dtadijanovic

Treba li javnom službeniku, protiv kojeg je podignuta optužnica, uručiti izvanredan otkaz?

Odnosi li se na njega Zakon o radu ili Zakon o državnim službenicima?

Ako se odnosi Zakon o radu kako to u praksi izgleda.

Vidio sam da u privatnim tvrtkama poslodavci mogu uručiti otkaz iako nije podignuta optužnica, već samo ako postoji sumnja na kazneno djelo.

http://www.iusinfo.hr/DailyContent/Topical.aspx?id=20977

Hvala

Odnosi li se onda taj zakon o državnim službenicima i na javne službenike?

Hvala, nisam znao jel da pišem pod upravno pravo ili kazneni zakon.

Vi ste mi dosta pomogli kad ste rekli da prijavim stvar, u jednom prijašnjem upitu.

Hvala, ipak se kreće.

Može li osoba protiv koje je Općinsko državno odvjetništvo podiglo optužni prijedlog nastaviti raditi u državnoj agenciji koju je osnovalo ministarstvo kao da se ništa nije dogodilo?

Postoji li neki zakon o tome?

Radi se o tome da se protiv odgovorne osobe vodi kazneni postupak. Ono što je zanimljivo jest da je za valentinovo 2014 jedna takva osoba ostala bez radnog mjesta, a sad je taj pravilnik promijenjen.

http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=17681

Moje pitanje jest, može li džnosnik ili odgovorna osoba raditi ako se protiv ODO podiglo optužnicu? Ja sam mislio da to piše u pravilniku, a sad ispada da je to promijenjeno.

Ima li neki zakon o državnim službenicima?

jedna riječ. nemar. prema sebi i drugima.

pogledajte moj drugi post o tome kako su zanemarili pravomoćnu presudu po kaznenom zakonu.

ja sam zbog dvije tri njihove greske ostao bez svojih prava na sigurnost doma.

Hvala na odgovoru.

evo slika zadnje stranice:

http://postimg.org/image/ra21ryo3n/

i prve stranice:

http://postimg.org/image/ep3rwnehl/

Nemam link, Pravilnik sam dobio poštom. Fotografirao sam prvu i zadnju stranicu gdje se vide datumi, ali ne vidim jel se može postaviti slika ovdje.

Piše u zadnjem članku, pravilnika koji je donsesn 13. lipnja 2015. (Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu, po kojem se donose rješenja):

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti pravilnik o unutarnjem ustrojstvu donesen 13. lipnja 2015.

Jel se to može tumačiti kao omaška ili je tom rečenicom cijeli pravilnik proglašen ništavnim?

situacija je takva da je prvostupanjsko tijelo donjelo rješenje o legalizaciji nezakonito izgrađene zgrade usprkos protivljenju stranaka u postupku zbog napuknuća zidova, temelja i betonske ploče.

naknadno je, u žalbi, dostavljena pravomoćna presuda po kaznenom zakonu iz 2007 (čl. 252. st.1) kojim je predlagatelj osuđen zbog narušavanja sigurnosti drugih ljudi.

Kako se sada ta presuda odnosi na doneseno rješenje odnosno treba li ju staviti izvan snage.

Jel odgovorna osoba koja je donosila rješenje pogriješila u postupku donošenja rješenja s obzirom da je bila upozorena, a nije provjerila? Radi se o nezavršenom objektu za koji nije sigurno hoće li se moći dobiti građevinska dozvola zbo nesređenih vlasničkih odnosa.

Postoji li kaznena odgovornost odgovorne osobe s obzirom da je svojim postupanjem priskrbila predlagateljima znatnu imovinsku korist?

hvala na odgovoru.

Piše na rješenju da je 2007 po Kaznenom zakonu čl 252. st. 1. došlo do osuđujuće presude....

Jel taj članak iz 2007 isti kao i danas ili se Kazneni zakon promijenio?

Molim Vas da mi pomognete.

Danas mi je stiglo rješenje Agencije za ozakonjenje nelegalno izgrađenih građevina koje jelegaliziralo građevinu koja ima zajednički konstruktivni element s mojim dijelom građevine, kao dokaz za to dao sam izjave svjedoka ovjerene u sudskom zapisniku i nalaz ovlaštenog sudskog vještaka kojeg je angažirao sud.

Ljudi koji su donjeli to rješenje nisu nigdje napisali zašto taj dokument nisu uzeli u obzir.

Osim toga napisao sam u zamolbi da mi omoguće digitalnu presliku dokumentata, na što su mi odgovorili da će mi se javiti, ali nakon toga mi više nisu odgovorili na mail.

Nadalje nikad me nisu obavijestili da je tročlana komisija izašla na teren, iako sam u bio kod njih u AZONIZ-u barem 4 puta unazad godinu dana.

U slučaju da je zatražena legalizacija cjelokupne građevine trebalo bi legalizirati još barem 50 kvadratnih metara. Na takav način Državni proračun je oštećen za veliki novac.

Može li mi netko pomoći tako da mi odgovori na sljedeća pitanja:

1. Može li se u ovom slučaju reći da je nekretnina legalizirana protupravnim postupkom (nisu mi dali vjerodostojne informacije + šutnja aministracije) te tražiti poništavanje rješenja?

2. Je li državni službenik koji je odobrio legalizaciju i oštetio državni proračun počinio kazneno djelo i koje ako jest?

Hvala unaprijed.

hvala na tom odgovoru, ovo će i meni koristiti.

da, zato sam i napisao ovu temu da ne ispadne da provociram.

Poštovani!

 

ako niste od struke okanite se postavljanja dijagnoza .Istina je uvijek na sredini.

Pozdrav!

hvala na pitanju, upravo sam te struke koja postavlja (takve) dijagnoze.

konzultirao sam se sa kolegama, i iako sam do sada mislio da se radi o poremećaju ličnosti iz klastera A, nakon konzultacija smo zaključili da bi to mogao biti i perzistirajući sumanuti poremećaj.

e sad, ja se slažem da svatko može tužiti i biti tužen i da je to dobro i da će troškovi biti namireni. međutim u ovakvim sumanutostima, kad dotični shvati da je "iscrpio sve pravne mogućnosti" mogao bi postati (auto)agresivan.

mene zanima na koji način mogu upozoriti sud da se to može dogoditi

postoji li odgovornost (nečija) ako se takve crne slutnje ostvare

i ima li sud ingerencije da ga uputi na vještačenje i/ili na farmako i psihoterapiju.

Ažurirano

hvala na sugestiji da tražim naknadu troškova

moje je pitanje kojim pravnim postupkom mogu zatražiti kao stranka da se protustranka vještači (ako je moguće)

koji dio teksta biste htjeli da dodatno objasnim?

poštovani,

situacija je da takva da je bračni par kupio 1/3 zemljišta sa zgradom te svojata djelove koji mu ne pripadaju zbog prethodnih dogovora među vlasnicima i susjedima.

nakon već jedne završene parnice koju je izgubio i nakon koje ne želi predati tabularnu ispravu, sad vodi i parnicu protiv mene.

isto tako naglašavam da ne želi uzeti odvjetnika (zbog grandioznih misli), a iz tog razloga ulazi u nesuglasice sa sudom gdje predlaže nesuvisle stvari vidno izmijenjenom svijesti.

Evidentno je da ima mješovit tip sumanutog poremećaja i to možda čak udvoje jer ga podržava supruga. tzv. Folie à deux

postoji li neki način da nad njim zatražim psihijatrijsko ili psihologijsko vještačenje. jel bi dobio štogod s tim? npr da prestane to uznemiravanje? na koji način to mogu predložiti sucu?

hvala unaprijed.

upravo je to i moja dilema. npr tvrtka kupuje sliku kako bi u nju uložila. ako je kupuje iz ljubavi prema umjetnosti onda kupuje autorsko djeli i plaća 25%, ali ako je ulaganje na kojem se namjerava zaraditi onda plaća umjetniku po ugovoru o djelu? tko odlučuje o tome?

pokušat ću s poreznom prema vašem savjetu.

u čl 5 st 1 zakona o autorskom pravu piše:

Autorsko djelo je originalna intelektualna tvorevina iz književnoga, znanstvenog i umjetničkog područja koja ima individualni karakter, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

radionice imaju individualni karakter jer ne mogu održati dvije iste (to je kao neka vrsta nastupa) jezičnog je karaktera (prijevod i govor) i piše "bez obzira na način izražavanja.

st 2.

Autorska djela jesu osobito:

.

.

.

prikazi znanstvene ili tehničke prirode kao što su crteži, planovi skice, tablice i dr.

.

.

dakle ja u svom radu koristim ekonomsku znanost kako bi dočarao procese u grupnim i poslovnim dinamikama

dalje čl 6 se odnosi na opasku "da sam samo preveo"

Prijevodi, prilagodbe, glazbene obrade i druge prerade autorskog djela, koje su originalne intelektualne tvorevine individualnog karaktera, zaštićene su kao samostalna autorska djela.

Postoji li neka državna institucija koja bi mi mogla dati relevantan odgovori na ovo pitanje jer ne bi htio kršiti zakon ii plaćati 20% poreza više.

evo dodatnog mišljenja. npr magistar ekonomije ode u neku firmu i jedan dan (znanstveno) pručava funkcioniranje firme. nakon toga izradi grafikone i verbalno izloži prikaz primjenjene znanstvene analizr. sve kako piše u zakonu. nakon što su opservacija i izlaganje trajali dva dana, on se nakon predavanja više ne vraća u tu tvrtku.

što ne bi ugovor o djelu više pristajao kad bi on u toj tvrtki radio neki "repetitivni" posao?

Poštovani,

mogu li stručnjaci (znanstvenici društvenog smjera) naplatiti svoj rad preko autorskog ugovora?

Radi se o tome da bi se znanstvene teme prevele sa stranog jezika, a onda se na osnovu toga napravila prezentacija koja bi se održala pred grupom ljudi u trajanju od dva dana.

Teme pokrivaju različita područja, od pregovaranja i leadershipa do tehnika rješavanja problema i ostalih softskillova.

Hvala unaprijed.