TeaBee

Što se povrata novca tiče, postoji vjerojatno da će se dogoditi: Banka već zna o kojem se iznosu radi, zna da je internet trgovina. Taj site koji je prodao robu morao se registrirati kod VISA-e da bi mogao koristiti njihove usluge naplate i imati račun na koji će se prenijeti iznosi. Sljedeći postupak Banke je da zatraži podatke o prodavatelju (web trgovini), te da je traži podatke transakcije: popis proizvoda, adresu dostave i sl. Što se povrata sredstava tiče, nije da ću propast zbog 75€, više me zanima kako Banka može autorizirati naloge koji nemaju skoro nikakve informacije (osim "platitelja", opisa transakcije i iznosa). Dakle, postoji li kakva regulativa koja obvezuje Banku da provjerava elemente računa prije nego ih odobri - što zakon(i) o tome kaže/u? Znači li to onda da bi Konzum mogao na samoposlužnim blagajnama karticom naplaćivati račune bez ikakvih podataka osim iznosa? Ako ne - što ga priječi (osim što koriste POS banke koji vjerojatno kroz sustav zna o kojem se točno prodavaču radi)? Dakle, zanima me, postoji li kakav naputak/zakon koji propisuje kakav račun se može, a kakav račun se ne može naplatiti? Ako ne - onda je to PROPUSTČINA u sustavu/zakonu. Ažurirano Što se tiče zaštite broja kartice i CV-a.... Da, netko ga je očito ukrao i sumnjamo na jednu transakciju (falsificirane Uggs-ice koje su uništene i site zaplijenjen/ugašen prije više od godinu dana), ali i dalje smatram da bi trebalo biti više zaštite osim te dvije informacije, odnosno da bi i Banka trebala pratiti kome što dopušta da se naplati. Da dođem u njihovu poslovnicu pokrivenog lica (skrivam identitet), zasigurno bi im bio sumnjiv i imao bih više pratitelja nego na Facebook-u.

Postoje li minimalni elementi računa ukoliko se radi o online kupovini (karticom, paypal-om i slično). Naime, obavezni elementi računa u domaćoj trgovini su propisani zakonima, ali da li se ti isti zakoni odnose i na račune u međunarodnoj/online trgovini. Konkretan problem/primjer: Jučer smo, plaćajući račune, žena i ja shvatili da smo opljačkani, odnosno da se dogodila nepoznata transakcija na kojih 500-tinjak kuna na njenom računu. Na internet ispisu ne piše ništa osim opisa plaćanja, gdje se spominje neka lijeva firma (koju ne pronalazim na internetu) "GLOBAL-SOLUTION SHENZHEN", i to su svi podaci koji postoje o primatelju na tom računu. Da li banka uopće smije ovakav zahtjev za naplatom, gdje ne pišu nikakvi podaci na računu (niti IBAN primatelja, niti ime, niti išta osim OPISA plaćanja), provesti? Da li je banka bila dužna, ukoliko im dolazi na naplatu račun koji nema dovoljno elemenata (ako su takvi propisani, što je upravo i moje pitanje), odbiti takvu naplatu? Je li ovo "siva zona" koja ne štiti potrošača/korisnika bankarskih usluga? Što se samog predmeta tiče, kontaktirali smo banku, kartica je poništena (jer se radi o VISA kartici za koju je dovoljan "samo" broj kartice i sigurnosni broj, ne i Token za inozemnu kupovinu (iako u lokalnim web-shopovima se aktivira PBZ 3d security i traži jednokratni pin generiran čitačem/tokenom)), ali me zanima, da li je Banka prekršila kakav zakon jer dopušta transakcije sa nepotpunim informacijama (ponavljam, ako postoji propisano što to transakcija sve mora sadržavati). Unaprijed hvala.

