trojanac

Hvala na pojašnjenjima. Mislim da projekt postoji što se tiče tih cijevi i tako dalje. Ali meni je problem što su iskopali 60 metara dug kanal, duboj dva metra i širok oko 90 centimetara i odvezli iskopani materijal. Zatim su dovezli nešto jalovine i zatrpali taj kanal i poravnali po površini. Međutim, siguran sam da to nije završeno na odgovarajući način jer je iskopano opeko 100 kubika zemlje i siguran sam da toliko zemlje nije vraćeno u kanal. Što mi je činiti ako se nakon kiše pojave rupe na stazi i udubljenja. Kako natjerati općinu da to sanira do kraja ? Hvala

Poštovani molim odgovor ako mi netko može pomoći Općina je preko moga dvorišta postavila cijevi za odvodnju oborinskih voda. Napominjem da ništa nisam potpisao. Riječ je o usmenom dogovoru da se te cijevi postave jer voda koja se sakuplja nakon kiše smeta svim susjedima. No, radovi su se odužili jer je konfiguracija terena zahtijevala da se kopa puno dublji kanal gotovo od 2 metra umjesto pedeset centimetara koliko je bilo predviđeno. Cijevi su položene i zatrpane, ali mislim da radovi nisu dovršeni na odgovarajući način jer postoji mogućnost uleknuća kanala koji je širok 90 centimetara. Naime, laički smatram da nije adekvatno popunjen zemljom i tamponom pošto je predubok te prijeti opasnost od slijeganja tla i stvaranja rupe. Što mogu napraviti prema općini da ih prisilim da završe radove u dovorištu na odgovarajući način koji će dugoročno biti siguran ? Hvala

Poštovana jeste li dijete poginulog branitelja ? Samo kao dijete poginulog branitelja ostvarujete pravo prednosti zapošljavanja po jednakim uvjetima temeljem članka 102. Zakona o braniteljima i članovima njihovih obitelji. Da bi ste mogli ostvariti to pravo u prijavi za posao se izričito trebate pozvati na prvenstvo prilikom zapošljavanja temeljem Zakona o braniteljima te priložiti sve dokaze iz članka 103. A koji se nalaze na poveznici https://branitelji.gov.hr/zaposljavanje843/843. (https://branitelji.gov.hr/UserDocsImages//NG/12%20Prosinac/Zapo%C5%A1ljavanje//Popis%20dokaza%20za%20ostvarivanje%20prava%20prednosti%20pri%20zapo%C5%A1ljavanju.pdf. Poveznicu je ustanova bila dužna objaviti u javnom natječaju jer ako nije obratite se inspekciji rada koja će poništiti natječaj jer je objava poveznici propisana Zakonom. Druga stvar su jednaki uvjeti. To što ostvarujete pravo iz članka 102. Ne znači da automatski dobivate posao. Posao dobivate pod jednakim uvjetima a to znači da ispunjavate skup osnovnih uvjeta plus postignuti uspjeh na testiranju i intervju koji provodi poslodavac. Ne znamo je li u vašem slučaju bila provjera znanja. Prednost možete ostvariti ako dakle odbijete jednak ili već broj bodova kao najbolji kandidat. Dakle, ako dvije osobe ostvare isti broj bodova prednost ima ona koja se pozvala u prijavi na poseban propis u ovom slučaju članak 102. Zakona o braniteljima.

Donosi li inspektor rada rješenjei kada nije utvrđena povreda Zakona, odnosno što donosi i kako završava nadzor ako je sve u redu ? Nadzor je proveden i inspektor je sačinio zapisnik i uručio ga odgovornoj osobi poslodavca. Iz zapisnika se ne može iščitati da je prekršen zakon. Hvala

Ako se u natječajnim uvjetima traži potvrda o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji HZMO-a, a osoba se također poziva na prednost prava branitelja prilikom zapošljavanja gdje je na poveznici Ministarstva obrane u popisu dokaza navedena ista takva potvrda, treba li u natječajnom postupku priložiti dvije potvrde iz HZMO-a , kako bi se zadovoljio formalni uvjet i uvjet dokaza prvenstva branitelja ? Hvala

Je li "radni staž u struci" i radni staž u propisanom akademskom zvanju i stupnju jedno te isto. Hvala

Što znači radni staž u propisanom akademskom zvanju i akademskom stupnju ? Ima li primjerice diplomirani pravnik VII stupnja po starom program radni staž u propisanom akademskom zvanju i akademskom stupnju ako je radio na poslovima inspektora rada ? Hvala

