Jump to content

Gnjevnicus

Korisnik
  • Broj objava

    10
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. Isplati mi se, isplati. Radi se o mojih 19.000 kn, još i kamate, ooo, puno mojih plaća iz radnog odnosa. Koliko sam se natražio, ne plaća se nikakva pristojba za tužbu i presudu ustavnom sudu, a kako se sa ZPP-om gnjavim već devet godina, ovo će mi biti pravo olakšanje, jer mi je puno lakše razumjeti moja ustavna prava nego ikakva prava po npr. ZPP-u, ZOO-o ... Da nije tako, možda do ovoga ne bi ni došlo, tko, zna ... No, kako god, neizmjerno Vam zahavaljujem na konkretnim odgovorima, svima. Možda pomognu i drugima. Hvala.
  2. Županijski sud nije u svojoj odluci ničim naznačio takvu mogućnost. Na početku Obrazloženja samo je navedeno da je žalba neosnovana, i da se radi o sporu male vrijednosti, te se presuda ne može pobijati zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, kako je to izričito određeno člankom 467.stavkom 1. ZPP. I da se sve ono što je izrečeno u prvostupanjskoj odluci i potvrđuje. Kako sam shvatio, za podnijeti Ustavnu tužbu Ustavnome sudu nije potreban opunomoćeni odvjetnik, nego samo fizička osoba kojoj je zakinuto ustavno pravo? Da li je nužno da pod III (šprance...) navedem posebno da tužim RH zbog toga što su mi Općinski sud i Županijski sud ... ili je dovoljno navesti da su mi oni povrijedili ustavno pravo ... (da ne bih koga uvrijedio ...)?
  3. 1. nigdje i nikad nisam u sporu dobio žiro-račun tužitelja. Zato i pitam, jer sam iz svog prijašnjeg iskustva doživio da me moj odvjetnik u jednom drugom PP-u prevario, baš tamo gdje sam dobio spor, pa da ne ispadne i ovo tako. 2. Morat ću, jer mi, kako god naučio kamatni/postotni račun, nije baš sve jasno, a ako ne platim sve odmah, kamate na dug mogu narasti opet na još veći iznos. 3./4. da li da prvo podnesem podnesak kao reviziju Vrhovnom sudu prema tom članku (mogu propustiti ustavnu tužbu), ili da odmah pošaljem obje ( i VS i US) u tom roku od 30 dana od primitka Presude?
  4. Poštovani, prije par dana dobio sam drugostupanjsku Presudu (Županijskog suda) iz parničnog postupka male vrijednosti (manje od 10.000 kn) gdje sam kao tuženik izgubio tu parnicu. Tužitelja je zastupala odvjetnička tvrtka. Ukupan dug, sad, nakon 5 godina, s troškovima odvjetnika, vještačenja i suda iznosi, po Presudi cca 19.000 kn, bez kamata. 1. Želim platiti određen mi dug, zajedno s kamatama. Da li da čekam da mi se javi tko od navedenih, ili da se ja javim zastupniku, tj. odvjetničkoj tvrtci ili direktno tužitelju, jer ne bih volio doživjeti nenajavljenu ovrhu i troškove iste? 2. Ne želim otkrivati "toplu vodu" s iznosom kamata, pa bih volio znati tko ima obvezu utvrditi točan iznos tih kamata, i na koji dan isplate, tako da sve to odjednom i pošteno platim? 3. Čitajući ("po stoti put") posljednju verziju ZPP-a, imam li pravo na reviziju prema Vrhovnom sudu pošto smatram da je tijekom suđenja na Općinskom sudu došlo do pogrešne primjene materijalog prava odbijanjem mog prigovora na nastupjelu zastaru, a također i kod određivanja presude, prema pogrešnoj primjeni načela istog Zakona različito se prema meni taj Zakon primijenio kao prema okrivljeniku, u odnosu na prirodu štete koju sam po Presudi prouzročio, tj. prema nastanku štete na oštećenoj osobi na koju se isto načelo trebalo primijeniti, ali nije, a kako je u tom zadnjem ZPP-u sve poprilično zakomplicirano, ili mi jedino preostaje tužba Ustavnom sudu? 4. Da li je pravno ispravno, u ovoj mojoj nedoumici i u nedostatku vremena u kome u stvari treba podnijeti podnesak (znam kome i u kojoj formi što napisati), a za jedan ili drugi, svejedno mi je jedinstven rok od 30 dana, podnijeti u tom roku prema oba tijela svakome njegov podnestak, ili samo jednom od oba, a po cijenu da uopće izgubim pravo na daljnje procesuiranje ovog izvanpravnog lijeka? Molio bih, radi lakšeg razumijevanja odgovore po ovim mojim pitanjima pod brojevima, ili barem pod kojem od njih, ako je ikako moguće.
  5. Molim gospodina da mi navede koji konkretno zakon govori o tome. Imam sličan problem s plinskim brojilom. Brojilo je izvan kuće i dostupno je inkasatoru 24 sata na dan. Prije pet mjeseci mi je zamijenjeno brojilo od plina po planu zamjene radi periodičke provjere. Nisam primjetio dva i pol mjeseca da se ne vrte svi kotačići brojila osim onog najbržeg, brojila staroga 39 godina, a stanje je stalo na nekih 532m3. Par dana prije nego su ponovo zamijenili brojilo, dobijem račun na kojemu su umjesto stvarnog stanja (532m3) napisali 1132m3 (600m3 više nego na brojilu - valjda nekakva njihova procjena), tj. i na zapisniku o zamjeni brojila je bilo stvarno stanje brojila koje je skinuto kao neispravno. Znači li to da je službenica u uredu distributera (koja predstavlja istog jer ju je poslodavac ovlastio da radi taj posao) krivotvorila stanje zakonskog brojila? Nakon toga nisam zaprimio nikakav dopis distributera da mi je korigirano stanje brojila (nitko nema zakonsko pravo korigirati stanje brojila) i da je na taj način povećan iznos na koji distributer misli da ima pravo, a niti bilo kakva osnova po kojoj isti to može i naplatiti. Još nisam platio taj račun pa očekujem opomenu pod prijetnjom isključenja. U planu mi je tužba za uznemiravanje općinskom sudu, prijava distributera nadležnom inspektorijatu, Agenciji (HANFA), ... Ima li zakonske osnove i po kojim činjenicama da distributer procijeni da je meni u tri mjeseca kroz brojilo prošlo 600m3 plina, a njegov inkasator se nije udostojio stajati kraj brojila da bi se uvjerio da brojilo ne broji ispravno, odnosno da se nemarom distributera meni obračunavaju fiktivni računi?
  6. Hvala na odgovoru, no ovdje se ne radi o neznanju već o nedostupnosti činjenica kako pokojni otac nije ispunjavao svoje porezne obveze. Neznanje se temelji na nepoznavanju prava i obveza poreznog obveznika. Problem (i dodatni trošak)radi porezna uprava koja usprkos suradnji državnih službi, ne obavještava nasljenike o njihovoj novonastaloj obvezi iza pokojnika, već kao i u mom slučaju, obavještava nasljednike dvije i više godina kasnije. Također nasljednike tereti i za kamate koje je proizveo pokojnik propuštanjem podmirenja svoje obveze, a nisu iste proizveli nasljednici. Jedino da je nasljednik bio i ostaviteljev (pokojnikov) skrbnik za vrijeme dok je ostavitelj doznao za poreznu obvezu, tad bi nasljednik po obvezi skrbništva imao i obvezu voditi računa o plaćanju porezne obveze ostavitelja, tj. zajedno s kamatama koje bi nastale propuštanjem te obveze.
  7. Da nasljednik naslijeđuje dug, to mi je sad jasno. Ostaje nedoumica: da li nasljednik mora platiti i kamate, pošto od dana smrti ostavitelja do danas, naslijednik nije znao za porezni dug. Da je znao, imao bi obvezu platiti i kamate, a kako nije znao za obvezu, da li porezna uprava ima za obvezu osloboditi nasljednika plaćanja kamata, jer isti nije mogao znati što propušta na svoju štetu. Barem od smrti ostavitelja, ako ne i ukupne kamate, za koje isto vrijedi: da nasljednik nije mogao predvidjeti da ostavitelj neće još za života biti neuredan platiša poreza, i ostaviti nasljedniku obvezu plaćanja kamata i iz tog razdoblja? Sorry na davljenju, no i za dosad objavljene odgovore, puno Vam Hvala.
  8. Otac je umro 29.02.2009. Porezna uprava je adresirala kuvertu na sestrino ime. U obavijesti se navodi porezni obveznik otac i njegov neplaćeni dug poreza na motorno vozilo 2X, njegov neplaćeni dug poreza na kuću za odmor 2X i dug kamata po svakom od navedenoga. Sestra i ja smo se u ostavinskoj r. podijelili i ona je naslijedila kuću za odmor, a ja automobil. Da li je itko od nas uopće dužan platiti nepodmirene porezne dugove oca sveukupno, da li samo osnovicu, da li samo osnovicu od dana smrti oca...? Obavijest ne precizira porezna razdoblja od kada je nastupio nastali dug.
  9. Molim odgovor, da li se pismenim podneskom zahtjev za izuzeće suca (sudkinje) u parničnom postupku, prije završetka glavne rasprave na prvostupanjskom sudu traži pismenim naslovljeno na predmet (što će biti na ruke iste sudkinje) ili naslovljeno na predsjednika općinskog suda? Ako ima alternative, molim povoljniju soluciju.
  10. Otac je 27. studenog 2007. godine dobio fakturu za plaćanje naručene nekakve knjige preko poštanske ponude tzv. renomirane knjižare koja putem pošte na kućnu adresu šalje ponude za klub čitatelja iste. Kako on živi u istom domaćinstvu samnom, a ja o tom nisam imao pojma, otac je u međuvremenu umro (2009. u veljači), te se sad ista knjižara već nekoliko puta običnim pismom javila sama, pa preko agencije za utjerivanje dugova, danas sa posljednjom opomenom prije utuživanja, za podmirenje duga. Da li to potraživanje zastarijeva za 3 godine ili 5, od datuma na fakturi, i ako stvar završi tužbom na udu, da li ću ja, kao njegov (očev) nasljednik imati obvezu nadoknaditi dug i ostale sudske i ine troškove, ili je to potraživanje u zastari?
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija