zakasnio

Poštovana Ude, Zahvaljujem na odgovoru i primjedbi na moj prigovor na tužbu, koji treba biti odgovor na tužbu. KOJI JE ROK ZA ODGOVOR NA TUŽBU, JER MI SUDAC NIJE NAPISAO KOJI JE TO ROK, već se poziva na čl. 331 b ZPPa: da će donijeti presudu kojom se prihvaća tužbeni zahtjev /presuda zbog ogluhe/, ako tuženik ne podnese odgovor na tužbu u određenom roku. KAO DA JE BILO TEŠKO NAPISATI KOJI JE TO ROK! Dalje vas obavještavam da sam ja jedini vlasnik moje parcele 715/1 u gruntovnici i jedini posjednik iste parcele u katastru. PREMA TOME SUSJEDA JE BESPRAVNO ZAPOSJELA DIO MOJE PARCELE I JOŠ KORISTI PUT PREKO MOJE PARCELE DA BI DOŠLA DO SVOJE KUĆE. ONA JE BESPRAVNO ZAUZELA JOŠ 61 M2 NA SUSJEDNE 2 PARCELE I SADA U ISTOJ TUŽBI TUŽI I TE ZAKONITE VLASNIKE I POSJEDNIKE! POGLEDAJTE SKICU NJENOG GEOMETRA IZ NJENE TUŽBE! Dalje me zanima, a to je bit ove parnice: KOJI JE VREMENSKI ROK DA BI SE INSTITUTOM DOSJELOSTI STEKLO PRAVO VLASNIŠTVA? Dalje pitam: ako to nije korištenje tuđeg posjeda u dobroj namjeri ili iz neznanja, a evidentno nije, jer sam ja protiv susjede vodio 3 sudska spora od 1989. do 1999. godine i onda sam zbog teške bolesti u obitelji pred kraj 10-godišnje pravne borbe počeo izostajati sa ročišta (živim u Splitu a sudilo se u Šibeniku/, pa su 2 spora stavljena u mirovanje i pošto se ja tome nisam usprotivio, isti su zaključeni presudom da se moja tužba povlaći, što naravno ne ide meni u prilog, ali je ipak dokaz da sam 10 godina tražio pravdu na sudu. DA LI SAM SA OVA 3 SUDSKA SPORA OMEO KONTINUITET DOSJELOSTI, PA ONA TEĆE OD 1999. GOD. KAD JE ZAKLJUČEN SPOR PROTIV SLUŽNOSTI NA MOJOJ PARCELI NAKON MIROVANJA PROCESA POVLAĆENJEM MOJE TUŽBE. Dalje mogu li ja sad tužit susjedu i tražit naknadu u novcu ako je Opć. sud Šibenik donio 1995. god. rješenje o povlaćenju moje tužbe za novćanu naknadu nakon mirovanja? Zahvalan na odgovoru, pozdravljam.

Poštovani Matrix 76, niste ušli u bit spora, a to je da je moja susjeda pred 25-30 godina ušla u moj posjed 41 m2 i na tom dijelu izgradila dio svoje kuće. Vi postavljate pitanje kao da je moja susjeda pravnica, pa "kako osnov za tuzbu nije vidjela u institutu stjecanja prava vlasnistva gradjenjem na tudjem zemljistu,neovisno od cinjenice sto gradjevina nije legalizirana." UMJESTO OVOGA JA OČEKUJEM ODGOVOR KOJI JE VREMENSKI ROK DA BI SE INSTITUTOM DOSJELOSTI STEKLO PRAVO VLASNIŠTVA? Dalje pitam: ako to nije korištenje tuđeg posjeda u dobroj namjeri ili iz neznanja, a evidentno nije, jer sam ja protiv susjede vodio 3 sudska spora od 1989. do 1999. godine i onda sam zbog teške bolesti u obitelji pred kraj 10-godišnje pravne borbe počeo izostajati sa ročišta (živim u Splitu a sudilo se u Šibeniku/, pa su 2 spora stavljena u mirovanje i pošto se ja tome nisam usprotivio, isti su zaključeni presudom da se moja tužba povlaći, što naravno ne ide meni u prilog, ali je ipak dokaz da sam 10 godina tražio pravdu na sudu, pa ako to nije dovoljno, ne znam koliko bi godina života trebalo potrošiti za to. DA LI SAM SA OVA 3 SUDSKA SPORA OMEO KONTINUITET DOSJELOSTI, PA ONA TEĆE OD 1999. GOD. KAD JE ZAKLJUČEN SPOR PROTIV SLUŽNOSTI NA MOJOJ PARCELI NAKON MIROVANJA PROCESA POVLAĆENJEM MOJE TUŽBE. Dalje mogu li ja sad tužit susjedu i tražit naknadu u novcu ako je Opć. sud Šibenik donio 1995. god. rješenje o povlaćenju moje tužbe za novćanu naknadu nakon mirovanja? Zahvalan na odgovoru, pozdravljam.

Pred oko 25-30 godina moja susjeda Ivanka Dumenčić u Rogoznici napravila je dio kuće ( 41 m2) na mojoj parceli (č.z. 715/1, KO Rogoznica) umjesto na svojoj parceli (č.z. 717): ona tvrdi da su joj prodavatelji pokazali da je uparavo tu na tuđem njena parcela koju je od njih kupila. Njena kuća je napravljena nelegalno i ona je sada hoće legalizirati. Angažirala je geometra i on je utvrdio da je ona uistinu napravila 41 m2 kuće na mojoj parceli. Ona tih 41 m2 ne kani platiti, premda sam ja ponovno lani predložio nagodbu, nego me sada tuži da bi uknjižila na sebe taj dio kuće na mojoj parceli. Da stvar bude apsurdnija, ona je čitavo ovo vrijeme zapasala i nelegalno koristi još 11 m2 parcele 715/2, te 50 m2 parcele 714 KO Rogoznica i na istima je izgradila dio kuće. Ona u istoj tužbi tuži i vlasnike prije navedenih parcela, kako bi uknjižila vlasništvo na tuđem i još traži naknadu sudskih troškova za ovu parnicu. Ona je više od polovine kuće napravila na tuđem. Prilog: geodet. situacija mag. ing. geod. Luke Lakoša od 13.08.2012. – prilog uz tužbu Ivanke Dumenčić p. 2189/12 od 5.09.2012. Moja supruga pravnica predlaže ovakav pismeni odgovor na tužbu: REPUBLIKA HRVATSKA OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU TUŽENIK: Davor Lovrić iz Splita (vlasnik dijela parcele 715/1, KO Rogoznica) TUŽITELJICA: Ivanka Dumenčić iz Rogoznice ( podigla kuću na 3 parcele petorice tuženika) PRIGOVOR NA TUŽBU- P- 2189/ 2012-Pravna stvar: Stvarno- pravo vlasništva nekretnine od 5.09. 2012. Izjavljujem da navode tužbe pobijam u cijelosti, i to zbog: -bitne povrede odredaba parničnog postupka -pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, -zbog pogrešne primjene materijalnog prava sa prijedlogom: da TUŽBU odbaci i naloži tužiteljici vansudsku nagodbu o sklapanju kupoprodajnog ugovora o kupnji nasilno uzurpiranog dijela zemljišta parcele 715/1 pred javnim bilježnikom, te naloži tužiteljici da u cijelosti podmiri sudske troškove koji su i nastali samo zbog njene nelegalne gradnje i nezakonitog otimanja tuđeg zemljišta. Razlozi: U tužbi tužiteljica navodi da je predmetnu nekretninu, izgrađenu na dijelovima tri susjedne parcele, stekla temeljem pravnog posla i dosjelosti. Tužitelica bezočno laže i prešućuje sudu važnu činjenicu da je cijelo vrijeme bila upoznata od strane tuženika Davora Lovrića da se nalazi dijelom na njegovoj parceli. -Dokaz 3 tužbe tuženika priložene u privitku koje je isti vodio na zakonit način, dopuštenim pravnim sredstvima, u skladu s njegovim moralnim i vjerskim vrednotama, ne nanoseći nikome zlo, ne uzurpirajući, nego 10 godina bezuspješno se boreći da za oteto zemljište od 41 m2 dobije materijalnu naknadu nagodbom sa tužiteljicom: 1. 15.8.1989. godine sam tužio Općinskom sudu Šibenik Ivanku Dumenčić i njenog sada pok. supruga Marka Dumenčića (prilog: tužba P-1377/89 -pravo služnosti prolaza i prijevoza preko moje č.z. 715/1. - Nakon mirovanja, sud je 24.8.1999. godine donio rješenje o povlačenju moje tužbe (prilog: rješenje Općinskog suda Šibenik od 24.8.1999. godine). 2. 20.10.1989. godine tužio sam Ivanku Dumenčić Općinskom sudu Šibenik radi uklanjanja dijela kuće sa moje č.z. 715/1, KO Rogoznica (prilog tužba P-1867/89). Općinski sud Šibenik je 11.9.1991. godine odbio moju tužbu kao neosnovanu (prilog: presuda Općinskog suda Šibenik). - Moj punomoćnik, odvjetnik Igor Labura je 2.11.1992. godine uložio žalbu na ovu presudu Okružnom sudu Šibenik (prilog: žalba). -Okružni sud Šibenik je 13.9.1993. godine odbio moju žalbu kao neosnovanu i potvrdio gore spomenutu presudu Općinskog suda Šibenik (prilog: presuda Općinskog suda Šibenik P-1867/89) 3. 4.11.1992. godine tužio sam Općinskom sudu Šibenik Ivanku Dumenčić radi novčane naknade bespravno zauzetog zemljišta (prilog: tužba Općinskom sudu Šibenik P-1396/92). -31.1.1995. godine Općinski sud Šibenik donio je rješenje o povlačenju tužbe nakon mirovanja, na što ja nisam uložio žalbu (zbog smrti članova uže obitelji) prilog: rješenje Općinskog suda Šibenik P-1396/92. 4. 6.12.2013. dobivam poziv Općinskog suda Šibenik za glavnu raspravu 23.12.2013. radi stvarnog prava vlasništva na 41 m2 mojeg - zemljišta od tuženice Ivanke Dumenčić, koja predlaže sudu uknjižbu vlasništva na taj dio temeljem pravnog posla i dosjelosti, a čitavo vrijeme zna da je na tuđem slijedom gore navedenih parnica i odbija moju ponudu da me novčano obešteti za nasilno uzurpirani dio zemljišta. -Siguran sam da će sud stati na kraj više od 30 godina otimanja i širenja na tuđem. Kakva je to moralna, kršćanska, pravna odluka izgraditi kuću na dijelovima tri susjedne parcele, a svoju parcelu ostaviti neizgrađenu, ma gdje je kraj ljudskoj pohlepi, kakva se to poruka šalje potomcima i pokoljenima. Cijeli put sam dao kroz moju parcelu da bi tužiteljica imala pristup kući, zemljište mi je otela i otima ga i dalje, svake godine širi se sve više i više na sve susjedne parcele, ponaša se kao netko kome nitko ništa ne može. Zar ovo nije bila prilika da sjedne s ljudima kojima je nanijela zlo, da ih isplati pa da se može uknjižiti kao čovjek i čista obraza izići pred Boga i čovjeka? DAVOR LOVRIĆ PITANJE: Interesira me, može li Ivanka Dumenčić institutom dosjelosti (dio kuće je na mom zemljištu 25- 30 godina) uknjižiti pravo vlasništva na tih otetih 41 m2. Iz gore navedenih sudskih procesa koji su vođeni od 1989. do 1999. godine je činjenično dokazano da je ista već punih 24 godine upoznata da je sa 41 m2 na mojoj parceli. Ona tu činjenicu prešućuje u tužbi, navodeći da se s istom upoznala tek 2012 vještvom geodeta u procesu legalizacije. Ovakvom izjavom dovodi u zabludu sud. Naime, iz priloženog je vidljivo da su tri sudska spora u trajanju od 10 godina prekinula kontinuitet trajanja instituta dosjelosti tj, da o njemu ne može biti riječ u ovom slučaju. Napominjem: ona čitavo vrijeme zna i uporno koristi moje zemljište - što nije DOBRA NAMJERA ILI NEZNANJE. Što predlažete, kako se postaviti na ovu tužbu i ima li pravnog načina da Ivanku Dumenčić spriječim u nakani da se bez ikakve naknade uknjiži na mojih 41 m2, odnosno ima li naćina da je prisilim da me obešteti ili će i ovo biti još jedan spor sa suđenjem u nerazumnom roku, kao i tri prethodna. Kakva se moralna, etička, pravna, vjerska i poruka šalje od strane Ivanke Dumenčić njenoj djeci, unucima, praunucima- uzmite djeco imat ćete sve, zaposjednite kao ja, ne treba platiti ništa, - sila brda valja i osvaja! Da li je to pravo i pravna zaštita? Kakva je budućnost ove tužbe, da li je izgledno da će ovoga puta Ivanka Dumenčić izvršiti upis, uknjižbu prava vlasništva na mojih 41m2, te na još 61 m2 četvorice vlasnika na 2 susjedne parcele koje je zauzela. Još bezočno traži da joj nas 5 vlasnika zemljišta platimo troškove postupka, ima li načina da se za – nešto – zakačimo, pa da makar ne može provesti uknjižbu prava vlasništva, ako već ne možemo dobiti novac za otetu zemlju. Davor Lovrić

Poštovani, nisam pravnik, premda su moja svastika i moja supruga pravnice, pa ne baratam baš pravnim terminima. Jasno je da darovani 1. kat vikendice, koji je iznad mog prizemlja nije formalno etažiran. Također, zgrada nije ni ucrtana ni opisana u katastru. Jasno mi je da moja svastika može tražiti naknadu vrijednosti svog kata, i nemam ništa protiv toga. Postavljate pitanje što sam darovao? Darovao sam pred oko 25 god. pravo nadogradnje kata i još sam darovao sve grube i završne radove na tom katu radeći osobno zajedno sa svojom ženom i puncem, a svastika je pomagala čuvajući moju malenu kćerku. Darovao sam dakle ja osobano dio svih radove osim žbukanja unutra i vanka, što je ona platila za svoj kat, a ja za svoje prizemlje. Ispred navedeno je predmet darovanja. Kažete dalje da je potrebna predaja stvari u posjed poklonoprimcu. Pa zar joj nisam u stvarnosti dao poklon, premda nije živjela u zajedničkom domaćinstvu samnom (ne znam zašto je bitno to zajedničko domaćinstvo?). Formalnopravno nismo sačinili nikakav pisani ugovor, nego usmeni dogovor ili ugovor, kako hoćete. Sad molim odgovor na moja 2 pitanja postavljena u mom početnom članku (#1)

Pred oko 25 godina dozvolio sam svastici (ženinoj sestri), koja tada još nije bila udata, nadogradnju kata na mojoj vikendici, na mom terenu. To darovanje je napravljeno usmeno, bez pisanog ugovora. I moje prizemlje i njen kat su građeni bespravno, pa ih sada treba legalizirati. Da stvar bude gora, učestvovao sam vlastitim radom u izgradnji njenog kata zajedno sa njenim ocem i svojom ženom. Dakle radili smo zajedno moje prizemlje i njen kat, a i svastika je učestvovala čuvajući moju tada malu kćerku, a i na druge načine npr. nabavljajući neki materijal koji se nije mogao tada naći u prodaji. Dakle i moje i njeno smo radili skupa: ja, moja supruga, svastika i punac. Ona je sama financirala svoj materijal, a kasnije je i nama pomagala financijski u rješavanju nekih stvari na mojoj parceli, na kojoj je i njen kat. Poslije se svastika udala, muž je "dobio u dotu" gotovu vikendicu, a tako i sin, koji sada ima 21 godinu. Sa svastikom i njenim mužem nemam nikakvih problema. Dapače, odnosi su dobri. Ali problem je u njenom sinu, studentu, koji je nagao i nasilan i koji hoće da me "nokautira" zato što mu ne idem "niz dlaku". Općenito je neodgojen, a majka i otac ga u svemu prešutno podržavaju. Predložio sam svastici zamjenu kata vikendice za neke nekretnine uz njen stan, koje je njen otac darovao mojoj ženi, i koje su površinom veće od površine njene etaže vikendice, ali ona neće, jer to neće njen sin i njen muž. Također sam spreman razgovarati i o financijskom obeštećenju. Dakle, ona koristi svoju etažu vikendice više od 20 godina na osnovu usmenog darovanja, te plaća na nju porez i komunalnu naknadu ne znam više koliko godina. Voda i sruja su na moje ime, na moju vikendicu i ona je spojena preko moje vikendice - prizemlja. Pitanje: 1. što mogu napraviti i kako, da opozovem to darovanje, jer ne želim gledati njenog sina nasilnika, i ne želim da moja kći ima sutra problema s njim, jer bi oni dvoje kao jedinci naslijedili svatko svoje. 2. Mogu li svastiku spriječiti u legalizaciji njene etaže i kako?

Veliko hvala Veteranu na jasnom i preciznom odgovoru. Što se u stvarnosti desilo s tom zemljom: prema mojem saznanju koje sam dobio gledajući u katastru osnovu upisa korisnika posjeda, a na svim predmetnim parcelama su upisani drugi različiti posjednici koji nemaju veze s mojom porodicom, desilo se to da su se 1954. god. prilikom državne revizije posjeda, upisali drugi kao korisnici tih parcela, jer moji preci nisu bili na licu mjesta te 1954. god. Preselili su u drugi grad, sada susjedna županija. Moguće da postoje i neki drugi dogovori ili ugovori, u našoj familiji ih nema tj. nisu se nikad spominjali. Tu će vidim, biti problema, jer sam saznao da ako ja uspijem vlasništvo predmetnih parcela prebaciti na sebe, katastar će kad dobije to rješenje od suda, obavijestit te sadašnje korisnike posjeda o novom vlasniku, a oni se mogu žaliti (kome?), odnosno mogu ustati sa tužbom, a meni se ne parniči. Razgovarao sam s posjednikom 4 moje parcele (upisanim u katastru), on nema nikakav dokument (to mu je normalno jer “tko bi plaćao porez na vlastitu imovinu”). Bolje je za njega ovako “posjedovati”. On se “sjeća” da je s ocem na jednoj od ove 4 parcele brao masline. Ali ja ću vidjeti na licu mjesta da li se te parcele sada obrađuju. Koliko se meni čini ne ! Što se tiće moje 2 bake, što sam greškom napisao opisujući porodićno stablo od pradjeda do mene, potkrala mi se greška: radi se o 2 moje pratetke: sestre moga djeda. Koliko ima živih izravnih potomaka pradjedovih (odnosno usvojenika)? Ni jedan osim mene. E sad kojim izvodima iz matičnih ureda ćemo dokazati to rodoslovlje: pretpostavljam rođenih i umrlih i to za sve pretke. Ali kako dokazati da nema druge djece ili usvojenika osim onih koji su uistinu bili? Djeca i usvojenici se ne navode u smrtnim listovima. Naročito je to bitno za moje 2 pratetke koje nisu imale ni djece ni usvojenika. Jedna odvjetnica mi je savjetovala da odem u župni ured župe gdje su pokojnice umrle i da to potražim, ali sumnjam da taj podatak postoji. Ostaju po meni jedino svjedoci. Postojanje oporuke? Oporuka ni jedna ne postoji. U rj. o nasljeđivanju iza mog pradjeda piše da je umro bez oporuke! A opruka moje tetke se odnosi na drugu imovinu. Ista odvjetnica mi je rekla da moram "podnijeti zahtjev za raspoređivanje naknadno pronađene imovine" pred Opć. sudom gdje se nalazi ta imovina. Pradjed i prabaka su živjeli i umrli na području gdje su predmetne nekretnine, a svi ostali su umrli na području drugog Opć. suda. Hoće li 1. Opć. sud gdje ću podnijeti zahtjev, koordinirati postupak sa ovim 2. Opć. sudom? Zahvalan na odgovoru: Zakasnio

Među porodičnim dokumentima našao sam zemljišnoknjižni izvadak na kojem je niz parcela uknjižen na mog pok. pradjeda. Također sam našao rješenje o nasljeđiovanju pok pradjeda na kojem piše "da njegovu ostavštinu dosuđuje negovoj djeci sinu Marcelu-Davroslavu, kćerki Viktoriji ženi Alberta Kirigin i Marijeti po 1/3 na glavu uz pravo plodouživanja 1/4 ostavštine na korist preostale udovice Ane". Udovica Ana je umrla davno. Kćerka Viktorija Kirigin nije imala djece. Umrla je nakon svog supruga. Druga kćerka Marijeta nije bila udata i nije imala djece. Sin Marcel-Davroslav se nakon ovog rješenja oženio i mao je dvoje djece: sina-mog oca, i kćerku-moju tetku, koja se nije udavala i nije imala djece. Ne znam da li su nakon smrti mojih baka Viktorije i Marijete donesena rješenja o nasljeđivanju. Nekoliko godina nakon ženidbe moj djed Marcel-Davroslav je ostao udovac i nije se više ženio. On je umro prvi, nakon njega je umrla moja baka Viktorija, a nakon nje baka Marijeta. Imam rješ. o naslj. pok djeda Marcela-Davroslava u kojem neku drugu zemlju nasljeđuju njegova djeca: moj otac 1/2 i moja tetka 1/2. Moj otac i moja tetka svoje polovine ugovorom o darovanju daruju meni za života (ali to nisu parcele iz ovog zk uloška za koji pitam!). Na rj. o naslj. mog pok oca piše da ostavlja samo pokretnine i to 1/2 svojoj ženi i 1/2 meni. Rj. o nasljeđivanju moje pok. majke se nije raspravljalo "jer nije ostavila nekretnine". Na rj. o naslj. moje pok. tetke piše da oporučno ostavlja meni neku drugu nekretninu (ne ove iz zk uloška). Ove nekretnine iz pradjedovog zk uloška se izrekom ne spominju ni u jednom rj. o nasljeđivanju! Svi su moji prednici mrtvi. Pitanje: Koji dio ove naknadno pronađene imovine nasljeđujem i koje dokumente osim ova 3 gore spomenuta rješenja o nasljeđivanju moram priložiti da bi svoj dio uknjižio na sebe. Naime čitao sam Zakon o nasljeđivanju, ali mi nije jasan jer se tamo uglavnom spominje nasljeđivanje roditelja, djedova i pradjedova od djece a ne nešto logično tj. mlađih od starijih. Blago nama s našim jasnim zakonima! Zahvalan na odgovoru: zakasnio