinskih razloga sa mojom sestričnom. Također moja sestrična ( sadašnja vlasnica povlasne nekretine ) ne želi se dragovoljno odreći te nerazumne služnosti. Mogu li sam pokrenuti sudski postupak ukinuća te nerazumne služnosti prolaza autom na tom putu bez suglasnosti suvlasnice tog puta ( moje nećakinje) ? Također na tom putu su sada sve moje i nećakinjine instalacije ( kanalizacijske cijevi, cijevi za vodu i struje) koje idu do naših kuća. Kako sestrična koja uživa pravo prolaza autom sada iznajmljuje svoju kuću povećao se promet autima po tom putu i bojim se šteta na instalacijama. Da li , ukoliko nebi mogao ukinuti služnost prolaza autom po tom putu , imam pravo na neku naknadu od sestrične ( vlasnice povlasne nekretnine)?

Na putu ( posebna grč. koji je u suvlasništvu od 1/2 mene i moje nećakinje , a koji put vodi na javnu cestu ) postoji uknjižen teret pravoslužnosti prolaza autom u korist susjedne parcele koja je u vlasništvu moje sestrične ( i ja i ona smo naslijedili takvo stanje) . Međutim, ta služnost je objektivno nepotrebna i besmislena jer ta susjedna parcela koja koristi moj put ima direktan kontakt sa javnim putom u duljini cca 20 met. Napomena : Kada je služnost uspostavljana prije 40 god. između moje pokojne majke i njenog brata , brat je rekao da mu treba ta služnost zbog prilaza autom iza kuće jer da mu nije parcela dovoljno široka . Međutim ispred kuće ima veliki prostor i direktan kontakt sa putom, pa se auti mogu parkirati i ispred kuće. Pitanja su : 1. da li se ta služnost ( uz napomenu kao gore) prolaza autom može sudski ukinuti kao nepotrebna ( jer sestrična može parkirati aute ispred , a ne iza kuće , iako mislim da objektivno ipak može doći autima i iza kuće ) ? 2. put je u suvlasništvu 1/2 mene i moje nećakinje a ona bi htijela ostati izvan toga tj. ne želi sudski tražiti ukinuće, pa pitam da li ja sam kao suvlasnik puta mogu pokrenuti sudski postupak ukinuća služnosti ( putem odvjetnika) i bez nje? Zahvaljujem ,

haval vam na trudu da mi odgovorite i vašem mišljenju . pada mi na pamet slijedeći moguća situacija: ja sam suvlasnik na tom putu tj. ima 1/2 . što ako drugi suvlasnik ( moja setra ) ne želi da se služnost ukine? mogu li sam pokrenuti sudski postupak putem odvjetnika? hvala

dopuna ovoj temi : ja sam suvlasnik na tom putu tj. ima 1/2 . što ako drugi suvlasnik ( moja setra ) ne želi da se služnost ukine? mogu li sam pokrenuti sudski postupak putem odvjetnika? hvala

Na mom putu ( zasebna gr.č. 425/1 put od 57 m2 = 19 met x 3 met. koji vodi iz mojeg dvora na javni put) uknjižen je teret služnosti prolaza automobilom u korist susjedne grč.426 . Susjedna grč. 426 ima međutim neposredni kontakt sa javnim putom od cca 20 met. i mogućnost otvaranja vlastitog kolnog ulaza ( koji je nekad i postojao) , te je ta služnost prolaza autom od početka besmislena i nepotrebna . Služnost je nastala ugovorno kao rezultat prodaje te parcele od strane moje pokojne majke svome bratu prije 40 god. i vjerojatno tadašnjih rodbinskih okolnosti. Znam zakonske odredbe o tome , ali me ipak zanima mišljenje , ( obzirom da je ta služnost prolaza autom objektivno besmislena i nepotrebna ) , postoji li mogućnost zakonskog ukidanja iste ( sadašnji vlasnik slovenac se vjerojatno neće dragovoljno odreći tog prava), i ako postoji, koja je zakonska procedura za ukidanje te služnosti ? Zahvaljujem

na teret grč.-put u mom vlasništvu ( zasebna grč. 57 m2 koja vodi iz mojeg dvora) uknjiženo je pravo prolaza automobilom u korist susjedne grč. , a na teret te moje čestice. Taj put ima i vanjsku kapiju na javni put. Takvo stanje sam naslijedio od oca. Htio bi na vanjska vrata ( željeznu kapiju) postaviti automatsku bravu/lokot i susjedu koji ima pravo prolaza autom dati ključ odnosno šifru za bravu na toj kapiji. Da li takvu bravu mogu postaviti bez suglasnosti tog susjeda ? Hvala, mrblues