Jump to content

dtadijanovic

Korisnik
  • Broj objava

    102
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Sve što je dtadijanovic objavio

  1. evo slika zadnje stranice: http://postimg.org/image/ra21ryo3n/ i prve stranice: http://postimg.org/image/ep3rwnehl/
  2. Nemam link, Pravilnik sam dobio poštom. Fotografirao sam prvu i zadnju stranicu gdje se vide datumi, ali ne vidim jel se može postaviti slika ovdje.
  3. Piše u zadnjem članku, pravilnika koji je donsesn 13. lipnja 2015. (Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu, po kojem se donose rješenja): Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti pravilnik o unutarnjem ustrojstvu donesen 13. lipnja 2015. Jel se to može tumačiti kao omaška ili je tom rečenicom cijeli pravilnik proglašen ništavnim?
  4. situacija je takva da je prvostupanjsko tijelo donjelo rješenje o legalizaciji nezakonito izgrađene zgrade usprkos protivljenju stranaka u postupku zbog napuknuća zidova, temelja i betonske ploče. naknadno je, u žalbi, dostavljena pravomoćna presuda po kaznenom zakonu iz 2007 (čl. 252. st.1) kojim je predlagatelj osuđen zbog narušavanja sigurnosti drugih ljudi. Kako se sada ta presuda odnosi na doneseno rješenje odnosno treba li ju staviti izvan snage. Jel odgovorna osoba koja je donosila rješenje pogriješila u postupku donošenja rješenja s obzirom da je bila upozorena, a nije prov
  5. Piše na rješenju da je 2007 po Kaznenom zakonu čl 252. st. 1. došlo do osuđujuće presude.... Jel taj članak iz 2007 isti kao i danas ili se Kazneni zakon promijenio?
  6. Molim Vas da mi pomognete. Danas mi je stiglo rješenje Agencije za ozakonjenje nelegalno izgrađenih građevina koje jelegaliziralo građevinu koja ima zajednički konstruktivni element s mojim dijelom građevine, kao dokaz za to dao sam izjave svjedoka ovjerene u sudskom zapisniku i nalaz ovlaštenog sudskog vještaka kojeg je angažirao sud. Ljudi koji su donjeli to rješenje nisu nigdje napisali zašto taj dokument nisu uzeli u obzir. Osim toga napisao sam u zamolbi da mi omoguće digitalnu presliku dokumentata, na što su mi odgovorili da će mi se javiti, ali nakon toga mi više nisu odgovorili n
  7. hvala na tom odgovoru, ovo će i meni koristiti.
  8. da, zato sam i napisao ovu temu da ne ispadne da provociram.
  9. hvala na pitanju, upravo sam te struke koja postavlja (takve) dijagnoze. konzultirao sam se sa kolegama, i iako sam do sada mislio da se radi o poremećaju ličnosti iz klastera A, nakon konzultacija smo zaključili da bi to mogao biti i perzistirajući sumanuti poremećaj. e sad, ja se slažem da svatko može tužiti i biti tužen i da je to dobro i da će troškovi biti namireni. međutim u ovakvim sumanutostima, kad dotični shvati da je "iscrpio sve pravne mogućnosti" mogao bi postati (auto)agresivan. mene zanima na koji način mogu upozoriti sud da se to može dogoditi postoji li odgovorno
  10. moje je pitanje kojim pravnim postupkom mogu zatražiti kao stranka da se protustranka vještači (ako je moguće) koji dio teksta biste htjeli da dodatno objasnim?
  11. poštovani, situacija je da takva da je bračni par kupio 1/3 zemljišta sa zgradom te svojata djelove koji mu ne pripadaju zbog prethodnih dogovora među vlasnicima i susjedima. nakon već jedne završene parnice koju je izgubio i nakon koje ne želi predati tabularnu ispravu, sad vodi i parnicu protiv mene. isto tako naglašavam da ne želi uzeti odvjetnika (zbog grandioznih misli), a iz tog razloga ulazi u nesuglasice sa sudom gdje predlaže nesuvisle stvari vidno izmijenjenom svijesti. Evidentno je da ima mješovit tip sumanutog poremećaja i to možda čak udvoje jer ga podržava supruga. t
  12. upravo je to i moja dilema. npr tvrtka kupuje sliku kako bi u nju uložila. ako je kupuje iz ljubavi prema umjetnosti onda kupuje autorsko djeli i plaća 25%, ali ako je ulaganje na kojem se namjerava zaraditi onda plaća umjetniku po ugovoru o djelu? tko odlučuje o tome? pokušat ću s poreznom prema vašem savjetu.
  13. u čl 5 st 1 zakona o autorskom pravu piše: Autorsko djelo je originalna intelektualna tvorevina iz književnoga, znanstvenog i umjetničkog područja koja ima individualni karakter, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. radionice imaju individualni karakter jer ne mogu održati dvije iste (to je kao neka vrsta nastupa) jezičnog je karaktera (prijevod i govor) i piše "bez obzira na način izražavanja. st 2. Autorska djela jesu osobito: . . . prikazi znanstvene ili tehničke prirode kao što su crteži, planovi skice
  14. evo dodatnog mišljenja. npr magistar ekonomije ode u neku firmu i jedan dan (znanstveno) pručava funkcioniranje firme. nakon toga izradi grafikone i verbalno izloži prikaz primjenjene znanstvene analizr. sve kako piše u zakonu. nakon što su opservacija i izlaganje trajali dva dana, on se nakon predavanja više ne vraća u tu tvrtku. što ne bi ugovor o djelu više pristajao kad bi on u toj tvrtki radio neki "repetitivni" posao?
  15. Poštovani, mogu li stručnjaci (znanstvenici društvenog smjera) naplatiti svoj rad preko autorskog ugovora? Radi se o tome da bi se znanstvene teme prevele sa stranog jezika, a onda se na osnovu toga napravila prezentacija koja bi se održala pred grupom ljudi u trajanju od dva dana. Teme pokrivaju različita područja, od pregovaranja i leadershipa do tehnika rješavanja problema i ostalih softskillova. Hvala unaprijed.
  16. Poštovani, Sud je angažirao geodeta koji je na teren izašao u veljači. Geodet je postavio međnu oznaku i sud mu je dao 30 dana da dostavi izmjeru. Međutim tada nastaje preokret. Suvlasnik čestice je izvadio međnu oznaku prije nego što je geodet dostavio izmjeru. Je li to uklanjanje međne oznake prekršaj, kazneno djelo ili "normalna praksa" kod nas? Hvala
  17. ima li netko barem savjet tko bi mogao rastumačiti ovu kompliciranu situaciju. neko beutralno tijelo.
  18. Može li mi netko objasniti pripadaju li sljedeće radnje pod kršenje Zakona o psihološkoj djelatnosti. Naime radnje selekcije i coachinga je baš ono o čemu zakon govori samo što je nazvano drugačije. 1) procjena zaposlenika od strane HR zaposlenika ekonomske struke uz i bez primjene različitih "HR" testova. Čl 2 (a) psihološku dijagnostiku – odnosno utvrđivanje psihičkih i psihomotoričkih svojstava i potencijala pojedinaca te psihosocijalnih karakteristika skupina i organizacija u svrhu objašnjavanja i predviđanja njihovog ponašanja, pronalaženja uzroka nedjelotvornosti ili poremećaj
  19. Poštovani, je li moguće ozakoniti građevinu ako je građevina cca 1.5 metara na općinskoj prometnici. (kako se vidi u satelitskim snimkama. Vidio sam da u zakonu piše da se mogu od općine zatražiti dokumenti? Je li potrebno još neku dokumentaciju priložiti npr. neke nacrte, statičke proračune i sl? Hvala
  20. poštovani, imaa li netko tko bi mi mogao reći kako se tretira kod legalizacije kad je objekt u nizu, na jednoj parceli, jel moguće legalizirati takav objekt na način da samo jedan vlasnik odluči legalizirati. u nekim slučajevima traže da se slože oba vlasnika, u nekima samo jedan, piše li negdje nešto o tome?
  21. Hvala na odgovoru, meni je jasan taj postupak kojim oni rade, i donekle mi je jasno da PPV zna s kim ima posla, nije mi baš drago što se sve to tolerira, ali me brine što mi kapa voda u dnevnu i spavaću sobu. Tužio bih ja njih privatnom tužbom, međutim to su "zajednički zidovi" koji nisu etažirani, taj sud vodim, ali nikako da završi. No stvarno mi nije jasno da netko može bahato i nekažnjeno sagraditi pola kuće na prometnici, i da nitko ne reagira. još mi je za građevinsku inspekciju i jer oni su nedodirljivi. No nije mi jasno za Upravni sud, oni su neovisna institucija, barem mi se činilo
  22. Prije 10 godina prijavio sam suvlasnike kuće (objekt u nizu, zajednička parcela, odvojeni ulazi) da su sagradili kuću na neadekvatnim temeljima. Meni je od ta dva bespravno sagrađena kata popucao strop. Ja sam to prijavio građevinskoj inspekciji koja je i utvrdila stanje. Građevinska inspekcija donjela je i rješenje o uklanjanju, ali samo stepenica, ali ne dva bespravno sagrađena kata, zbog kojih se to sve dogodilo. Osim toga gledano po tlocrtu pola kuć esagrađeno je na prometnici u vlasništvu Općine. Ja sam. na to podnio žalbu, u toj sam žalbi tražio da se provede nadzor i nad bespravno sagr
  23. Hvala na brzom odgovoru. Možete li mi samo reći sljedeće: Prije nekoliko godina (prije 2009-te) pokrenut je upravni spor zbog rješenja građevinske inspekcije. Da li taj upravni spor može blokirati legalizaciju objekta (problem je u tome što se dio objekta nalazi na općinskom putu koji je ucrtan u prostorni plan) Ako bi došlo do toga da je taj objekt nemoguće legalizirati - da li se to onda odnosi samo na taj objekt ili samo na sporni dio? Unaprijed hvala, Dragutin
×
×
  • Napravi novi...