ester

Dolazaka -petak navečer/popodne

Nema razloga za paniku. Testiranja ovise o kopmaniji. One " poznatije" npr. T-com i sl. imaju prvo psihološko testiranje, koje je muka jer traje nemoguće dugo, negdje i i do tri sata. Bio sam na dosta takvih testiranja i mogu reć da su u većini slučajeva dlietantska i stvarno ponižavajuća. Neke tvtke u drugom krugu pismeno testiraju i znanje jezika, ali to je iznimka. Rezime: prvi krug psiho-testiranja drugi krug - u pravilu razgovor

Nije od utjecaja pozivanje na krivi članak u odluci o otkazu ugovora o radu. Bitno je ispoštovati zakonske uvjete propisane za otkzivavanje, a ovakve pogreške nisu bitne. Takvo stajalište zauzeo je i i Vrhovni sud: "Pozivanje na pogrešnu odredbu Zakona o radu u preambuli odluke o otkazu ne čini takvu odluku zbog toga ništavom ili nezakonitom. " Vrhovni sud Republike Hrvatske Revr-710/04-2

Ima dobar članak na tu temu na stranici Vrhovnog suda. Adresa: http://www.vsrh.hr/EasyWeb.asp?pcpid=401

Za početak bi bilo dobro da idete prijedlogom za ukidanje privremene mjere, i to prema sucu koji vodi parnicu jer su prestale su okolnosti u kojima je donesena). Isti je potrebno obrazložiti, - nema opasnosti iz OZ-a, a za protivnika je osiguranja je nastupila nenedoknadiva šteta..., svrha se može postići i na drugi način i sl..Podredno bi bilo dobro da idete na davanje osiguranja umjesto predložene mjere (nešto kao kod odgode ovrhe-otvaranje računa sa zaporkom ili kod Javnog bilježnika, naravno ne svih računa, svojoj stranci ostavite tekući i još jedan račun). Navedeno je u skladu i s takvim načelom iz OZ-a o obvezi povoljnijeg postupanja za ovršenika. Bez obzira prođe li to ili ne, na taj način dajete dodatnu jačinu eventualnoj tužbi protiv RH,u biti imat ćete "štofa".

Posto je ovaj topic za pitanja iz pravosudnog, neću ih posebno objavljivati, te mislim da bi i ostali pitanja trebali stavljati ovdje, jrl će se moderatori opet namučiti seleći ih amo tamo. Dakle rok od 19.09.2005: KP i KPP- ispitivač KOS (pita više materijalno nego KPP -SAVJET- kada imate nabrajnja kaznenih djela npr. kod pritvorskih razloga i sl. dovoljno je reći "i za taksativno navedena određena kaznena djela"- ne morate ih nabrajati : 1. Isključenje protupravnosti 2. Supočinitelji 3. Teorija ubikviteta 4. Nehaj 5. Razlika između neizravne namjere i svjesnog nehaja (Frankova formula) 6. nužna obrana -općenito 7. kakvo ublažavanje kazne postoji (sudsko i zakonsko) 8. presuda -krađa- razlika u odnosu na tešku krađu, razbojničku krađu 9.uvjetna osuda 10. koji postoje izvanredni pravni lijekovi 11. konsenzualne presude u ZKP-u- (presuda u istrazi, kazneni nalog..) 12. da li se žalba može uvažiti u korist žalitelja, iako nije u žalbi NIŠTA NAVEO, nego je napisao samo Žalba?? - može jer sud pazi po sl. dužnosti na određene bitne povrede i pogređnu primjenu kZ-a 13. Utvrđujuće presude u KPP-u 14. Pritvor- razlozi za određivanje 15. postupak po žalbi - kada ide na dopunu kada ne? ERAKOVIĆ- GP i TRGOVAČKO 1. što je nekretnina 2. vlasnička tužba 3. javna oporuka 3. smetanje posjeda(rokovi) 4. založno pravo-definicija, vrste(sudsko,dobrovoljno...) 5. založno pravo- 6. založno pravo na pravu, prijenos? - 7. založni indosament 8. cesija 9. ništavost- kada je posao ništav 10. ugovorna kazna- što kada je šteta veća od ug. kazne, da li se šteta dokazuje kod ug. kazne? 11. orsani i d.d-a 12. tko može sazvati skupštinu d.d.-a? 13. što ako uprava d.d.-a ne žeči sazvati skupštinu na zahtjev kvalificirane većine?- onda izvanparnični postupak pred Trgovačkim sudom, a ne tužba na sazivanje! PAJALIĆ-uprava identična pitanja koja su već objavljena ovdje na legalisu ČOLOVIĆ- organizacija i ustav također ista pitanja istim redom pita!!! JELČIĆ- GPP+Obiteljsko (pita i ostavinski postupak!!) 1. sadržaj žalbe 2. VPS-? 3. prethodno pitanje- sve 4. što kada je nadležno tijelo riješilo drugačije prethodno pitanje od suda u parnici 5. prekid postupka+ neki razlozi 6. kada sud meritorno odlučuje rješenjem 7. što kada je apsolutna nenadležnost? 8. kada će još sud odbaciti tužbu zbog nenadležnosti? (kada je ugovorena arbitraža) 9. ovršne isprave po Ovršnom zakonu 10. privremene mjere-općenito 11 prava i dužnosti bračnih drugova 12. kako se pokreće ostavinski postupak 13. kada će se uputiti u parnicu u ostavninskom postupku, a kada ne?- od čega je to izuzetak (od načela mat. istine- načelo formalnog legaliteta jer sud "odlučuje na temelju javnih isprava, zak. persumpcija...itd. o nekim činjenicama da postoje, a protivnu stranu onda upućuje u parnicu) 14. revizija - da li se vraća na dopunu ili ne?? HVALA SVIMA KOJI SU OBJAVILI SVOJA PITANJA NA LEGALISU!!!!!!

Jedno pravno teoretsko pitanje: da li se država u stečajnom postupku pojavljuje kao iure gestionis ili iure imperii?

u ZK ispravnom postupku može se zakaziti ročište, saslušati npr. susjede, te odlučiti po pravičnosti

ZK ispravni postupak

Zasto onda porezna uprava ne tereti upravu kao jamce ako je tvrtka u blokadi!! Drzava ceka otvaranje stecaja, pa onda prijavi svoja enormna potraživanja s osnova neplacenih poreza u viši isplatni red, pa onda stranke koje su predložile i platile otvaranje stecaja ostanu kratkih rukava!

primjerice u slučajevima iz čl.38/3, 85/2, 93/4.1ZV-a, 221/2, 647.h, 754, 755, 788 ZOO-a čl.27, 37 Stecajnog zakona čl. 80/3 ZTD-a čl. 62 i 128. ZN-a ako se samo trazi izvršenje nenovčane činidbe iz stavka 1. bez onda se tužba zove samopsatalna manifestacijska tužba ako se uz zahtjev iz st. 1. kumulira i zahtjev iz st.2 onda se zove stupnjevana tužba eto!

Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima, te Stečajnom zakonu kao direktor trg. društva dužni ste nadležnom trg. sudu PODNIJETI prijedlog za otvaranje steč. postupka. Iz toga proizlazi da u biti niste dužni i pokrenuti odnosno otvoriti sam stečajni postupak. Prema iziričitoj odredbi Stečajnog zakona član uprave koji ne podnese prijedlog za otvaranje steč. postupka u roku od 21 dan od nastupa insolventnosti osobno odgovara za štetu koju im je prouzročio takvim propustom svoje dužnosti. Upravo zbog takve nedorečenosti zakona, obveza je člana uprave samo podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, a ne i otvoriti stečaj. Podnošenjem prijedloga za otvaranje steč. post. član. uprave oslobađa se osobne odgovornosti prema vjerovnicima.

Kolege hvala na informacijama, nazvat ću, pa možda nešto i bude

Hvala kolegice, i ja sam mislio u tom pravcu, ali zbilja nisam bio siguran, a sudske prakse nema..Što se tiče uprava društava u kojim steč. dužnik ima udjele- pokrenuti su odgovarajući postupci. Takođeri prijeti obustava stečajnog postupka nad stečajnim dužnikom zbog nedostatnosti mase, i samim time "propadaju" i udjeli steč. dužnika u tim društvima, stoga da li je uopće potrebno držati otvoren stečaj nad steč. dužnikom? Po stanju stvari ostaje obična paulijanska tužba, da li je uopće moguće putem nje ići na ova dva trg.društva kao dužnikova dužnika.....? malo je sve nategnuto.

Kako postaviti petit i da li je uopće moguće smatrati pobojnom radnjom dužnika slijedeću situaciju: 1. stečajni dužnik ima oko 50% udjela u 2 trg. društva ( u svakom oko 50%) 2. ta dva trg. društva imaju nekretnine koje su otuđili trećem trg. društvu (vjerojatno fiktivnom kupoprodajom)- treba pobiti taj prijenos-kako? U biti kako dovesti u vezu stečajnog dužnika i trgovačka društva u kojima stečajni dužnik ima udjele, jer zapravo oni nisu dužnici i sam stečajni dužnik nije napravio nikakvu pobojnu radnju-? a opet radi se o njegovim imovinskim pravima s osnova tih udjela, pogotovo zato što novac od prodaje nekretnina nikad nije sjeo na njegov račun Možda umjesto pobijanja- tužba na ispunjenje ugovora, a pasivno bi bio legitimiran stjecatelj nekretnina....?

prvi problem je naći stranke, drugi je naplata, ali ako imaš par stranki na paušalu (poželjno firmi) onda je to druga priča, svaki mjesec si siguran da češ imati nešto na računu. nije mi jasno kako bi "ispitao teren" prije nego što si postao odvjetnik, a i s ovih 5000 kn se baš ne bih složio, ako tek razmišljaš o odvjetništvu prvo se raspitaj kod mlađih kolega odvjetnika, ima ih koji doista životare (pogotovo na početku i ako si sam)

jel prosao rok za prijavu?

Zagrebparking tereti onog tko je upisan kao vlasnik u knijžicu vozila, no za sam prijenos vlasništva na vozilu (npr.kupoprodaja) nije nužno biti upisan u knjižicu vozila, a što znači da se do upisa vlasništva u knjižicu vozila vlasništvo upravo dokazuje ugovorom temeljem kojeg je došlo do prijenosa Znači u konkretnoj situaciji ne postoji pisani ugovor, pa će po mome sudu dokazivanje usmenog ugovora o kupoprodaji na sudu biti jako teško. Eventualno, ako barem postoji potvrda o primitku novčanog iznosa na ime kupoprodaje vozila. Sam ZAGREBPARKING takve stvari uopće ne zanimaju, stoga mislim, da se nažalost njima mora odmah platiti, pa onda eventualno putem suda potraživati iznos od kupca, ali kako sam rekao, to će biti malo teže dokazati na sudu. Također je bitno da li je vozilo bilo uopće registrirano, te sam zapisnik o počinjenom prekršaju, odnosno digitalna fotografija vozila. Najbitnije: Zagrebparking kao koncesionar u Zg-u, ne vraća oduzeto vozilo sve dok mu se ne plati , a pitanje tko je trebao platiti umjesto vlasnika tek naknadno dolazi na red u eventualnim posebnim sudskim postupcima

Mislim da je u pravilu nadležan općinski sud (34.b ZPP-a+bivši čl 19. Zakona om sudovima+ ZOO, tim više ako je u konkretnom slučaju ugovor potpisan (a mora) od strane fizičke osobe- znači glasi na fiz. osobu, Također svaki ugovor nije trgovački ugovor! pa obveza ne proizlazi iz trg. ugovora nadalje radi se o tipskom ugovoru, kakvi svi mi potpisujemo, pa pogledajte- u njemu je vjerojatno UGOVORENA NADLEŽNOST Općinskog suda nažalost u sampraksi vidio slične predmete i na Općinskom i na Trgovačkom sudu