2/3 prosječnih mjesečnih neto primanja je izuzeto od ovrhe.
Oko 5300 kn je prosjek.
Prigovor podnijeti, kome?
Koji je rok za rješavanje tog prigovora?
Da li banka mora poštovati Zakon o ovrsi jer je upravo ona ta koja preknjižuje sredstva na račun ovrhovoditelja? Da li banka smije preknjižiti i onih 2/3 prosječnih mjesečnih neto primanja na račun ovrhovoditelja?
Da skroz pojednostavim.
I. Plaća je 5000, dug je 200, a proknjiži se 2000 na račun ovrhovoditelja. Imam li temelja za tužbu banke?
II. Plaća je 5000, dug je 200, blokiraju se kompletna primanja na 2 mjeseca. Koga tužiti, po kojoj osnovi, smijem li zaračunati zatezne kamate računa koje nisam mogao platiti u tom periodu, a po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope itd.
III. Plaća je 5000, dug je (sa svim kamatama i ostalim troškovima) 5000. Banka po nalogu Fine blokira račun i preknjiži svih 5000 na račun ovrhovoditelja, samim time opet svjesno zanemarujući zakon koji štiti 2/3. U Fini se zaštićeni račun ne može otvoriti dok račun nije u blokadi, što znači da je tada već prekasno.
Na kraju protiv koga mogu podnijeti kaznenu prijavu i također po kojoj osnovi?
Kojih?
Da li je ilegalno zadržavanje sredstava kazneno djelo? Odnosi se na II. Znači ako su meni sredstva za život neophodna, a banka ih zadrži, svjesno kršeći zakon, imam li temelja za tužbu, odnosno kaznenu prijavu (ako je potrebna)?
I konačno. Tko se brine da se rješenje o ovrsi provodi u skladu sa zakonom, odnosno da se ne diraju sredstva izuzeta od ovrhe?
Što se tiče tehničkog dijela, slažem se. Međutim, policija prilikom uhićenja također radi po nalogu suda, ali ako ti usput izbiju dva tri zuba, bez razloga, teško možemo relativizirati njihovu krivnju. Ne kažem da je ova analogija idealna, ali najbolje opisuje stanje u provedbi pravomoćnog rješenja o ovrsi.