Jump to content

Tergon

Korisnik
  • Broj objava

    18
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. Na zalost nije. PU je navela samo konacnu cifru, no i ne pojedinacne iznose. Moram priznati da je to i mene zacudilo, nisam to ocekivao. U svakom slucaju prica je isla dalje. Zalio sam se na rjesenje i PU je moju zalbu u potpunosti prihvatila i iznos se smanjio sa 45.000 na 20.000 kn. (a koliko vidim na ovom drugom rjesenju i dalje su neke stvari netocno izracunali pa cu se opet morati zaliti, ali ovaj put bez odvjetnika). Zalbu samo uputili putem odvjetnika, koji se za svoju kompletnu uslugu zatrazio ca 4000 kn. Iako smo u zalbi trazili nadoknadu troskova, PU se je o tom zahtjevu oglusila tj. nije ocitovala. Odvjetnik se ne uzrujava previse jer ce novac dobit od nas i sugerira nam da je to takva praksa. Sad, mene zanima slijedece: PU je ocigledno grubo pogrijesila (na nasu stetu) i da bih svoje pravo odbranio morao sam imati troskove. Drugim rjecima, PU mi je prouzrokovala dodatne i nepotrebne troskove. Da se radilo o greski od 10-tak % ne bih nista rekao, ali red velicine od 125% signalizira grubo krsenje mojih prava. Da li PU treba snositi troskove za nastalu situaciju? Kakva je doista praksa u HR po tom pitanju?
  2. Zanima me da li se u zelenoj zoni moze postavit min solarna elektrana. Imam jedan plac velicine 1000 m2 koji stoji neiskoristen, pa razmisljam kako bi se mogao aktivirati. Od kud bih uopce mogao poceti po pitanju te zelene zone.. Unapirjed zahvalan
  3. A zasto gradite kucu bas na medji? I ja imam jednog takvog koji je bespravno podignuo kucu na medji, mene nije niti pitao za suglasnost. A s obzirom da je ovako i onako bespravno gradio, mogoa je kucu slobodno pomaknut koji metar od medje.. i sve bi bilo pet. Inace, sto se tice gubitka atraktivnosti placa, tu je susjed u pravu.
  4. Punomoc mozete (u Hrvatskoj) sastaviti uz pomoc pravnika ili odvjetnika na ime osobe u Hrvatskoj koji ce u ime vlasnika iz Australije prodati zemlju. U punomoci se treba specificirati koje sve radnje moze opunomocenik poduzeti, te o kojoj tocno cestitci se radi. Tako sastavljen tekst punomoci se putem e-maila posalje u Australiju. Isprintani tekst se u hrvatskom diplomatskom predstavnistvu (konzulat ili ambasada) u Australiji ovjeri te se postom posalje nazad opunomoceniku u Hrvatskoj.
  5. Imam suvlasništvou jednoj šumi na rubu grada Zagreba. Šuma se nalazi izvan granica GUP-a (dakle, definitivno nije zona gradnje), okružena je sa još šume. Porezna uprava je procijenila da se šuma nalazi u V području te je stavila početnu cijenu od 700 kn /m2 Zatim su išle olakšice (60%) što daje vrijednost 280kn/m2 i na kraju olakšica od 70% na tu cijenu zato što je to poljoprivredno zemljište. Ispada 84 kn/m2 (11 EUR/m2) i to mi je porezna osnovica za izračun poreza na promet. Meni se to i dalje čini jako puno - 11 EUR/m2, jer vidim da se cijene preko oglasnika kreću oko 1-4 EUR/m2. Sad, da li netko ima link gdje su te zone grada Zagreba? Ako je zemljište izvan GUP-a, zašto je početna cijena postavljena kao da je to građevinsko zemljište? Bio bih zahvalan za komentare.
