Melchior

googlam satima i ne mogu pronać, a znam da sam to nekada davno vidio, statističku raspodjelu starosti hrvatskih branitelja a naročito dragovoljaca DR. Mislim da se to moglo izvući iz onog prvog, ilegalnog registra Znam da je pamćenje varljiva zvjerka, al kladio bih se da su u ratu najbrojnija bila godišta 1963. i 1964. Barem u mojoj postrojbi. Ako netko zna pouzdano ili ima link na podatke, molim lijepo

Kako slika govori više od riječi, možda će ova pojasniti : Konture ovako ucrtane zgrade na čestici 3761/10, ako je vjerovati alatu za mjerenje na stranici oss.uredjenazemlja.hr (vidim da zaokružuje na 1 metar u ovom mjerilu), u točnosti upravo od jednog metra odgovaraju stvarnoj izmjeri stranica zgrade (od fasade do fasade). odnosno, po meni, sva ostala površina na čestici ne pripada vlasnicima zgrade. Uostalom, koliko znam, nekadašnji korisnici društvenih stanova su (barem ovdje) otkupljivali stanove bez otkupa zemljišta na čestici na kojoj su izgrađene zgrade) Dakle, ispravite me ako griješim, smatram da je sve ostalo izvan fasade zgrade, u nadležnosti vlasnika čestice, a to je u ovom slučaju grad, kao pravni slijednik nekadašnje općine. Ili se može smatrati javnom površinom, što je vezi mog obraćanja komunalnom redaru, zapravo svejedno?

Gradsku odluku o komunalnom redu nije moguće naći na službenim web stranicama grada, nema ništa starije od 2011.g., a Odluka je starija. A u tekst dopisa sam dodao i da su sanitarno-higijenski problem je se u njima može skrivati raznorazna gamad. Ma problem je što ja nisam u tom stanu i gradu i imam priliku samo povremeo ga obići. Da sam stalno tu ne bih dozvolio da se to uopće dogodi. Sad kad se dogodilo, pokušat ću prvo legalnim putem kako bi to trebalo biti moguće u pravnoj državi. I možda je i moguće u nekim razvijenijim i uljuđenijim dijelovima naše zemlje, ali u ovom kraju, čisto sumnjam. Dobro bi mi došla definicija javne površine, jer bojim se da će se na temelju toga ograđivati od odgovornosti

prema gradskoj odluci nadležan je javne površine, sporno je (za njega) da tojeste javna površina. U katastru je čestica značajno (trostruko) veća od tloctra zgrade u Izvatku iz zemljišne knjige opisana kao B Vlastovnica Rbr. Sadržaj upisa Primjedba 1. Vlasnički dio: 1/1 DRUŠTVENO VLASNIŠTVO - SIZ ZA STAMBENO-KOMUNALNU DJELATNOST OPĆINE a ispod su nanizani korisnici, kao što rekoh danas nepostojeća poduzeća i sizovi kao korisnici po nekoliko stanova. Ne znam da li je dobro objašnjenje, totalni sam laik u tim stvarima

Kako naslov kaže, u stambenoj zgradi, gotovo u centru grad(ić)a, koja je nekad imala grijanje iz toplane, a još prije 20-tak godina su svi stanari, osim 2 od 11 prešli na etažno plinsko. Ta dvojica se griju na drva, iako zgrada nema drvarnice, samo manje ostave u prizemlju (oko 3 - 4 m četvorna). Jedan od njih je ogrjevna drva naslagao ispod prozora sobe mog stana prije nekoliko mjeseci naslonjena na fasadu i u potpunosti se oglušio na moju zamolbu da ih makne, jer kao on nema druge mogućnosti. Gradski komunalni redar otklanja svoju nadležnost jer su kao ta drva u okviru tlocrta zgrade pa bi, po njemu, za to bio nadležan upravitelj zgrade. Zgrada nije etažirana, a u vlasničkom listu ima svega i svačega: više nepostojećih poduzeća, fondova i SiZ-ova, škola i koječega, a niti jedan zapravo postojeći vlasnik. Mislim da je katastarski parcela gradska. Gotovo sam siguran da će se i upravitelj zgrade (gradsko komunalno poduzeće) proglasiti nenadležnim, no odlučio sam krenuti od komunalnog redara, pa dokle bude trebalo. Svaki savjet je dobrodošao, a za pojašnjenje situacije dodajem dio dopisa koji namjeravam uputiti komunalnom redaru. Stil je namjerno kvazibirokratski, jer sam naučio da takvim dopisima pridaju veću pažnju. Poštovani, Nastavno na razgovor obavljen u vašem uredu dana xx.yy., dostavljam vam ovu prijavu kršenja komunalnog reda pri zgradi na adresi ul.J.K. u gradu ZZ. Kao što sam vam u razgovoru pojasnio, na jednoj strani navedene zgrade, neposredno ispod prozora spavaće sobe stana broj G (kako je vidljivo iz fotografija u privitku), već nekoliko mjeseci nalaze se ogrjevna drva u neospornom vlasništvu I.I. iz stana broj H iste zgrade. Predmetna ogrjevna drva, uz nepobitno estetsko nagrđivanje zgrade, predstavljaju prepreku prolazu okolo zgrade i pristupu podrumskom prozoru, požarnu ugrozu cijeloj zgradi, te naročito sigurnosni rizik za stan broj G ispod čijeg prozora su ostavljena. Pripominjem da sam ovih dana obišao cijeli Grad te na niti jednoj zgradi nisam vidio sličnu situaciju. Imenovani I.I. je prije mjesec dana uljudno zamoljen da ta ogrjevna drva premjesti na neko neškodljivo mjesto, no kako se vidi iz proloženih fotografija, u potpunosti se oglušio na tu zamolbu. Slijedom navedenog, molim vas da temeljem svojih ovlasti, imenovanom I.I. , naložite neodgodivo i obvezatno uklanjanje opisanog ogrjevnog drveta. Srdačan pozdrav

Znači već si dobio Rješenje? Može li se znati koja županija, koji grad? Prijatelj je predao zahtjev 9. veljače, još uvijek ništa od Rješenja s današnjim danom

Naravno, u banci. No prečesto se (barem meni) događalo da na call-centru, info pultu ili jednom šalteru kažu jedno, a kad dođeš s konkretnim poslom, uppssss - kažu nešto sasvim drugo. Zato i postavljamo pitanja ovdje na Legalisu, da bi čuli tuđa iskustva ili mišljenje znalaca.

Poštovani Matrix, možda ste previdjeli ključno u ovom pitanju, a to je da je dado pod ovrhom, tj. blokirani su mu računi. Jeste li sigurni da će mu banka ostavitelja samo tako isplatiti novac na šalteru uz predočenje pravomoćnog rješenja? Ili će ga tražiti neki broj tekućeg računa za isplatu?

Jeste li, u samom početku postupka, imali "čistu" situaciju na Obrascu 3 POPIS IMOVINE I OBVEZA pod : 16. Imovinskopravna raspolaganja između njega i članova njegove uže obitelji te drugih osoba u prethodnih pet godina, s podacima o identifikaciji osoba _____________________________________________________________________ (Treba navesti darovanja, nazivi i brojevi debitnih i ostalih kartica, odricanja od nasljedstva, ustupanje nasljednog dijela itd.) ili ste morali tu nešto navesti? Naime, prijatelj koji želi u stečaj prije par godina se odrekao nekog sitnog nasljedstva (prije donošenja Zakona o stečaju potrošača), pa ga zanima kako bi to utjecalo na postupak stečaja, kad bi to naveo. Pod ovrhom je jednog jedinog vjerovnika već 10 godina, prvo su išli na plaću kod poslodavca, a kasnije i na blokadu računa, nikada na nekretnine ili pokretnine.

možda bi još nešto vrijedilo pogledati, znalci će znati da li je možda tako, naime: vrlo je vjerojatno da je u kreditu prije otkaza višekratno mijenjana kamata. Nadam se da negdje u ZOO piše da se u tom slučaju moraju barem obavjestiti i jamci (ako ne i potpisati pristajanje na to). Koliko znam, banke to često nisu činile, pa bi možda bilo mjesta i za osporavanje jamstva.

oprositite na krivom izračunu, moja je greška. Pravilnik treba biti donesen 60 dana od stupanja Zakona na snagu, a to je 8 dana od objave u Narodnim novinna. Dakle, objavljen je 6.12.2017. plus 8 dana od objave je 14.12.2017. plus 60 dana jest 12.02.2018. Po tome ćemo znati koliko su ozbiljni. Iako, da su uistinu ozbiljni, ne bi trebali čekati zadnji dan, imali su više od godinu dana za sve to pripremiti.

evo jedan ovakav : POZIV ZA DOSTAVU PONUDA_ NAJAM ŠATORA I POPRATNE OPREME.pdf 23.01.2018. | pdf (95kb) | Jednostavna nabava

Bivše pravo na opskrbninu - sada naknadu za nezaposlene - opisano je u člancima 107. do 113. Zakona. Prema članku 192., Ministar će pravilnike za provedbu donijeti 60 dana od stupanja Zakona na snagu, otprilike oko 4.veljače. Predložio bih moderatorima da za ovu priču otvore novu temu, radi preglednosti, pretpostavljam da će biti dosta postova po tom pitanju.

@ spock $ mpavlo63 može mali update kako je sve završilo? nadam se povoljno za vas

Ja sam totalni pravni laik (zato i jesam na ovom forumu, nebih li nešto naučio), no znam da u našim "javnopravnim tijelima" među bahatim birokratima ima i puno većih neznalica koje se šakom i kapom pozivaju na članke zakona kako bi utjerali strah u kosti građanima. Nisam siguran niti u pravno značenje pojmova isprava i uvid koji se pominju u tom 61. članku - no molim ispravite me ako griješim - OIB nije isprava već oznaka. Isprava je Potvrda o OIB-u koju "Potvrdu osoba zadržava kod sebe i dužna ju je čuvati" (op. Porezne uprave) i koju sam jednom izgubio pa sam jedva dobio duplikat. Dakle, kako ja razumijem, ovi bi po tom članku imali pravo tražiti je na uvid, a ne da im se dostavlja. Osim toga, ako su javnopravno tijelo koje ima ovalsti tražiti OIB, onda zasigurno imaju i pristup bazi podataka o OIB-ima građana, pa to mogu obaviti i sami. A ako je neki stari ugovor s vama u pitanju, onda imaju vaš JMBG te preko njega mogu vrlo lako saznati OIB i bez nekih posebnih ovlasti: Uvid u podatke o OIB-u Mislim da bezraložno i bez pokrića treniraju strogoću, i bio bih više nego sretan kad bi nam neki znalac to potvrdio, i savjetovao kako im lupiti kontru....

Hvala svima na savjetima. @sivko Nije bila stvar u novcu, nego u vremenu.Porez mi je obavila rođakinja, ali za policiju su mi svi rekli da moram doći osobno. Radim terenski posao i zapravo sam radnim danima u drugim gradovima ili zemljama. Za obaviti prijepis u malom gradu kao što je moj moraš uzeti slobodan dan, a to si trenutno ne mogu priušiti jer je posao timski. Porez mi je obavila rođakinja, ali za policiju su mi svi rekli da moram doći osobno.

Morao bi ih znati - barem ako bude kupovao polovni auto kao i ja

Hvala svima, posebno mi je drago čuti ono "iz vlastitog iskustva". Ipak, bit ću pesimist sve dok ne obavim, prema mom iskustvu, teško mi je povjerovati da ovdje nešto može bezbolno proći. Za porez sam obavezu i rokove znao jer sam se raspitao znajući da su poreznici neumoljivi, no za tablice mi je ekipa rekla uglavnom isto što i virtalni, al nitko nije spominjao prekršaj. Zar nebi bilo lijepo da nam je za onih 70-ak kuna kod ovjere potpisa, Javni bilježnik spomenuo te stvari?

Pozdrav, Molim savjet za ovu situaciju: Kupio sam polovni automobil registriran do polovice sljedeće godine, imam prebivalište u żupaniji različitoj od one registarskih pločica. Porez na prijenos vlasništva sam platio na vrijeme u svojoj poreznoj (u roku od 15 dana), ali na policiji nisam bio ni ishodio nove registarske tablice niti od javio stare. Prošlo je dva mjeseca od potpisivanja kupoprodajnog ugovora. Svjestan sam da sam u prekršaju od 700 kn, no molim savjet što mi je činiti slijedeće a da se stvar dodatno ne iskomplicira i poskupi? Hoću li uopće moći prebaciti auto na sebe i ima li šanse da se izvućem sa manje od 700 kn? Unaprijed hvala

Poštovani, molim vas za mišljenje i eventualni savjet, Dakle, situacija je sljedeća: po dospijeću cjelokupnog kredita solidarni jamci i dužnik od općinskog suda dobivaju presudu da su dužni namiriti dugovanje. Presuda bi bila pravomoćna u studenom 2005.g. , no nakon žalbe istu potvrđuje drugostupanjski sud u rujnu 2006.g. Dalje (iz perspektive samo jednog jamca), ovrhovoditelj poduzima ovrhu na plaći ovršenika u travnju 2008.g no ovaj jamac u tom tenutku više nije zaposlen kod poslodavca čijim podacima ovrhovoditelj raspolaže. Mjesec dana kasnije iste godine, u svibnju 2008.g ovrhovoditelj poduzima i ovrhu na novčanoj tražbini ovršenika, što blokira jamcu sve račune i ovrhovoditelj se zapljenom novca sa njih djelimično namiruje (ne puno). Par godina kasnije navedeni jamac se zapošljava kod novog poslodavca i otvara tekući račun u drugoj banci na koji uredno prima plaću oko dvije godine (te zbog toga misli da se ovrhovoditelj namirio od drugih ovršenika). Tada, u kolovozu 2012.g. stiže blokada i tog računa i zapljena nešto novca sa njega. Jamac otvara zaštićeni račun i od tada na njega prima plaću (nakon što mu poslodavac na plaći ustegne iznos za uzdržavanje) sve do danas. Kako je plaća manja od prosječne, na blokirani račun ne odlazi ništa. Ovrhovoditelj nije ništa poduzimao kod tog novog poslodavca glede ovrhe na plaći: da li je to zbog toga jer je to već "ispucao" kod prethodnog, ili je samo njegova nemarnost? Znamo da je rok zastare ovrhe po pravomoćnoj presudi 10 godina, no pitanje je od kada taj rok teče: od pravomoćnosti prvostupanjske presude 2005.g (ovrhovoditelj se u Prijedlogu za ovrhu na novčanoj tražbini ovršenika - bankovnim računima, poziva na nju) ili od drugostupanjske presude 2006.g. Ili rokovi teku od poduzimanja same ovrhe 2008.g? Kako na rokove utječe događaj iz 2012.g - blokada novootvorenog računa i zapljena? Da li je možda ova ovrha već u zastari i ako jeste, što bi tebalo učiniti da čovjek sve to skine s vrata? Ako nije, kada bi mogla biti (pod uvjetom da ovrhovoditelj ne krene ovrhom na drugim sredstivma - mogao bi jedino na pokretnine)? Srdačan pozdrav,

preciziraj molim, što mu je to i kako ovršeno tri puta? Udjeli u Fondu branitelja ne bi smjeli biti predmet ovrhe temljem zakona, a imam i osobno iskustvo (pogađate: bio sam jamac prijatelju) - imam ovrhu na plaći, zbog ovrhe su mi blokirani (i spražnjeni) svi tekući i žiro računi i oročenja - no udjele u Fondu branitelja uredno mogu prodavati kao i podizati dividendu u Fini, baš sam to uradio neki dan

pretpostavljam da se pitanje odnosi na otpis kamata po poreznom dugu za fizičke osobe, ako je tako postoji obrazac na web-stranici porezne uprave: http://www.porezna-uprava.hr/contentData/pdf%20datoteke/naplata%20duga%20-%20fizi%C4%8Dke%20osobe/zahtjev%20za%20pla%C4%87anje%20poreznog%20duga.pdf jednostavno se ispuni, a treba ga poslati, naravno, mjesno nadležnoj ispostavi porezne uprave. Zakon o naplati poreznog duga fizičkih osoba stupio je na snagu 9.svibnja 2013. a rok za podnošenje zahtjeva je 90 dana od stupanja na snagu

Ne bi trebala biti moguća, barem prema onome što piše u dokumentu dostupnom na stranicama Ereste Investa koji upravlja fondom: http://www.erste-invest.hr/UserDocsImages/Zakon%20o%20Fondu%20hrvatskih%20branitelja%20iz%20Domovinskog%20rata%20i%20%C4%8Dlanova%20njihovih%20obitelji-neslu%C5%BEbeni%20pro%C4%8Di%C5%A1%C4%87eni%20tekst.pdf ZAKON O FONDU HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA I čLANOVA NJIHOVIH OBITELJI - NESLUŽBENI PROČIŠĆENI TEKST Članak 12.a Imovina Fonda odnosno dokumenti o broju udjela u Fondu, kao ni imovina koja proizlazi iz vlasništva nad udjelima (ukljuujui i dividendu), ne mogu biti predmet zaloga i ovrhe.

Ja imam opomenu za 300 kuna za neplaćena parkiranja u 2. i 3. zoni. U eventualni prigovor planiram staviti da mi na parkirnom automatu nije omogućena kupnja polusatne parkirališne karte što je suprotno Čl.20. Odluke o organizaciji i naplati parkiranja Grada Zagreba. Pretpostavljam da bi se našlo i nešto u Zakonu o zaštiti potrošača u smislu obračuna usluge prema potrošnji.

cekaj malo, dobila je samo opomenu, zalit ce se na prijedlog za ovrhu, zar ne?