Jump to content

Ariela100

Korisnik
  • Broj objava

    12
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. Meni je jasno da kupnjom vlasnik postaje i posjednik. Ovdje je situacija gdje su ajmo reći u katastru i zk jednake osobe (u zk se kod nekih suvlasnika-posjednika navode njihovi umrli preci) i kad netko od suvlasnika-posjednika izvrši parcelaciju u katastru, onda katastar rješenje o cijepanju dostavlja u zk ured koji u zk izvatku u A listu napravi podjelu na način kao što je to uredio katastar. Prema tome, ako neki posjednik-suvlasnik ima na svojoj katastarskoj čestici jedini posjed i rješenje o urbanističkoj suglasnosti da na toj čestici može nešto graditi onda mi nije jasno zašto ne može tražiti zk ured da mu te njegove čestice otpiše iz trenutnog zk lista i ''prebaci'' te čestice (može im dodijeliti i drugi broj) u novi zk list gdje će se kao vlasnik navoditi samo taj posjednik. Da li se prema hrvatskom pravu otpis može tražiti kad je u pitanju jedna parcela podijeljena na više čestica ili se otpis može tražiti samo kad se u jednom vlasničkom listu vode dvije ili više parcela? Npr. ne može u slučaju kad je 1702 podijeljena na /1, /2, /3, /4 i /5, ali u primjeru gdje su u jednom vlasničkom listu upisane parcele npr. 1702 i 1703 onda neki od suvlasnika može tražiti otpis parcele 1703 ako je u katastru u posjedu te parcele, a ujedno udio suvlasništva odgovara površini te parcele? Ako može barem neko objašnjenje kako netko i u kojem slučaju može tražiti otpis parcele iz zk lista i formiranje novog lista sa tom otpisanom parcelom? Dakle, nema pripisa otpisane parcele u neki drugi već postojeći vlasnički list. Hvala
  2. Svi posjednici su ujedno i nasljednici, samo neki od posjednika nisu sredili svoje stanje u zk...vode im se još uvijek umrli u zk. Čisto da se zna da mi je jasna razlika posjednika i vlasnika :). Lp
  3. U BiH. Čemu se onda uopće promjene u parceli uvode u vlasnički list sukladno svakoj promjeni u katastru, ako se prema zk i dalje smatra da smo svi suvlasnici u svakoj od tih čestica? Tu se jasno uvidom u katastar vidi tko je korisnik i posjednik koje čestice, a prema tome i vlasnik koje čestice u zk. Ok...propitkujem i na BiH portalu, pa ću valjda do petka dobiti kakav ispravan odgovor. Hvala. Lp
  4. Koliko sam vidjela u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u RH se ne spominje pravo prvokupa drugih suvlasnika, ali u Zakonu o stvarnim pravima FBiH se navodi pravo preče kupnje suvlasnika. U popisnom listu (A) se navodi 1702/1, 1702/2, 1702/3, 1702/4 i 1702/5, površina svake od tih čestica, te datum i broj akta temeljem kojeg je izvršen upis. U vlasničkom listu (B) se navode svi suvlasnici i njihovi udjeli (koji u odnosu na površinu zbroja svih čestica odgovaraju veličini čestica njihovog posjeda u katastru). Da li neki od suvlasnika može tražiti otpis čestice/a koja/e po veličini odgovara/ju njegovom posjedu u katastru iz postojećeg zk uloška u novi zk uložak?
  5. Pozdrav, U vlasničkom listu navodim se kao jedan od suvlasnika jedne parcele koja je podijeljena na više čestica. Pojednostavljeno, nekad je ta parcela imala oznaku 1702, a sada ima 1702/1, 1702/2, 1702/3, 1702/4 i 1702/5, što je provedeno sukladno stanju u katastru. U katastru sam ja jedini posjednik čestica /2, /4 i /5, te sam za čestice /4 i /5 dobila rješenje o urbanističkoj suglasnosti. Neki od suvlasnika upisanih u vlasničkom listu su preminuli, a neki su živi, no u katastru su upisani uistinu pravni nasljednici. Čestice /4 i /5 bi htjela prodati, ali kupac želi te čestice u zasebnom vlasničkom listu. Da li se to može uraditi podnošenjem prijedloga za otpis tih čestica iz postojećeg ZK uloška i formiranjem novog ZK uloška samo za te čestice? Ako da, da li mi je za to potrebna suglasnost ostalih suvlasnika parcele ili ne i što je uopće potrebno priložiti uz takav prijedlog (parcelacijski elaborat)? Da li se moje čestice u pravnom prometu smatraju idealnim dijelom stvari, u odnosu kojeg imam ovlaštenja kao vlasnik? Znam da ostali suvlasnici imaju pravo prvokupa, pa bi ih trebala na neki način obavijestiti da ja to želim prodati po toj i toj cijeni, te ako se nitko ne odazove tek onda mogu po toj istoj cijeni prodati čestice nekom trećem. Kupac želi da se te čestice izdvoje iz sadašnjeg vlasničkog lista, jer bi mu stanje tako bilo čišće, budući da strahuje da bi ga drugi suvlasnici mogli kočiti prilikom dobivanja građevinske dozvole za gradnju. Uglavnom...pojasnit ću dodatno ako bude potrebno. Unaprijed hvala.