  6. Dakle, morao sam zatražiti izlist, da bih dobio uvid u to kako su procijenili svaku pojedinačnu katastarsku česticu.. Moram priznati da se ne mogu pomiriti sa činjenicom, da porezna uprava radi toliko netransparentno. To je jedan nepotreban korak i nepotreban trošak u čitavoj priči - prvo dobijem rješenje, zatim, da bih se uopće mogao žalit, moram otići na PU i tražiti izlist (odnosno ne ja osbno, već putem odvjetnika, jer ne živim u HR i to košta) i tek onda, na temelju procjene PU mogu vidjet da li imam argumenata za žalbu.
  7. Ako prikljucak glasi na vase ime, onda ste vi odgovorni, a dug onda morate potraziti od firme, sto je u vasem slucaju skoro pa nemoguce jer su pred bankrotom. Npr. u Njemackoj, prilikom unajmljivanja stambenog (odnosno poslovnog prostora), najmoprimac sklapa ugovor sa telekomom i sa "HEP-om" (firmom za dostavu el. energije). Prilikom iseljenja, ugovori za el. energiju se otkaze, a za telekom se ili otkaze ili preseli na novu adresu. Ukoliko najmoprimac ne placa ugovorene usluge, one mu se ukidaju, a to moze znacit i iskljucivanje struje (ili telefona), te je on odgovoran za podmirivanje tog duga. Nakon iseljenja, naknada za ponovno ukljucivanje postoji te najmodavac moze taj iznos potrazivati od bivseg najmoprimca i to prvenstveno iz kaucije koja se polaze prilikom ulaza u posjed. Kakva je praksa u Hrvatskoj vezano uz Telekom i HEP?
  8. Da li ste razmisljali da na svom zemljistu na medji izmedju vasa dva zemljista napravite zidanu ogradu, tj. ogradite vase zemljiste?
  9. Kako se definira tržišna vrijednost? Da li je to vrijednost koju mogu odmah ostvarit ako tu nekretninu prodam? Kako utječu nesređeni zemljišno-knjižni papiri na tržišnu vrijednost? Jer danas nitko neće kupit nekretninu koja nema uredne papire. Kolika je onda tržišna vrijednost takve zemlje (30% 50%, 70% od iste takve sa sređenim papirima)? Kako Porezna uprava procjenuje takva zemljišta?
  10. Prošli tjedan sam dobio porezno rješenje vezano uz poklon nekretnina. Radi se o udjelima vlasništva u 8 čestica u Zagrebu, neke od tih su u vanknjižnom vlasništvu (dakle, upisani u katastar sa posjedom, ali ne u zemljišnu knjigu). Kao prvo što mi je upalo u oči je da je porezna uprava napisala samo totalni iznos porezne osnovice, a ne kako sam očekivao iznose poreznih osnovica po stavkama tj. za svaku česticu posebno. Naime, s obzirom da ne znam koliko su procijenili svaki pojedinačni udio nemam drugog izbora nego žaliti ti se na ukupni iznos (jer je to jedina informacija koju imam), mada bih možda neku od tih procjena i prihvatio za "manje bitne" stavke poput 1/20 udjela u nekakvoj šumi i sl. Prvo pitanje glasi, da li kao valjani razlog za žalbu može biti ne transparentnost izračuna porezne osnovice, tj. što porezna uprava nije napisala iznose porezne osnovice po stavkama. Da li se može od PU zahtjevati da pošalju novo rješenje sa pojedinačnim ispisom porezne osnovice za svaku pojedinačnu poklonjenu nekretninu? Porezna uprava me uopće nije kontaktirala vezano uz očitanje o činjenicama i okolnostima koje su bitne za donošenje pravnog akta (Opći porezni zakon NN 147/2008, članak 7). Da li je ovo valjani argument za žalbu? Pretpostavljam da je za tako visok iznos porezne osnovice "zaslužna" jedna od stavki - kuća i objekt (šupa) zajedničke površine 70 m2. Ta kvadratura piše na izvatku iz katastra i na taj podatak se PU referencirala prilikom određivanja porezne osnovice. Porezna uprava je napravila procijenu kao da se radi o 70 m2 stambene površine u novogradnji i moram priznati da sam šokiran sa tom procijenom. No, ono što je mene osobno zasmetalo je što nije definirano da kuća ima površinu od 58 m2 a šupa od 12 m2. Da kuća ima debele zidove od 50 cm, što znači da je stambena površina u kući oko 44 m2. Plus toga, radi se o objektu koji je preko 100 godina star, koji ne odgovara današnim standardima stanovanja (krov, vlaga, nikakva toplinska izolacija, niski otvori vrata i sl) te uopće nema uredne papire u zemljišinim knjigama. Da li su ovo valjani razlozi za podnošenje žalbe? Da li da sve ove razloge iznesem, ili samo neke?
  11. Postovanje. Muku mucim sa terminima, pa bih zamolio nekog da mi pojasni razlike. Koja je razlika izmedju gradjevinskog zemljista i oranice u stambenoj zoni (gradjevnoj zoni)? Koja je razlika izmedju oranice (koja nije u nikakvoj zoni, dakle valjda poljoprivredna) i oranice u zelenoj zoni (zapadni Zagreb)? Kako se procjenjuje (tretira) orancia koja se prema prostornom planu nalazi u stambenoj zoni (zapadni Zagreb), a kako oranica koja je u zelenoj zoni (isto zapadni Zagreb)? Da li ja kao vlasnik oranice u stambenoj zoni, da bih joj podignuo cijenu moram izvadit gradjevinsku dozvolu? (Tu bih jos trebao nadovezalit i pitati so je gradjevinska dozvola - tj. da li je to nekakvo opce odobrenje da se na zemljistu moze graditi objekt velicine te i te ili je dozvola vezana uz specificni projekt kojeg izradjuje arhitekt). Unaprijed zahvalan
  12. Postovanje. Suvlasnik sam u jednoj oranici od 6000 m2. Prema prostornom planu na toj parceli bi se trebao raditi vrtic ili skola. Na susjednim parcelama bi se gradile stambene zgrade. Suvlasnica mi kaze, s obzirom da ne zivim u Zagrebu, da je opcina zabranila prodaju tog zemljista (tako mi je ona to prezentirala). Prvo pitanje je: da li je to uopce moguce (da opcina brani prodaju mog vlasnistva)? Moj je stav takav da sam spreman prodati svoj udio po komercijalnoj cijeni, dakle za iznos po kojoj ce i nasi susjedi prodati svoje zemljiste, dok medju ostalim suvlasnicima postoji bojazan da ce nam opcina ponuditi bezobrazno nisku cijenu za to zemljiste (zapadni Zagreb). Koje su nam opcije na raspolaganju ukoliko opcina ne bude htjela ponuditi cijenu u rangu ponude za susjedne parcele? I na kraju, svi znamo da cijenu odredjuje ponuda i potraznja. S obzirom da je sad kriza, potraznja je relativno mala, ja naravno nisam spreman u ovom trenutku prodati svoj udio (kao niti ostali suvlasnici). Da li nas opcina moze sad (ili bliskoj buducnosti npr. narednim mjesecima) natjerati da tu zemlju njoj prodamo? Znam da ova pitanja djeluju pomalo pocetnicki, ali jednostanvo nikad nisaam bio u ovakvoj situaciji, pa ne znam uopce od kud bih krenuo. Unaprijed zahvalan za odgovor/e.