Hvala na odgovoru sivko. Ali vidi. Jasno je što su društvene znanosti i to je na ovo linku ali problematičan je uvije od tri godine radnog staža u socijalnoj skrbi ili drugoj društvenoj djelatnosti. Koje su to djelatnosti i koji propisi ih reguliraju ( Zakon o ustanovama slično) ? Hvala

Na temelju članka 154. Zakona o socijalnoj skrbi ( NN 157/13) Za ravnatelja/icu Doma može biti imenovana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete: – završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada, socijalne politike, prava, psihologije, sociologije, socijalne pedagogije, edukacijske rehabilitacije, logopedije, pedagogije, medicinskih, humanističkih ili drugih društvenih znanosti – najmanje pet godina radnog staža u propisanom akademskom zvanju i akademskom stupnju, od toga najmanje tri godine u djelatnosti socijalne skrbi ili u drugoj društvenoj djelatnosti u propisanom akademskom zvanju i akademskom stupnju. Što spada u društvene djelatnosti u smislu ovoga članka zakona i koji pravni propis to regulira ? Hvala unaprijed

Prijava na natječaj za posao je predana neposredno ne poštom, bez adrese pošiljatelja samo je na omotnici napisana adresa primatelaj uz naznaku "za natječaj ne otvarati" . osoba koja je donijela nije željela reći svoje ime i osobne podatke. Samo je ostavila omotnicu i otišla. Je li takva prijava pravovaljana ? Hvala

Poštovani molim odgovor: Treba li se na omotnici koja se predaje neposredno kao prijava na oglas za zapošljavanje naznačiti adresa pošiljatelja ? Hvala.

Za ravnatelja/icu Doma može biti imenovana osoba: – koja je hrvatski državljanin, – koji ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada, socijalne politike, prava, psihologije, sociologije, socijalne pedagogije, edukacijske rehabilitacije, logopedije, pedagogije, medicinskih, humanističkih ili drugih društvenih znanosti, – najmanje pet godina radnog staža u propisanom akademskom zvanju i akademskom stupnju, od toga najmanje tri godine u djelatnosti socijalne skrbi ili drugoj društvenoj djelatnosti u propisanom akademskom zvanju i akademskom stupnju. Može li netko protumačiti uvjet iz Zakona o socijalnoj skrbi: "od toga najmanje tri godine u djelatnosti socijalne skrbi ili drugoj društvenoj djelatnosti u propisanom akademskom zvanju i akademskom stupnju": 1. Ima li ostvareni radni staž u socijalnoj skrbi prednost pred radnim stažem u drugoj društvenoj djelatnosti ? Hvala

Za ravnatelja/icu može biti imenovana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete: – završen preddiplomski i diplomski sveuči­lišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada, socijalne politike, prava, psihologije, sociologije, socijalne pedagogije, edukacijske rehabilitacije, logopedije, pedagogije, medicinskih, humanističkih ili drugih društvenih znanosti – najmanje pet godina radnog staža u propisanom akademskom zvanju i akademskom stupnju, od kojih najmanje tri godine u djelatnosti socijalne skrbi ili u drugoj društvenoj djelatnosti u propisanom akademskom zvanju i akademskom stupnju. Ako netko može protumačiti što spada u druge društvene djelatnosti u smisli ovog uvijeta ? Postoji li neki propis koji regulira što su društvene djelatnosti?

Ako radnik radi u nejednakom rasporedu radnog vremena i koristi u jednom mjesecu godišnji odmor u trajanju od 100 radnih sati a ukupni mjesečni fond za taj mjesec je 176. Znači on je radio stvarno 76 sati. Hoće li i tada njegov godišnji fond biti 2080 ili će se umanjiti za sate godišnjeg odmora ( eventualno bolovanja). Hvala

Molim za odgovor ili savjet: Radnik radi u nejednakom rasporedu radnog vremena koje je utvrđeno u trajanju od 12 mjeseci od 1. siječnja 2017 do 1. siječnja 2018 godine. Radno vrijeme mu je po rasporedu trajalo nekada duže a nekada kraće. Godišnji fond stvarno odrađenih sati ( sati koje je proveo na radu) na kraju razdoblja nejednakog rasporeda radnog vremena dakle, 31. 12. će biti 2176 sati. Ukupno utvrđeni fond za 2017 godinu je 2080. Treba li radniku obračunati prekovremeni rad ? Hvala

Medicinska sestra radi u nejednakom rasporedu radnog vremena od 1. lipnja do 1. siječnja 2017 godine. U četiri mjeseca prosječno je radila 48 sati tjedno ( u nekim tjednima je stvarno radila 36 sati odnosno 48 ). Ima li tu prekovremenog rada i kako se utvrđuje ? Uzimaju li se u obzir prosječno odrađeni sati iz nejednakog rasporeda radnog vremena u razdoblju od četiri mjeseca ili stvarno odrađeni sati ? Druga medicinska sestra u istom rasporedu rada radila je prosječno 36 sati tjedno ( u nekim tjednima je stvarno radila 46 sati odnosno 38 ). Smatra li se takav rad prekovremenim u koliko je na snazi odluka o nejednakom rasporedu radnog vremena ?. Hvala na odgovoru

Sve ok. Zabilješka će se napisati ali kako se riješiti bu*ale koja ne prestaje dosađivati. usput, podaci koje on traži nisu nikakva tajna ali zašo mu odgovarati kada očito ima nečasne namjere. Što mislite kako sačiniti odgovor, možda mu dati do znanja da nije pravna ni fizička osoba jer ga nema u registru građana RH.

Izvod iz zakona o pravu na pristup informacijama: Članak 5. Pojedini izrazi u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje: 1) »Korisnik prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija« (u daljnjem tekstu: korisnik) je svaka domaća ili strana fizička i pravna osoba; Je li Kirk Douglas korisnik prava na pristup informacijama u smislu gore navedenog članka ? Hvala

Nije sporno slanje informacije, već osoba koja se krije iza lažnog imena i prezimena i lažne nepostojeće adrese i prijeti povjerenicom za informiranje.

Osoba je zatražila od javne ustanove prema Zakonu o pravu na pristup informacijama određene podatke iz poslovanja. Međutim, ustanovilo se da je podnositelj zahtijeva naveo nepostojeću adresu stanovanja a naknado je utvrđeno i da se radi o osobi sa lažnim ( nepostojećim) imenom i prezimenom. Što učiniti u ovom slučaju ? Hvala

Predstavnik radnik u organu poslodavca ( upravnom vijeću) imenovan je na neposrednim izborima prije formiranja Radničkog vijeća. Sada ga se želi opozvati. Kako provesti opoziv- na način na koji je izabran-tajnim izjašnjavanjem ili po proceduri Radničko vijeća koje sada funkcionira. Vrijede li za opoziv stara pravila ili nova ? Hvala

Poštovani, zbog godišnjih odmora i manjka osoblja zdrastveni radnici na vlastiti zahtijev uz usmeno odobrenje poslodavca ( dom socijalne skrbi) počeli su raditi 24-satno radno vrijeme. ( Nakon odrađene smijene koriste tjedni odmor). Kako to radno vrijeme "legalizirati" prema Zakonu o radu ? Hvala

Radničko vijeće broji jednoga člana i definitivno neće nikada brojiti više zaposlenika ( ustanova socijalne skrbi-kapacitirana). Međutim, predstavnika radnika u Upravno vijeće bira i opoziva radničko vijeće i to mi nije jasno jer do sada nije bilo radničkog vijeća pa su ga birali radnici na neposrednim izborima tajnim glasovanjem. Kako predstavnika radnika u UPravnom vijeću bira ili opoziva Radničko vijeće sa jednim članom ?

Ustanova ima Pravinik o radu, koji ne donosi detalje o Radničkom vijeću. Samo u jednoj rečenici: Ustanova ima Radničko vijeće, a ako ono nije utemeljeno ovlasti radničkog vijeća preuzima sindikalni povjerenik prema Zakonu o radu. Ono što mene zanima je kako odlučuje radničko vijeće sa jednim članom ( ako ih ima tri i više jasno je, odluke donosi većinom glasova). I treba li donijeti poslovnik o radu Radničkog vijeća, kojim bi se uredila ova pitanja ? Hvala

Poštovani molim za savjet glede Radničkog vijeća. Ustanova u kojoj radim zapošljava 44 djelatnika i u fazi smo izbora Radničkog vijeća, koje ima jednoga člana- izabrani su član i zamjenik. Kako radi to radničko vijeće i kako donosi odluke s obzirom da je radničko vijeće sa jednim članom. U zakonu o radu nema pojašnjenja ? Kako se imenuje predstavnika Radničkog vijeća u organ poslodavca ( u ovom slučaju upravno vijeće ) ? Treba li donijeti poslovnik o radu Radničkog vijeća ? Hvala unaprijed i lijep pozdrav