Ili se nismo razumjeli, ili samo ja nisam razumio tebe... Dakle, radi se o reklamnom pamfletu sa cjenikom usluga neke banke (krediti), dakle po definiciji - to je reklama... S druge strane, to je reklama koju ne mogu odabrati "da ne primam" (unsubscribe) jer nije poslano automatizmom, nego je netko u firmi tko ima mogućnost slati svima emailove (nemaju svi tu mogućnost), na zahtjev nekoga na vrhu firme, napisao taj email i poslao ga na sve korisnike (postoji email adresa Svi_Zaposlenici na koje, kad se pošalje email, dobivaju svi). Ali taj email nema nikakav poseban "tag" da bi se moglo filtrirati (recimo da napravim filter na ključnu riječ i da mi odmah briše te poruke, pa barem na taj način da se "riješim SPAM-a"). (copy/paste sa druge stranice) Nekoliko citata iz zakona o neželjenoj elektroničkoj komunikaciji (SPAMu) - Uporaba pozivnih sustava, s ljudskim posredovanjem ili bez njega, telefaksnih uređaja ili elektroničke pošte, uključujući kratke tekstovne poruke (SMS) i multimedijske poruke (MMS), u svrhu izravne promidžbe i prodaje dopuštena je samo uz prethodno pribavljenu privolu pretplatnika ili korisnika usluga. - Fizička ili pravna osoba trgovca može upotrebljavati podatke o adresama elektroničke pošte, koje je pribavila od svojih potrošača u svrhu prodaje proizvoda i usluga, za izravnu promidžbu i prodaju isključivo vlastitih sličnih proizvoda ili usluga, uz uvjet da ti potrošači imaju jasnu i nedvojbenu mogućnost besplatnog i jednostavnog prigovora na takvu uporabu podataka o adresama elektroničke pošte prigodom njihova prikupljanja i prigodom zaprimanja svake elektroničke poruke, u slučaju da potrošač nije unaprijed odbio takvu uporabu podataka. - Zabranjeno je, u svrhu izravne promidžbe i prodaje, slanje elektroničke pošte, uključujući i kratke tekstovne poruke (SMS) i multimedijske poruke (MMS), u kojima se pogrešno prikazuje ili prikriva identitet pošiljatelja u čije se ime šalje elektronička poruka, kao i slanje elektroničke pošte ili poruka bez ispravne adrese elektroničke pošte ili broja na koji primatelj može, bez naknade, poslati zahtjev za sprječavanje daljnje komunikacije. Dakle, ne radim u banci, niti mi se reklamira vlasititi proizvod tvrtke (ako će mi trebati platični artikli, otiću se javit kolegi skladištaru ), nego vjerojatno netko visoko pozicioniran "prodaje oglasni prostor" za nekog drugog. Zakon o elektroničkoj trgovini NEŽELJENE ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE (NETRAŽENA KOMERCIJALNA PRIOPĆENJA) Članak 8. Korištenje elektroničke pošte u svrhu slanja neželjene elektroničke komunikacije (netraženoga komercijalnog priopćenja) dopušteno je samo uz prethodni pristanak osobe kojoj je takva vrsta komunikacije namijenjena, a u skladu sa zakonom kojim se uređuje područje telekomunikacija (elektroničkih komunikacija). Za početak, taj grupni email, tehnički uopće nije namijenjen (samo) meni, jer se nigdje ne spominje direktno moja email adresa, nego "Svi_Zaposlenici", stoga kako god okreneš, smatram da je ovo nedopušteno, ali me zanima stručno mišljenje i što učiniti da se ovakvo nešto ne ponovi? P.S. ne radi se o phishingu, običan mail sa attachment-om, word dokument sa reklamnim tekstom. Nigdje nema opcije "odjavi me sa reklame", niti se nigdje navodi gdje se mogu javit da ne želim primat obavijesti...

Radim u prilično velikoj firmi (preko 200 zaposlenih), koristimo interni email sustav. Postoji mogućnost slanja masovnih emailova (svim zaposlenicima, obavijesti koje su bitne za sve zaposlenike, bilo što vezano za rad firme) što se katkad koristi za promotivne ponude raznih drugih firmi (najčešće banke i njihove ponude kredita i slično) Smatra li se moja firma "email poslužiteljem" kako ga definira zakon (email sustav je, naravno, i javan, ali i za internu uporabu) s obzirom da se kružne reklame šalju zaposlenicima bez mogućnosti "odbijanja" takvih emailova, a bez naše "želje" da nas poslodavac obavještava o ponudama svojih "partnera". Na prigovor radničkog vijeća je uprava izjavila da sa svojim email sustavom može raditi što god želi. Je li to istina?

Ono što imam je: 1. Potvrda povrata robe 2. zahtjev za promjenom pretplatničkog odnosa (mojeg) 3. Zahtjev za raskidom ugovora (ženin) i prijenosa ugovorne obveze na mene 4. Obnova ugovorne obveze "Obnova ugovorne obveze se radi umjesto naknade za raskid pretplatničkog odnosa na ime supruge.

Posjedujemo zahtjev za preseljenje usluge (ručno pisano, sa žigom b-neta) u kojem tražimo da se postojeća ugovorna obaveza prebaci na drugi račun (moj). Taj dio je službenik odradio, ali nije odradio raskid njenog ugovora, odnosno to nije evidentirano u sustavu, ali papirnato postoje dokazi za sve radnje. Službenik je savjetovao preseljenje ug. obv.

Korisnik sam b-neta koji koriste roditelji u svojem stanu. Prije dvije godine sa ženom odlazim u podstanarstvo i tamo, na njeno ime, uzimamo b-net paket sa ugovornom obavezom od dvije godine. Prošle godine u petom mjesecu selimo se u novi stan koji nema dostupan b-net i odlazim u njihov zagrebački ured za reklamaciju gdje se događa sljedeće: - službenik me savjetuje da prebacimo ugovornu obavezu sa žene na mene, jer u stanu roditelja b-net imamo preko 5 godina i nema ugovorne obveze - u Zahtjevu za raskid ugovora ženinog paketa navodi se nova adresa na koju se selimo kao razlog raskidanja ugovora i prijedlog da se ugovorna obaveza sa žene prebaci na mene - vraćam sve uređaje i dobivam potvrdu da sam vratio. Prije dva dana dolazi Prijedlog za ovršni postupak u kojem zastupnici b-neta navode sljedeće: Dug od 0,10kn za 3. mjesec 2014. Dug od 218.91kn za 5. mjesec 2014. Penali za prijevremeni raskid ugovora (cca 1250kn, ne znam točno) Razni troškovi zastupnika cca. 1000kn - S obzirom da sam im vratio svu opremu i preselio ugovornu obvezu na drugi račun (za što imam potvrdu), moj stvarni dug je 219,01kn a ne cca. 2500kn koliko me terete (uvećano za troškove odvjetničkog ureda). - Nisu uzeli u obzir promjenu adrese i slali su mi račune i opomene (pretpostavljam) na staru adresu (imam potvrđenu izjavu u kojoj stoji nova adresa sa žigom b-neta) Moje pitanje je je li moguće izbjeći troškove i platiti samo stvarni dug, s obzirom da je njihova greška što su mi slali račune na krivu adresu i nikad ih nismo primili?

Zanima me još samo jedna stvar: kod zaposlenja na neordređeno, može li zaposlenik (i na temelju čega) tražiti da mu se dostavi pisani ugovor o novim uvjetima rada. Dakle, recimo, poslodavac poveća plaću? Znam da nije potrebno sklapati novi ugovor, ali isto tako poslodavac može odlučit i smanjit plaću... Kako onda ja da dokažem da smo dogovorili određeni iznos, ako nemam ugovor o radu. Konkretno: početna plaća je jedne, onda raste, pa opet malo raste, pa opet raste, i nakon nekoliko godina poslodavac odluči smanjit malo plaću, ali i ta smanjena je veća od potpisane u inicijalnom ugovoru? Mora li zaposlenik pristati na smanjenje plaće (a isto tako i na povećanje).

Mah, ne bih ja na skijanje, i tako to nije moj đir, nego postoji mogućnost da niti na more ne mogu ići, tj. da će ove godine još jedan dodatak pravilu kad se može ići na godišnji biti dodan. Tako da ćemo vjerojatno svi morati 8. mjesec provest u firmi, ako ne i duže.. Zato pitam, može li poslodavac donijeti takvu odluku, da li je mora opravdati, mogu li se ja tome žaliti. A s obzirom da ja nigdje to nisam potpisao da je to tako, nego je samo usmena predaja, da li to uopće vrijedi?

Inače, spornu Odluku sam dobio u četvrtak na ruke (10.3.), bez potpisivanja, a na njoj piše da je donešena 28.02.2011. Mogu li se žalit i na to da je trebalo 10 dana da mi je se dostavi? Danas je "rok" za žalbu na tu odluku po datumu donošenja, ali zakon kaže da rok teče od trenutka spoznaje. S tim da ja ne mogu dokazati da sam to dobio 10.3., ali ne može niti poslodavac dokazati da mi je to dao 28.02. Dakle, želite reći da poslodavac može odrediti da ja godišnji sav svoj MORAM iskoristiti zaključno sa 31.9. u godini ? Dakle, imam 3 mjeseca da ispucam sav godišnji, i to je to, Uskrs, Božić, skijanje nula bodova? I to je u redu? Mi tu ništa ne možemo? Iako direktor uredno ide na skijanje nekoliko puta tokom zime... Nije li to diskriminacija? Ili "vlasnik firme" može u njoj radit što želi i svojim primjerom pokazivati "vi ste radnici, ja sam šef, ja mogu šta hoću, a vi možete igrati kako sviram, ili otići drugdje"? Mislim, s obzirom na SVE okolnosti, ovo je čisti mobbing, samo nema stavke u zakonu da se takvo što učini. Razlika je jedina što svi kolege drugi šute, a ja to ne želim. I to samo zato što Saša ima previše ovlasti i širi "terror" tako da se svi uvijek povuku. Jedna od Sašinih odluka je bila da se prebaci sa netto na bruto obračun plaće jer se jedan od kolega žalio da mu je uplaćeno 700 kn manje poreza za godinu, a što je saznao uvidom u PK karticu. Stoga nije mogao koristiti povrat poreza za bolnice i slične stvari, jer je mogao dobit 600Kn nazad od tih potvrda, a ovako bi morao doplatit 100kn poreza. Naravno, onda je došao krizni porez, i da smo ostali na netto, nitko ga ne bi plaćao. Ali nikad nismo dobili novi ugovor, a kamo li potpisali nove uvjete, nego je to svojevoljno učinjeno i svi ko pilići, nitko ništa, samo šute. Možemo li svi u firmi tražit povrat Harača? Jer svima na važećim ugovorima piše NETO isplata plaća, nikad nije došao novi ugovor definiran sa bruto satnicom.

Po čemu je "Saša" žensko ime (ili muško) - zanima me zašto misliš da je žensko? Ili je to neka diskriminacija - žene se bave isplatama plaća? Uglavnom, nije stvar mojih 180Kn, nego principa: jedna od izjava vlasnika firme, nakon što je bivši kolega dobio otkaz, je bila: "kriza je, teško je naći posao, pa na burzi ima tisuće kao vi" (parafraziram, ne citiram). I takav "terror", i sitni prekršaji općenenito su očito način "kontroliranja" ljudi, većinom sa malodobnom djecom, koji se ne žele pretjerano petljati jer ne smatraju da im je to od prevelike koristi, a otkaz ne bi bio dobar kad si sa djecom i kreditom. (I'm free and wild ) Evo detaljnije jedan od prethodno navedenih primjera: nedavno smo dobili umanjenje plaće jer je Sašin matematički um zaključio da obračun nije dobar: naime: "Firma ne plaća prijevoz" (ali ga koristi za pranje novca), stoga je svima bruto plaća umanjena da bi neto te plaće bio 319Kn manji nego "dogovorena neto plaća". U jednom trenutku se dogodilo da smo svi dobivali DOGOVORENU PLAĆU (bruto koji je u neto-u davao dogovoreni iznos), što je proglašeno GREŠKOM. Mislim da je plaća definirana BRUTO plaćom po Zakonu, može se dogovoriti u Netto iznosu, ali se u Netto ne računa prijevoz? Jesam li u pravu, koji to zakon kaže. Još jedan primjer: kad je izglasan zakon o radu da je trajanje godišnjeg odmora 4 radna tjedna, svi u firmi, koja nema definirano radne dane pa se uzima 6 dana po zakonu, dobili su 24 dana godišnjeg odmora. Evo nekoliko pitanja: 1. da li je propisano trajanje godišnjeg odmora (30 je maksimalno, 4 radna tjedna je minimalno, ali što je sa onim razredima ovisno o godinama života, stažu i slično)? 2. Može li firma odlučiti da se godišnji smije koristiti samo između 1.6. - 1.10. u godini (iako to nigdje ne piše u Ugovoru, niti je išta takvog potpisano/propisano, i da li bi uopće nešto moglo biti tako propisano) Naravno, uz odgovore bih volio i članke zakona koji to definiraju. Hvala

Problem je zapravo u jednoj jedinoj osobi u firmi koja je zadužena (za ovu priču recimo da se zove Saša), i to jedina, za isplatu plaća i općenito radom sa financijama, koja si je uzela previše maha i pokušava uzet novac na svakom koraku od zaposlenika, uspostaviti nestvarni autoritet. Uvijek su to neke sitnice (kao ovih 180Kn), ali toga se polako nakupi. Ta ista osoba dolazi na posao kad hoće i bude koliko hoće, kupuje osobno na račun firme, na facebook-u se predstavlja kao direktor firme (iako to nije) i slično. Osobno me za sve nije briga, do ovog trenutka kad se to "dogodilo meni". Želim u potpunosti na pravni način doći do svojih prava, i što ja najbitnije, dokazati navedenoj osobi da se ne može ponašati kako god. Dakle, 2 puta se isplaćuje plaća i dolaze 2 obračuna plaća (na email). Sašin zadatak je poslati email obračune, ali katkad to ne bude učinjeno. Konkretno, prošle godine to je bilo 7 puta (meni, za kolege ne znam, ali znam da i njima to dolazi prilično RANDOM), 2 puna mjeseca nisam dobio obračun, i 3 puta za neku polovicu mjeseca. Proučio sam Zakon o radu, i vidim da nema osnove na kojoj svojevoljno poslodavac može naplaćivati potraživanje (Zabrana prijeboja, Čl. 88.). Mislim da je moguće također ne slati preporučeno, nego donijeti nekoliko primjeraka i tražiti da se potpiše (ne da mi se slati preporučena pisma osobi u drugoj sobi, to je jednostavno smiješno, ali ću to učiniti ako isti odbije potpisati).

Kad je ugovor skloplje, prije skoro 4,5 godine, tada je definirana NETO plaća. Kako sam iz Zagreba, a tada je prijevoz bio oko 200kn, zapravo moja prva bruto plaća je bila naštimana da neto bude 200 kn manji nego dogovoreno u Ugovoru, da bi se onih 200Kn zbrojeno davalo točan neto iznos. Firma nema nikakav Kolektivni ugovor, niti bilo što. SVE što sam potpisao je komad papira na kojem piše mjesto zaposlenja, moje ime, ime firme, da je na neodređeno i to je to. Dakle, ne postoji nikakav stavka u kojoj piše da to može napraviti (kaznit me na plaći). Na pismenom upozorenju se poslodavac nigdje nije pozvao ni na kakav stavak Ugovora, Zakona niti bilo čega drugog. Objašnjenje: ne izvršavanje radnih zadataka. Što je prilično opći pojam.

Zapravo mi treba općenito pravni savjet o trenutnoj situaciji na poslu: Dakle, radim u privatnoj firmi na helpdesku u kojoj je uveden elektronsko vođenje poslova (jako slično forumu, rekao bih). Jedan od direktora odlučio je da će "zaposlenici koji ne pišu svoje dnevne aktivnosti* imati 3-5% manju bruto plaću". *dnevne aktivnosti - osim što se standardno zapisuju problemi sa korisnicima, potrebno je još napraviti dodatni zapis u kojem se sumira dnevni rad (što je očigledno vidljivo kroz filtere na sustavu). Da skratim priču: 1. nisam pisao dnevne aktivnosti jer to smatram apsurdnim, a sustav je tako loš da i kad mi treba neka povijesna informacija, ne koristi mi baš pretjerano. 2. zbilja sam dobio manju plaću, i to 5% bruto plaće PRETVORENE U NETO i oduzete od UKUPNO NETO-a. 3. dobio sam i "pismeni ukor" sa objašnjenjem da "ne izvršavam svoje zadaće" Još problema: 1. u ove 4 godine koliko radim, firma nije mijenjala moj inicialni ugovor na kojem piše stara plaća Da li je trebala mijenjati ugovor? 2. firma je prvo isplaćivala fiksnu NETO plaću, pa su onda nastajali problemi kad bi ljudi stavili djecu na sebe, jer bi dobili i dalje istu plaću a njihovu naknadu bi firma koristila. 3. Kod pretvorbe plaće sa obračuna NETO u BRUTO, samo se postojeći NETO pretvorio u bruto, tako da oni koji su imali djecu na sebi, kad bi ih maknuli, smanjio bi im se neto, bez da su potpisivani novi ugovori. 4. Firma "ne isplaćuje prijevoz", a ipak ga računa pod plaću, tj. da se prijevoz poveća, svima bi se bruto smanjio da se prilagodi neto (da ostane isti -jer očito se na prijevozu pere novac). Moja pitanja su: 1. može li mi netko priložiti sve članke Zakona o radu koje firma krši u navedenim stavkama 2. Jesam li trebao svaki put potpisati novi Ugovor o radu kad mi je firma mijenjala plaću. 3. plaća se isplaćuje dvokratno (5. i 25. u mjesecu), prošle godine nisam dobio izlist plaće 8 puta. Izlisti se šalju emailom. Je li to ispravan način uopće, da li mi je poslodavac dužan dati isplatnu listu svaki put na potpis? P.S. Moj ugovor o radu je standardni predložak iz NN, nema kolektivnog ugovora niti ikakvih općenitih pismenih pravila. Kad sam se zaposlio prije 4 godine spornog sustava za koji sam dobio "opomenu" nije bilo, smatra li se usmena obavijest pravovaljana? Predviđa li Zakon išta o obavezama zaposlenika koje nisu navedene Ugovorom o radu/Kolektivnim ugovorom? Molio bih samo ozbiljne odgovore. Unaprijed hvala.