  6. Uh, svašta nešto tu piše. Kod mene je situacija sljedeća: posrijedi je upravni spor i tužitelj iz BiH je sam sastavio tužbu u kojoj se pozvao na članak 146. Zakona o parničnom postupku i samo imenovao punomoćnika za primanje pismena na adresi u RH. Da li Upravni sud u takvom slučaju presudu dostavlja na adresu u RH navedenu u tužbi ili tužitelju sa adresom u BiH dostavlja presudu preko Ministarstva pravosuđa? Unaprijed hvala na odgovoru.
  7. Pozdrav, Da li hrvatski državljanin sa adresom stanovanja (prebivališta, pa i boravišta) u BiH mora kod podnošenja tužbe dostaviti ovjerenu punomoć za opunomoćenika za primanje pismena u RH ili je nekim od međunarodnih ugovora to uređeno na način da se presuda može dostaviti tužitelju na adresu u BiH? U nekom radu od jedne prof. Pravnog fakulteta u Zg naišla sam na rečenicu da se dostava osobama u inozemstvo dostavlja prema članku 146.ZPP-a (obavezna punomoć) osim ako međunarodnim ugovorom nije drugačije uređeno. S obzirom da RH i BiH imaju jako puno pravnih područja uređenih međunarodnim ugovorima, nekako mi se čini da je možda i ovakva "banalna" formalnost jednostavno dogovorena dostavom na inozemnu (BiH) adresu. Unaprijed hvala na odgovorima ...ili odgovoru ...nadam se da će biti barem jedan...po mogućnosti vrijedan
  8. U redu...hvala na odgovorima i vremenu izdvojenom za njih. Htjela sam dobiti info da li ima smisla uopće i razmišljati o tužbi, tj da li bi imala pravnu osnovu za nju. Probat ću vidjeti za Ugovor o doživotnom...za dosmrtno vjerojatno ne bi pristala, jer time ja stječem pravo odmah raspolagati sa imovinom...prodavati ju. Lijepi pozdrav.
  9. Pa prvo bih probala prodati zemlju, za sto bi mi majka trebala dati punomoc (sto je rekla da hoce, ali kod nje je danas jedno, sutra drugo), pa da dobije neki iznos novca s kojim bi uz novac od prodaje suvlasnickog dijela stana lakse uz kreditnu doplatu stekla neki svoj stančić. Takav stančić bi jednog dana ja naslijedila, jer ipak nije toliko ...šašava da bi ga na neki od pravno predviđenih načina ostavila strancu (iako bi ja i u takvom crnom scenariju imala pravo na nužni dio). To bi mi bila idealna situacija, jer bi ja onda mogla sama živjeti u podstanarstvu, kad sam sigurna da ću u starosti ipak imati svoj krov nad glavom. Meni je cilj ne živjeti sa njom, već ju posjećivati prema potrebi...vikendom najvjerojatnije, a kad jednog dana bude jako onemoćala tada bi ja živjela u tom stanu, a njoj bi plaćala smještaj u nekom od gradskih domova za starije i nemoćne (za što sam prošle godine predala zahtjeve na više adresa, s obzirom da se na koliko toliko adekvatan smještaj čeka od 7-10 godina). E sad...ona ima psihičkih problema, ali ne tolikih da bi se mogla proglasiti poslovno nesposobnom, a za zemlju ne znam za sigurno da li će mi dati punomoć, jer kod nje to ovisi o trenutačnom raspoloženju i za očekivati je da u trenutku kad bi trebala potpisati pristanak...od njega odustane. S obzirom da sve teže podnosim život s njom, a 12 godina sam plaćala pola iznosa režija za stan, te da mama sama ne može to podmirivati i hraniti se...zbog niske mirovine, sagledavam opciju da li bi se na ikoji način mogla uknjižiti kao suvlasnik, te se tako ipak donekle osigurati. Naime, ako se zemlja ne bi prodala, onda bi majka mogla živjeti u kući u drugoj državi (koja zjapi prazna, a sasvim je pristojna za život i nije u osami), od prodanog stana bi obje dobile neki iznos novca (ona bi možda svojim dijelom mogla isplatiti preostale suvlasnike kuće, a ako ne mogla bi dogovoriti s njima neki mjesečni iznos koji bi im plaćala...tu bi i ja mogla sitno pomoći), te bi ja digla stambeni kredit za svoj stančić. To su tako neke ideje, jer ni sama ne znam kako najlakše, a seliti se sad ne želim, jer ne želim neplaćene račune i uvijek moguće ovrhe i deložacije. Ne znam koliki su sudski troškovi, niti kojom tužbom bi ja imala temelj za stjecanja prava suvlasništva u majčinom suvlasničkom dijelu. Tu se možda isprepliće i obiteljsko i stvarno pravo. Obiteljski zakon koliko sam čitala štiti roditelje koji su uredno skrbili o djeci do punoljetnosti, ali što je sa djecom kojoj roditelji moooožda ništa neće ostaviti u nasljedstvo, jer bi za svog života to mogli prodati ili na neki drugi način izgubiti? Ispada da sam trebala svojoj majci okrenuta leđa čim sam se zaposlila i otići živjeti sama negdje drugdje....za što naravno nisam imala srca, no sad se osjećam iskorištenom. Lp
  10. Pozdrav, Molim za savjet i pomoć. Naime, radi se o teškom roditelju s kojim se ne može postići dogovor. Živim u stanu sa majkom i rođakinjom. Majka je suvlasnik 1/2 stana, a rođakinja u drugoj polovici. Već 12 godina plaćam pola iznosa režija, a rođakinja drugu polovicu. Majka ima malu mirovinu i ujedno je suvlasnik kuće u drugoj državi u kojoj ne želi živjeti. Također je i suvlasnik zemlje u drugoj državi površine 1000 m2. Dogovor sa majkom se ne može postići, osim pod uvjetom da mi uzme dušu, u čem je dobrim dijelom već uspjela. S obzirom da sve teže podnosim život u ovakvoj zajednici pomislila sam da li bi tužbom mogla postići da steknem pravo suvlasništva u majčinom suvlasničkom dijelu? Na taj način bih ipak prodajom stana mogla dobiti povrat novca koji sam ovih godina davala za režije i tako si barem malo olakšala otplatu nekog svog stambenog kredita u budućnosti. Pomoć i savjeti su mi uistinu jako potrebni i bila bih vam neizmjerno zahvalna na tome. Lijepi pozdrav.
  11. Čitala sam malo Obiteljski zakon i Zakon o socijalnoj skrbi. pa mislim stvarno...roditelji su dužni uzdržavati djecu do punoljetnosti, odnosno najkasnije 26.godine života, ili do 16.god. ako je maloljetnik sklopio brak, a dijete do smrti roditelja. po tome da sam se udala sa 16 godina i zaposlila, a moja mama prestala raditi i nikad se više ne zaposlila ja bi je bila dužna uzdržavati možda i 45 godina života, a ona mene 16. Iznačuđavala sam se i na mnoštvo drugih članaka.
  12. Pozdrav Da li je propisan iznos egzistencijalnog minimuma? Koliki je iznos redovnih mjesečnih primanja za osobu od 60 god.života sa mirovinom u iznosu od 750kn? Da li je moguće da se u istom stanu majka i kćer vode pod dva kućanstva? Kćer je zaposlena na neodređeno vrijeme u državnoj službi (neudana). Koliko često (odnosno rijetko ) Centar za socijalnu skrb može davati izvanrednu pomoć za npr. troškove režija i u kojem iznosu, budući da se navedene vode pod istim kućanstvom? Ujedno molim ako mi možete navesti pravne propise u kojima je obrađena moja tema. Unaprijed hvala
×
×
  • Napravi novi...