Qwert

Samo kuća 1/1 na vas, bez zemljišta-isključivo zasnivanjem prava građenja. Postojanje dvije kuće na istom zemljišnoknjižnom tijelu me zbunilo-ne znam što se tu može napraviti... Ako,kažete,nije moguće formirati dvije parcele,ovo predloženo mi se čini najbolje rješenje.

Kuće? Znači i više ih je? Ako bi u zemljišnim knjigama na čitavom zk tijelu (zemljištu i kućama) bilo upisano suvlasništvo pola-pola,ili u bilo kojem drugom omjeru,to bi značilo da ste suvlasnici SVEGA. Suvlasnici cijelog zemljišta i suvlasnici cijele kuće, ili suvlasnici svih kuća. To vam nije dobro rješenje.

Još je jedno rješenje moguće: sadašnji vlasnik može postojeću kuću i zemljište odvojiti tzv. pravom građenja. Zatim vi od njega kupite samo kuću, bez zemljišta. Za kuću će se otvoriti poseban zemljišnoknjižni uložak, a u postojećem zemlj.knj. ulošku u kojem se nalazi zemljište upisat će se kao teret pravo građenja, tj. vaše pravo da na tom zemljištu imate u vlasništvu tu kuću. Što znači da je možete i prodati, bez suglasnosti vlasnika zemljišta. Tada možete i urediti vlasničke odnose u vezi sa zemljištem. Ako ništa u vezi s time ne poduzmete, bit ćete plodouživatelji u pogledu cijelog zemljišta. Što dakako ne bi odgovaralo vlasniku zemljišta: zato se s njime dogovorite o korištenju zemljišta kako vam je i prethodnim postom savjetovano. Zatražite od vašeg odvjetnika mišljenje o zasnivanju prava građenja.

hvala puno na izradi rubrika u forumu pravni savjeti. sad je to puno preglednije, čak i lijepo izgleda , i odmah se može pogledati ono što te zanima, i usput naučiti nešto novo.

prodavateljev kredit će vam zadati glavobolje pri "sređivanju papira". nemojte si dozvoliti da tako važne poslove obavljate bez da angažirate odvjetnika. "glavni dokument o vlasništvu" je VLASNIČKI LIST, kojeg možete dobiti u zemljišnoknjižnom odjelu općinskog suda područja na kojem se nekretnina (stan) nalazi. uz vlasnički list (on će biti označen slovom B) nalazit će se i TERETNI LIST (označen slovom C), u kojem ćete moći vidjeti da li je nekretnina opterećena pravima trećih osoba (hipoteka, služnost, ovrha, bla bla). pazite na datum izdavanja vlasničkog lista.

molim :xwave:

"novi zoo" stalno na vrhu liste topica za forum, a pametnog posta ni na vidiku. dajte ljudi nemojte gnjavit, razmijenite si mailove pa se pljujte privatno. mislim, koji ste egotripovi. što se tiče definicije trgovca u zoo-ne kužim:zašto i kako možemo imati dvije definicije trgovca, u ZTD i u ZOO? ako je problem u definiranju situacija u kojima RH istupa iure gestionis (da li je to zaista toliki problem?), to bi se po meni trebalo riješiti dopunom ZTD. ili uvođenjem tzv. upravnog ugovora o kojem pise borković. također na nekom drugom mjestu, a ne u zoo-u.

Etažni vlasnici u pogledu zemljišta na kojem se zgrada nalazi u položaju su suvlasnika u idealnim dijelovima. Isto vrijedi i za zajedničke dijelove zgrade (stubište, lift i sl.). Imate pravo na korištenje zemljišta, ali ne i na samo jedan određeni dio koji bi bio "samo vaš". To može biti samo stvar dogovora suvlasnika.

Nije li vrijeme da se sistematizira rubrika foruma "pravni savjeti", kako bi bila preglednija? Možda bi bilo dobro svrstavanje postova prema granama prava, npr. radno pravo, prekršajno pravo, obiteljsko itd. Bilo bi to preglednije, a i izbjeglo bi se učestalo postavljanje pitanja sličnog sadržaja.

u informatoru od 19.02.05. objavljen je opsežan članak o novom ZOO-u. prenosim neke zanimljivosti. evo terminoloških izmjena: "materijalna i nematerijalna šteta"-"imovinska i neimovinska šteta" "ništavost"-"ništetnost" "dobar privrednik"-"dobar gospodarstvenik" "ugovor u privredi"-"trgovački ugovor" "komision"-"komisija" "ortakluk"-"ortaštvo" "licenca"-"licencija". novi instituti regulirani zakonom su ugovori o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju (prvi do sad reguliran ZN, a drugi već primjenjivan u praksi), ugovori o posudbi, darovanju, najmu (konačno!), te institut zaloga. zbog usklađivanja sa zakonodavstvom EU uređuju se (nanovo ili po prvi put) prodaja potrošačke robe i jamstva, odgovornost za neispravne proizvode, turistički paket-aranžmani, rad samostalnih trgovačkih zastupnika (što li je to, pitam se?) sprječavanje zakašnjenja u plaćanju kod trgovačkih ugovora, te elektronički potpis i elektronička trgovina (nemamo li o tome posebni zakon? bit će da se razrađuju tamo donijeti propisi). autorica članka kao nedostatak zakona navodi nepostojanje definicije pojma trgovca. čini mi se da nije potrebno, dapače da bi bilo nezgodno taj pojam ponovno definirati, kad je on već definiran zakonom o trgovačkim društvima, pa tu ni ne vidim nekakav nedostatak. pravnim osobama izrijekom je priznato pravo na naknadu neimovinske štete počinjene povredom prava osobnosti (čast, ugled, poslovna tajna i sl.). značajnih izmjena ima i u pogledu određivanja visine kamata, koje će se početi primjenjivati za dvije godine, o pobijanju dužnikovih pravnih radnji (podnosi se i protiv treće osobe), odredbe o izjavi volje, o predugovornoj odgovornosti, značajne izmjene o ponudi (slažem se s hm hm autorice što se tiče preporučene pošiljke-zar nije dovoljan telefaks?). ima zanimljivih izmjena i u pogledu ugovora, no to su uglavnom detalji koje neću prepisivati. dobro kaže autorica da je propust neuvrštavanje nekih široko primjenjivanih tipiziranih inominatnih ugovora-ugovor o leasingu, službenički ugovor, ali i mnogi drugi (o know-how-u, franchisingu, itd. itd.). posebno tzv. ugovor o službi koji se primjenjuje npr. za članove uprave trgovačkog društva, koji je na pol puta između ugovora o djelu i ugovora o radu. tu se zadire i u materiju radnog prava, pa je to možda razlog nereguliranja-"komplicirano je, pa je bolje pravit se lud i pustit to sa strane". izvanugovorni odnosi: promjene u vezi neimovinske (nematerijalne) štete, kao povrede prava osobnosti, i uz to i definiranje trenutka dospijeća obveze na naknadu te štete. izmjene su donijete i za odgovornost za neispravan proizvod, a za ostale izvanugovorne odnose izmjene su manjeg značaja. prema već navedenom članku, ZOO će stupiti na snagu 01.01.06, i primjenjivati samo na obvezne odnose koji nastanu nakon njegova stupanja na snagu. prema tome, oni koji u svom radu primjenjuju odredbe ZOO-a, morat će dobro poznavati kako novi, tako i stari zakon...)

Ma koje nadripisarstvo... Koja bi budala uostalom plaćala nekog šarlatana kad jednako (ne)pouzdanu pravnu pomoć može na legalis.hr dobiti besplatno!

Pa jest...čini mi se da je taj rok čak i kraći, godinu dana...nisam siguran... Inače se u pravnom poretku RH nastoje izjednačiti prava bračnih i izvanbračnih drugova, ali se sjećam i da to nije do kraja provedeno u vrijeme kad sam polagao obiteljsko pravo (pred 5-6 godina), a primjer se upravo odnosio na porezne propise. Pitanje je koliko će sve to skupa zanimati Poreznu upravu. Sve i da je moguće na taj način "izmigoljiti" plaćanju poreza, trebat će izvanbračnu zajednicu i njeno trajanje dokazati. Ona (u pravnom smislu) podrazumijeva i zajedničko stanovanje (ispravite me ako griješim), pa bi onda trebalo imati prijavljeno prebivalište na istoj adresi kroz tih godinu dana/tri godine.

Pročitajte Zakon o porezu na promet nekretnina, NN 69/97, dostupan na www.nn.hr. Kratak je i jasan. Također, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet nekretnina, kojim je određeno oslobađanje od plaćanja poreza za stjecatelje prve nekretnine, NN 153/02. Oslobođenje od poreza predviđeno je za prenošenje prava vlasništva na nekretnini BRAČNOM drugu. U rješenju o poreznoj obvezi je sadržana i pouka o pravnom lijeku-naznačen je rok za žalbu i tijelo kojem se žalba podnosi. Žalbi priložite dokaze za svoje tvrdnje. Obratite pažnju na to da ako ste već platili porez kojeg niste trebali platiti, za povrat neosnovano plaćenog postoji rok, nakon čijeg proteka nije moguće dobiti povrat uplaćenog.

Hvala Vam na odgovorima. Sudska praksa objavljena na vsrh.hr mi se ne čini baš opsežnom. Osim toga, morat ću proučiti način korištenja tražilice jer su to malo zakomplicirali (zar ne?). Da nema puno primjera iz prakse za čl. 122 KZ sam i pretpostavljao. Ipak,moje osobno mišljenje je da ne bi trebalo poduzimati kazneni progon za zauzimanje prostora koji,npr.,ne samo da nije korišten nego čak i propada,bez obzira u čijem se vlasništvu nalazi,a osobito ako se radi o zgradama u vlasništvu RH. Eto.

Budući da ne raspolažem ing registrom sudske prakse, niti nečim sličnim, molim vas da mi, ako je to moguće, ukratko prenesete neku zanimljivost iz sudske prakse vezanu za kazneno djelo narusavanja nepovredivosti doma. Posebno što se smatra domom (npr. što je sa stanom u kojem duže vrijeme nitko ne živi? Čitao sam o slučaju u kojem je kazn. postupak ipak pokrenut.) i poslovnim prostorom. Sve u vezi tzv. skvotiranja (inače, stvarnopravni kontekst mi je prilično jasan). Drugo pitanje: mislite li da bi u slučaju "skvotiranja" bilo moguće pokrenuti kazn. postupak za kd iz čl. 329. KZ (samovlast?). Inače, ta samovlast mi se čini jaaako široko definirana...možda bi mi to netko mogao makar malo pojasniti...