  13. Hvala vam na odgovorima, moram priznati da sam ovako nesto i ocekivao i nisam iznenadjen. Mozda sam se malo nadao da ipak postoji neki drugi nacin odnosno da drzavni organi rade svoj posao i ocito je da pravnu zadovoljstinu necu dobit ili je price/perfomance za takvu jednu tuzbu jako nepovoljan za mene. Gdje ja zivim, nezamislivo je da se ovako nesto napravi, u prinicpu takav objekt bi se odmah dao na rusenje o trosku vlasnika. Evo nasao sam izjavu naseg ministra: http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=11939 "Prioritet je legalizacija, nakon toga gradnja, a tek kao konačna mjera uklanjanje. Znači, za bespravno sagrađene objekte koji su u prostoru nastali do 21. lipnja 2011. i time načelno stekli mogućnost legalizacije, naravno ako udovoljavaju ostalim uvjetima, uklanjanje nije prioritetna mjera. Nakon što provedemo legalizaciju, tek tada ćemo postati vrlo rigorozni kod pojave nove bespravne gradnje." Dakle, to je to: tko je jamio -jamio je, a od sad cemo bit vrlo rigorozni. Ovi sto su gradili na crno su pametni, samo svi mi ostali smo budale. Hvala jos jednom na odgovorima i trudu.
  14. Dobrih desetak godina nisam dolazio u HR i kako je od jucer Google Street Veiew dostupan i kod nas, odlucio sam se malo virtualno prosetati. Tako sam otkrio da uz moju parcelu veicine 20x20 m, NA juznoj MEDJI napravljena dvokatnica, prakticno, gledano od ruba ceste prema unutra, zid velicine 6m x 15tak metara (sa 2-3 mala prozorcica, koji se pretpostavljam mogu bez vecih poteskoca i zazidati, to je dakle sjeverna strana kuce). Na tom mjestu je prije bila malena stogodisnja prizemnica (70m2), koja je gledano od ceste, bila cca 5-6 metra duz nase medje (visoka 2m plus kroviste). Znaci kracom stranom se naslanjala na medju. Pogledao sam u online katastru, tamo je i dalje upisana ta stara kucica. Pretpostavljam da se radi o bespravnoj gradnji. Ono sto me je jucer izivciralo, kad sam to vidio, je to sto je susjed na svojoj parceli od 900m2 mogao kucu sagraditi i malo nize, tj. ostaviti prostor od 3-5 metara izmedju zida i medje. Procelje njegove kuce je na juznoj strani uz veliki vrt i dvoriste i jasno je da bi pomicanjem kuce juznije izgubio dio dvorista, jer prostor na sjevernoj strani ne bi mogao efektivno korisitit. Ovako je maximizirao svoj prostor na ustrb moje parcele. S obzirom da je ocito na crnjaka radio, njemu je bilo svejedno. Osim sto je umanjio vrijednost mog zemljista (u slucaju prodaje) pretpostavljam da mi je ogranicio i mogucu gradnju, jer sad ja nemam previse prostora, i pitanje je da li cu upoce dobiti gradjevinsku dozvolu na toj parceli ako se odlucim jednog dana graditi kucu. I kad napravim kucu, sto cu izaci u dvoriste i lupit o zid njegove kuce. Bas citam da ce se svi bespravni objekti moci legalizirati. Prakticno svi mi koji bi legalno nesto gradili i trazili dozvole smo ispali budale. Kolika je vjerojatnost da se taj objekt, ukoliko se ustanovi je bespravno sagradjen srusi (ne znam tocno, ali ocito da je sagradjen prije 5-6 godina)? Da li ga se moze tuziti i traziti odstetu, uopce sto je realno moguce u ovakvoj situaciji napravit? Ili ce to na kraju ispasti po sistemu 'tko je jamo - jamio je'. Molim vas za vase misljenje?
  15. Sto u slucaju kad ne postoji pravni slijed u ZK (upisani u ZK su nepoznate osobe, vjerojatno i umrle, nepoznatog prebivalista)? Da li pomaze pravni slijed koji postoji u katastarskim knjigama? Na temelju kojeg zakona Porezna uprava potrazuje placanje poreza za promet 'vanknjiznog vlasnistva'? Da li se potvrda o placanju poreza u tom slucaju moze prilozit kao dokaz o vlasnistvu nekretnine za uknjizenje u ZK? Naime, nisam pravnik, ali mi je ovo totalno apsurdna situacija da porezna uprava potrazuje placanje poreza za nesto sto je nedifinirano cije je.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija