Jokerman

Gotovo sigurno veća od navedenog iznosa glavnice + kamata. Naslijedio sam pola stana. Najviše me u biti muči da se ovdje ne radi o nekoj prevari, jer ne mogu pronaći nikakve papire vezane za taj kredit. Realno oni mogu meni bilo što pokazati i reći da platim. Kako da provjerim da je taj kredit legitiman i da ga je majka zaista podigla? Oni mi moraju dati taj ugovor? Također, postoji li možda način da vratim manji iznos? Da li bi se moglo nekako to sa njima dogovoriti? Jer iznos koji traže ja jednostavno nemam. Također dodatno pitanje, ta Štednokred kreditna unija - da li je to legitimna organizacija. Nikad nisam čuo za njih. Zna li netko nešto o njima?

Pozdrav, majka je preminula prije 2 godine, sestra i ja samo nasljednici i sve smo na ostavinskoj raspravi lijepo riješili. Tu nema problema. Prekjučer mi je došlo pismo od odvjetnice koja predstavlja ŠTEDNOKRED kreditnu uniju u kojem se navodi da bih ja kao nasljednik trebao vratiti nekoliko desetaka tisuća kuna glavnice kredita koji je majka podigla (+kamate). U pismu nije naveden točan iznos koji trebam vratiti, samo je naveden broj kredita i iznos glavnice. Ja za taj kredit prvi put čujem, nikakve papire nisam doma pronašao, te mi uopće nije jasno zašto mi majka tu uzimala. Majka je imala plaću oko 4000 kuna te mi nije niti jasno kako je mogla dobiti kredit od nekoliko desetaka tisuća kuna. Prije ove obavjesti nikakvo upozorenje nije došlo poštom - ovo je doslovno prvi glas koji sam dobio da taj neki kredit postoji. Može li mi netko pomoći i dati mi neki savjet? Dogovorio sam da ću doći sljedeći tjedan kod njih da uopće vidim o čemu se tu radi. Kao što rekoh, u pismu piše jedino broj kredita i iznos glavnice - nikakvu drugu informaciju nemam. Hvala

Imam još jedno pitanje; kolike su šanse da se rok za legalizaciju još jednom produži?

Poštovani, 1. Situacija je sljedeća:baka i djed nisu pokrenuli nikakav postupak legalizacije (ne znam zašto, nemojte me pitati). Znam da je rok bio 30.6.2018. Imam neke informacije da su neki uredi uzimali više zahtjeva pa imaju "praznih". Zna li netko za takav neki ured na području Šibensko-kninske, Zagrebačke ili Grada Zagreba? Kuća ima građevinsku dozvolu (i upisana je u katastar), ali koliko vidim po nacrtima, napravljen je cijeli kat više nego što je u dozvoli. 2. Ima li možda netko informaciju hoće li se rok za legalizaciju dodatno produživati 3. Koje su nam opcije ukoliko ne uspijemo legalizirati kuću na taj način (koliko sam shvatio ne mogu je prodati ukoliko nije legalizirana). Može li se nekako drugačije učiniti legalnom - npr. da se napravi dokumentacija, zatraži dodatna građevinska dozvola itd. Eto situacija je takva, jasno mi je da su svi vlakovi prošli, ali ako netko ima neke informacije koji mi mogu pomoći, bio bih jako zahvalan. Lp i hvala

Dakle ovako. Recimo da radim za firmu u inozemstvu i plaća mi je 1000 dolara. Firma mi ne plaća niti mirovinsko niti zdravstveno. Koliko sam shvatio to je neki sistem u kojem zaposlenik ima mogućnost sam sebi uplatiti mirovinsko i zdravstveno, ako želi. Moje pitanje je sljedeće: dali Republika Hrvatska uzima dio tog novca kada ga ja unesem na neki način u Hrvatsku. Recimo da sam poslodavcu dao tekući račun u PBZ-u. Iako sam ja taj novac zaradio vani, i firma nema ured u Hrvatskoj dali Hrvatska svejedno na neki način oporezuje dio tog novca kada sjedne na račun u PBZ-u u RH? To mi se čini logično. Nemam nikakvog iskustva s plaćama, doprinosima i slično, pa ako mi netko može jednostavno objasniti. Najviše me zanima kolki % uzima RH ako uzima išta. Hvala

Da, da Bob Dylan Jeste li sigurni da mogu kao redoviti student osnovati d.? Što se tiče ovih 10800 kuna; na stranicama SC-a piše: Koliko bi onda roditelji gubili? Koliko iznosi ta porezna olakšica, tj. što je kod njenog izračuna glavnica te kolika je stopa poreza? Možda mi možete reći na temelju svojeg iskustva.

Hmm, možda da pojednostavim pitanje: Dakle mogu li ja kao redoviti student obaviti neki posao preko interneta za neku inozemnu tvrtku, te na koji način mi oni mogu platiti a da sve bude po zakonu? Siguran sam da mi ne mogu samo prebciti novac na žiro ili tekući račun.

Zanima me sljedeće: Redovit sam student na Sveučilištu u Zagrebu. Bacio sam se u razvoj aplikacija za web i uglavnom mislim poslovati s klijentima u inozemstu. Dakle u biti oni mi kažu što žele i ja im to napravim. Zanima me kako bih ja to mogao legalno naplatit, dakle da bude sve po zakonu. Ne bih želio imati kasnije problema s poreznom upravom jer se u ovom biznisu okreću poprilične pare (deseci tisuća kuna). Budući da sam redoviti student mogu raditi samo preko student servisa, a to u ovom slučaju otpada. Dali je autorski ugovor riješenje. Ako je možete li mi objasniti kako ga sklopiti (znači ako je klijent u inozemstvu dali ja to njemu faksiram ili...?) te na koji račun onda on meni isplaćuje honorar (žiro ili tekući). Također znam da se autorski ugovor oporezuje. E sad dali taj porez plati on ili ja. Recimo ako je honorar 10000 kuna, a porez tipa 20% dali on isplati 10000 kuna, a meni sjedne 8000 ili on isplati 12000 a ja dobijem 10000. Također dali postoji godišnji limit koliko mogu zaraditi? Znam da se preko student servisa lupi neki porez ako se prijeđe 50000 kn/god. Unaprijed hvala