Jump to content

purg

Korisnik
  • Broj objava

    34
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. Naravno da može. Pitanje članstva u društvu kapitala (a to d.. jest) je nevezano uz radnu sposobnost. Član društva (odnosno "vlasnik" kako se to obično pogrešno laički govori) može biti bilo koja osoba bez obzira na njenu sposobnost (radnu, poslovnu).
  2. To je doista vrlo teško dokazati - trebali biste pokrenuti spor za naknadu štete iz prijevarnog postupanja i u tom sporu dokazivati njeno STVARNO BORAVIŠTE. Drugačije nažalost ne bi uspjeli. Eventualno možete ako ste sigurni u takvu radnju zaprijetiti otkazom zbog teške povrede ugovora o radu - pa u tom slučaju i dati otkaz navedenoj osobi - no nikako nećete izbjeći sudsko dokazivanje jer će ista vjerojatno u slučaju otkaza pokrenuti radni spor. Svejedno treba pokušati prvo malo priprijetiti redovnim pravnim sredstvima pa ista možda odustane od takvog prijevarnog postupanja.
  3. purg

    pitanjce

    Nejasno ste formulirali. Naime ako je kredit digao d.. onda je i d.. nositelj kredita, bez obzira tko je direktor. Naravno da je direktor taj koji treba brinuti o urednom ispunjenju obveze iz kredita. Isto tako prijenosom udjela u d.. (prodajom) ne mijenjaju se prava i obveze d.. nego samo članstvo (laički - vlasnička struktura).
  4. Zaj..... sustav (legalno naravno). Nađite trgovački sud u RH koji će dozvoliti registraciju, stavite sjedište na njegov teritorij, pa kad registrirate pod imenom koje želite, jednostavo promijenite sjedište društva. Ime će ostati ono koje je upisano, a nadležni sud u vašem mjestu ne može zabraniti prijenos sjedišta. Nešto malo više košta, ali ako želite to ime - isplati se.
  5. Što se tiče članka u društvenom ugovoru trebalo bi pisati nešto slično ovome: Uz naziv na hrvatskom društvo ima i naziv na stranom jeziku (engleski, njemački i dr). Naziv društva na stranom jeziku je ... Što se tiče skraćenog naziva ne radi se o jezičnoj kratici nego o tehničko-pravnoj stvari. Naime, Vaš primjer nije primjer skraćenog naziva jer je već Dobra FIrma d.. skraćeni naziv. Naime pun naziv mora obuhvaćati i djelatnost (odnosno općeniti opis djelatnosti) kojom se društvo bavi, npr. Dobra Firma d.. za promet nekretninama, od čega bi skraćeni naziv bio Dobra Firma d.. ili drugi primjer INA industrija nafte d.d. od čega je skraćeno INA d.d. ili ADELA trgovina obućom d.. od čega je skraćeno ADELA d..
  6. Stvar je zapravo vrlo jednostavna. Otac naravno mora priznati dijete, a što se tiče imena primjenjuju se odredbe Zakona o osobnom imenu: CITIRAM: Osobno ime djeteta određuju roditelji sporazumno. U odredivanju prezimena djeteta roditelji mogu odrediti da dijete nosi prezime jednog ili oba roditelja. Ako se roditelji nisu sporazumjeli o osobnom imenu djeteta, osobno ime odreduje nadležni organ za poslove starateljstva. Ako jedan roditelj nije u životu, ili ne može izvršavati roditeljsko pravo, ili je nepoznat, osobno ime djetetu određuje drugi roditelj. KRAJ CITATA Prema tome, sve ovisi o sporazumu roditelja, tako i za ostala pitanja. To što je dijete rođeno izvan braka ne oduzima niti jednom roditelju pravo da sudjeluje u odlukama vezanim uz djetetov život i statusne stvari.
  7. quote] fikus je napisao: Majka MORA biti prisutna kod susreta sa ocem za ovako malo dijete! To dijete svakih sat treba ići na majčinu sisu, u prosjeku svakih pola sata promjeniti pelenu, djete treba presvući, okupati, premazati zaštitnim kremicama, očistiti nos, itd, itd! Ljudi moji, to rade uglavnom majke i prisutnost majke kod te dobi djeteta je itekako potrebna! Nijedan Sud na svijetu neće dosuditi susrete oca sa dijetetom bez prisutnosti majke kod djeteta te dobi, pogotovo ne bez mišljenja CZSS-a! A što ako majka ne doji (nema milijeka ili jednostavno ne želi dojiti)? Zar doista toliko potcjenjujete oca da mu podmećete da neće znati premotati dijete i premazati ga kremicom. A što se tiče mišljenja Centra ono nije obvezujuće (HVALA BOGU s obzirom kakve nam EKIPE rade po Centrima)...
  8. Ne postoji sukob interesa. Ovdje ste vezani pravilima poslovanja i trošenja proračunskog novca i svako moguće pogodovanje je ionako kažnjivo. Sama činjenica da ste zajedno u Udruzi ne predstavlja sukob interesa. Sukob interesa postojao bi npr. da je supruga predsjednica udruge, a suprug Gradonačelnik koji odlučuje o sufinanciranju iste.
  9. U pravilu će se sud voditi i željom vaše kćeri i osobno sumnjam da će ići protiv njene volje ako su zadovoljeni i ostali uvjeti - materijalna sigurnost, vaše emocionalno stanje i ostalo. Samo hrabro naprijed!!!
  10. Djelomično se slažem, no upravo je zato i uvedena obveza dematerijalizacije. A također i sam imatelj vrijednosnog papira nije legitiman član sve do upisa u knjigu dionica prema tome ipak na kraju ovisi o izdavatelju!
  11. Nije baš točno. Te dionice se vode na računu SDA pa prema tome prijenos vlasništva (članskih prava) ne ovisi potpuno o samom društvu. Upravo je i zato uvedena obveza deponiranja na račune agencije. Agencija u pravilu ne bi smjela obaviti prijenost do okončanja spora oko vlasništva jer ne bi postojao valjani temelj za prijenos.
  12. Zaustavljanje prodaje može naložiti jedino sud. Ako takva mjera nije izrečena, prodaja je bila zakonita!
  13. Nažalost, ne možemo čut i drugu stranu, ali po ovome što pričate ponovno zatražite odluku suda - i ako ste u mogućnosti da vam se dodijeli skrb o mlađoj kćerki. Ovakve majčine izjave su proizvod ljubomorno bolesnog uma, a već i činjenica da Vam se kćer povjerila oko vrlo bitne stvari (za njenu dob) dovoljan je razlog da se ponovno borite za nju.
  14. Rdovno školovanje mora biti individualno tumačeno zbog okolnosti u kojima se student može naći. Npr. u dogovoru s roditeljima upiše izvanredni studij zbog manje obveza na fakultetu i manjeg troška jer ostaje u obiteljskom poslu ili nema pravo na upis kao redovan jer nema određen prosjek ocjena iz srednje škole. U takvim slučaju sud ne bi trebao gledati klasifikaciju studija (izvanredni, redovni) već postoji li napredak u polaganju ispita, volja za završavanjem i dr.
  15. Otkud Vam ideja o obvezi traženja mišljenja centra - odluku donosi sud, a mišljenje Centra je fakultativno. Sud u pravilu neće odrediti majku osobom u čijem će prisutstvu otac viđati dijete već nekog trećeg (sasvim logično, radi mogućih konflikata između roditelja). Takvu osobu na ZAHTJEV suda predlaže Centar što ne znači da sud mora uvažiti njegov prijedlog! Prema tome, sumnjam da ćete uspjeti u nakani da kao majka budete kontrola ocu jer se to djelomično kosi sa pravom svrhom instituta susreta djeteta s drugim roditeljem. Također slažem se sa postom KAMENOG i dodajem da dijete NIKADA ne smije biti žrtva prepucavanja roditelja.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija