sophie7

Potreban nam je dio dokumentacije o izgradnji zgrade. Naime, treba nam podatak gdje se na par etaža nalaze nosivi i pregradni zidovi, kao i podatak kako je građen jedan njihov dio, kakva je konstrukcija na par metara jednog zida. U kojem dokumentu vezanom uz izgradnju se navedeno može naći? Nemamo potrebu za tim da kopiramo kompletnu dokumentaciju. Zgrada je dovršena 1974. Početak izgradnje je 1972. ili 1973.

Planiram uskoro dati izvršiti neke građevinske radove, no izvođač za takve radove koji nisu veliki, nema ugovor nego zaključnicu.Što sve može biti njome definirano?Naime, na ovoj piše samo iznos, i da se naručilac obvezuje podmiriti troškove neplaniranih izvanrednih radova. Ne želim da mi se desi da, npr., radnici slučajno sruše drvo i oštete tuđu nekretninu, pa da sve to ja moram platiti.Ne želim da išta neplanirano rade bez dogovora sa mnom ( prije nego vidim o čemu se radi ), želim garanciju kakvu se inače daje za tu vrstu radova, određeni rok u kojem radovi trebaju biti izvršeni, način i rokove plaćanja, kao i opis radova i materijala ( ne želim da koriste određeni materijal, jer je loše kvalitete ).Što sve može biti uređeno zaključnicom?Mislim, znam da je ona praktički ugovor, ali svejedno bih molila savjet...

Zakon o vlasništvu, potres, sanacija, građevinska inspekcija... Kod nas se ništa neće popravljati organizirano. Za sad se ništa - ali baš ništa - nije pomaknulo, od dana brzog pregleda. Susjeda i ja ( jedine koje su se imalo angažirale ) imamo neka pitanja ( s obzirom da se zgrada neće pregledavati, niti išta sanirati, ni iz pričuve, ni organizirano, a mi ne možemo plaćati za zgradu; niti se upravitelj/predstavnik javio na bilo koji natječaj za pomoć, niti će se javiti po Zakonu o obnovi 😞 Po Zakonu o vlasništvu Da li se pod hitnim popravcima smatraju samo oni koji se rade kad zgrada nema upravitelja ( st.1 ), ili svi iz stavka 2., bez obzira na to da li zgrada ima ili nema upravitelja? "... Hitni popravci Članak 382. (1) Ako suvlasnici ne osiguraju upravljanje nekretninom, jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave odredit će zičku ili pravnu osobu za obavljanje hitnih popravaka na toj nekretnini. (2) Hitnim popravcima razumijevaju se radovi koji se javljaju nenadano i kojima se sprječavaju posljedice za život i zdravlje ljudi kao i veća oštećenja nekretnine.... " Dobili smo i savjet da stanje prijavimo građevinskoj inspekciji. Kakva je procedura s takvom prijavom? ( Još gore od oštećenja će biti ono što nas čeka kad predstavnik sazna da smo mi prijavile. Sposoban nam je, na fini način, napraviti pakao od života. ) Nužni popravci Članak 383. (1) Kada zbog oštećenja zajedničkih dijelova i uređaja nekretnine postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, građevinski inspektor naredit će upravitelju nekretnine, odnosno suvlasnicima ako nemaju upravitelja, izvršenje nužnih popravaka. Da li se, na oštećenja od potresa, u slučaju kakav je naš, može primijeniti Zakon o građevinskoj inspekciji ... (1) U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor je ovlašten utvrditi zakonitost...provedbe...održavanja i uporabe građevina te narediti mjere propisane ovim Zakonom. ... 2....ući u građevine, uključujući zgrade, njezine posebne dijelove...bez obzira na njihovu namjenu, te ih pregledati ... 8. prikupljati dokaze i utvrđivati činjenično stanje na vizualni i drugi odgovarajući način (fotograranjem, snimanjem kamerom, videozapisom i sl.) 9. zatražiti uzorkovanje i ispitivanje građevnog proizvoda, odnosno dijela građevine putem ovlaštene osobe 10. zatražiti pisano izvješće stranke o poduzetim mjerama naređenim u inspekcijskom nadzoru i 11. obavljati i druge radnje u svrhu provedbe inspekcijskog nadzora. ... Članak 24. U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom strankama narediti poduzimanje sljedećih inspekcijskih mjera: ... 3. otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini ... Otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini Članak 27. (1)... građevinski inspektor rješenjem naređuje vlasniku građevine otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini zbog kojih postoji opasnost za život ljudi... u određenom roku. (2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka naređuje se vlasniku i: 1. obveza odgovarajućeg označavanja građevine kao opasne do otklanjanja oštećenja i prema potrebi zabranu korištenja građevine do otklanjanja oštećenja te 2. mjera uklanjanja građevine, odnosno njezina dijela zbog kojeg postoji opasnost ako u određenom roku ne otkloni oštećenja. ... (5) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka izvršava se putem treće osobe uklanjanjem opasnog dijela građevine, odnosno građevine, a vlasnik građevine može oštećenje otkloniti popravkom ili uklanjanjem opasnog dijela građevine, odnosno građevine, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. Planiramo slanje dopisa upravitelju i predstavniku, i nismo sigurne da li je bolje spomenuti hitne ili nužne popravke. Prije nego što zaprijetimo inspekcijom.

Mogu to biti zajednički dijelovi koliko hoće... Evo što se, u obnovi Zagreba, sprema: Prijedlog Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba&td: "Načini obnavljanja oštećenih zgrada Članak 14. ... (8) Popravak nekonstrukcijskih elemenata, popravak konstrukcije, pojačanje konstrukcije, cjelovita obnova konstrukcije i cjelovita obnova zgrade na temelju ovoga Zakona u smislu propisa o vlasništvu i drugim stvarnim pravima smatra se poslom redovite uprave. ... Uz članak 14. ... Ujedno se uređuje da se popravci nekonstrukcijskih elemenata, popravci konstrukcije, pojačanje konstrukcije i cjelovita obnova konstrukcije zgrade koji se izvode na temelju ovoga Zakona u smislu propisa o vlasništvu i drugim stvarnim pravima smatraju poslom redovite uprave. ..." A iz Zakona o vlasništvu: " Poslovi redovite uprave Članak 40. (1) O poslovima koji se tiču samo redovitoga upravljanja stvarju odlučuju suvlasnici većinom glasova. (2) Većina glasova računa se po suvlasničkim dijelovima, a ne po broju suvlasnika. (3) Ne može li se postići većina, a poduzimanje nekoga posla redovite uprave je nužno za održavanje stvari, na zahtjev bilo kojega od suvlasnika odluku će donijeti sud. (4) Svaki suvlasnik protiv čije je volje većina odlučila da se neki posao poduzme, ili je to učinio sud, ima pravo zahtijevati osiguranje za buduću štetu. Tko bude obvezan dati osiguranje treba tu obvezu ispuniti davanjem zaloga, a jamstvom samo ako sud ocijeni da bi davanje zaloga bilo za njega prevelik teret. " Znači da za popravke svega oštećenog treba 51% potpisa, 51% se mora slagati s popravcima... Da li bi bilo bolje da sanacija šteta na zajedničkim dijelovima spada pod izvanrednu upravu? Ne: " Izvanredni poslovi Članak 41. (1) Za poduzimanje poslova koji premašuju okvir redovitoga upravljanja (naročito promjena namjene stvari, veći popravci, dogradnja, nadogradnja, preuređenje, otuđenje cijele stvari, davanje cijele stvari u zakup ili najam na dulje od jedne godine, osnivanje hipoteke na cijeloj stvari, odnosno davanje pokretne stvari u zalog, osnivanje stvarnih i osobnih služnosti, stvarnoga tereta ili prava građenja na cijeloj stvari) potrebna je suglasnost svih suvlasnika. (2) U sumnji se smatra da posao premašuje okvir redovitoga upravljanja. " Da li je moglo pod hitne? Moglo je: " (2) Hitnim popravcima razumijevaju se radovi koji se javljaju nenadano i kojima se sprječavaju posljedice za život i zdravlje ljudi kao i veća oštećenja nekretnine." Da li je moglo pod nužne popravke? Moglo je: " Članak 383. (1) Kada zbog oštećenja zajedničkih dijelova i uređaja nekretnine postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, građevinski inspektor naredit će upravitelju nekretnine, odnosno suvlasnicima ako nemaju upravitelja, izvršenje nužnih popravaka. " Sasvim je jasno zašto Zakon o obnovi nije donesen prije 5.7. Prepušteni smo na milost i nemilost susjedima kojima nije ništa. ( linkovi: prijedlog Zakona o obnovi je na stranici Vlade, tocka 3:https://vlada.gov.hr/sjednice/1-sjednica-vlade-republike-hrvatske-30018/30018 Zakon o vlasništvu, u NN:https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_07_81_1548.html )

Sad sam našla odgovor za zgradu blizu nas. Mislila sam da smo izrazito negativan primjer. Očito je da i drugdje ima slicnih problema. Zakon izgleda neće puno pomoći pri njihovom rješavanju. Tužno tužno.

Na žalost, predstavnik suvlasnika si je dao puno truda da gotovo posvađa ljude... uvjerio je one koji nemaju ostećenja da se sve to ne tiče zgrade u cjelini, nego pojedinca kod kojeg je oštećenje. Pa tako sada dio ljudi smatra da su za sanaciju pukotina na nosivom zidu na strani zajedničkog hodnika, odgovornost vlasnika stana čiji stan taj zid odvaja od kata. A većina nije zainteresirana, i u ništa se ne želi petljati, pa je promjena upravitelja i predstavnika nemoguća misija. Izgleda da ćemo sami morati angažirati statičara, i nakon toga od zgrade tražiti povrat sredstava. Što bismo željeli izbjeći, jer smo slično iskustvo već imali i bio je to dugogodišnji rat. Mi smo platili jer predstavnik i upravitelj nisu htjeli početi taj posao, na temelju toga se radilo sve u zgradi, i ispalo je da smo mi jedini platili, dok su svi drugi dobili gratis - mi smo se za njih izborili. U međuvremenu su u međuvlasnički ugovor dodali stavku o tom kako se to plaća iz pričuve ( do tad nije bilo definirano, ali radilo se i tad o zajedničkom dijelu ) - nakon što smo mi platili, a prije početka radova na ostatku zgrade. I sad si to ne želimo opet priuštiti.

U potresu su oštećeni ( napuknuli ) zidovi vertikale instalacija vodovoda i kanalizacije, koji se nalazi usred stana, spojevi zida dimnjaka i nosećeg zida koji odvaja stan od hodnika na katu, te AB nadvoji u nosećem zidu nad ulaznim vratima stana ( oštećenja su od malih do velikih i dubokih pukotina ). Upravitelj i predstavnik tvrde da to nisu zajednički dijelovi, nego vlasništvo vlasnika stana, i ne želi organizirati niti detaljni pregled zgrade, a kamoli da se pokrene postupak sanacije. U međuvlasničkom ugovoru su noseći zidovi navedeni kao zajednički dio zgrade. Svi nam kažu da su i nadvoji u njima također dio tih zidova ( radi se samo o jednom, iznad ulaznih vrata ). Instalacije i dimnjak su također navedeni kao zajednički dijelovi; no što je sa zidovima unutar kojih su njihove vertikale? Da li su oni također zajednički dio? Zanima nas da li su AB nadvoji u nosećem zidu ( koji je po meduvlasničkom ugovoru zajednički dio ), te zidovi vertikale instalacija centralnog i kanalizacije, te dimnjaka, zajednički dijelovi zgrade? Oštećenja na nadvojima su toliko velika da izgleda da će ih trebati srušiti i napraviti nove; radi se o zgradi od 19 katova, i o 25 stanova ( od 170 ). Iz spoja dimnjaka i nosećeg zida, kao i pukotina na zidu vertikale izlazi čađa. Pukotine se sad šire i produžuju, prelaze na strop, i dalje otpada žbuka itd. I nisu samo malo kozmetičkih oštećenja poput popucale boje i malo popucale žbuke. ( Trenutno se ne usudimo sami dirati oštećenja i skidati žbuku da vidimo do kud idu oštećenja, ali po konzultacijama izgleda da su pukotine skroz kroz navedene zidove, potpuno su na istim mjestima kao preslikane s obje strane nadvoja. Otpalo je malo žbuke, i trebalo bi jako puno razbiti da se vidi koliko su duboka oštećenja. ) ( Nas 10-ak traži da se organizira detaljni pregled zgrade, no upravitelj i predstavnik odbijaju... ali ne pismeno, nego usmeno. Ne odgovaraju na mailove, ev. ih se uspije telefonski dobiti. Mi želimo napismeno da odbijaju išta poduzeti, kako bi imali nešto za dokaz za ev. kasnije radnje. Inače, obavljen je samo hitni pregled, pfi čemu nije pregledana cijela zgrada, a, naravno, zbog opsega posla koji su volonteri koji su to radili imali, nije pregledana cijela zgrada, kao ni oštećenja u stanovima. Uz to, neki stanari su bez građevinskog nadzora i dozvole statičara rušili zidove u opsegu u kojem statičar nije dao dozvolu onima koji su ga angažirali. Zgrada je dobila zelenu naljepnicu, uporabljivo s preporukom, jedna je sanacija nadvoja i nekih nosećih zidova. Ne radi se apsolutno ništa. ) ( Dodajem što znači oznaka U2 - uporabljivo s preporukom: " U2 – Uporabljivo s preporukom Zgrada se može upotrebljavati u skladu s predviđenom namjenom, osim u pojedinim dijelovima gdje postoji neposredna opasnosti za dio zgrade. Građevinski stručnjak daje preporuke za uklanjanje opasnosti (primjerice dimnjaka) i preporuke korisnicima za privremeno ograničavanje boravka u pojedinim dijelovima zgrade. Nakon uklanjanja opasnosti zgrada se može koristiti bez ograničenja."

Hvala! Tako sam i mislila; iz onog što sam pročitala. Imamo problem što predstavnik suvlasnika i upravitelj ne priznaju da su to zajednički dijelovi, i ne žele na nivou zgrade organizirati sanaciju oštećenja. Manje od 51% vlasnika ima oštećenja, i trenutno smo u nekom limbu...natezanja što i kako. Dio koji nema oštećenja ne želi da se saniraju sredstvima pričuve. Znamo da bi mogli sami platiti, ali pitanje je da li bi nam kasnije vratili iz pričuve... ; sad se čeka i dopisuje...

Zanima me da li se zid vertikale instalacija vodovoda i kanalizacije, koji je usred stana, zid koji ograđuje te instalacije cijele zgrade, smatra zajedničkim dijelom zgrade? U potresu su na njemu nastale velike pukotine, i čini mi se da je pod stropom baš skroz puknuo, s obzirom da se susjedi iz stana iznad od tad čuju kao da su u našem stanu. Zanima me i da li se nadvoj iznad ulaznih vrata stana u nosivom AB zidu smatra dijelom tog zida, ili ne? Hvala unaprijed! ( Za sad ne mogu doći do dokumentacije zgrade, a trebala bih to već sad znati. Radi se o neboderu iz sredine 1970ih. Jedini podatak koji sam za sad uspjela naći je na internetu, gdje je fotografija nebodera, s nazivom Stambeni tornjevi. )

Hvala na pomoći! ( pregovaram ... )

Planiram dati izgraditi grob ( kao i renovirati i preurediti jedan postojeći ). Neki izvođači me traže da unaprijed uplatim cijeli iznos, neki su obrtnici, neki imaju j.d.d.o. Imate kakve savjete u vezi razlike između jednih i drugih pri sklapanju ugovora? I, koju dokumentaciju da tražim? Osim ugovora o izvođenju radova ( koji, naravno, uključuje i odredbe o itklanjanju radova itd. ) računa ( tj.predračuna ako plaćam unaprijed, pa kasnije računa; iako bih ja rađe avansno plaćanje, tipa pola unaprijed, a pola nakon završetka radova...što nitko od ovih koji se nude neće; )garancije... ima li još nešto što bih trebala tražiti?

Imam rješenje o nasljeđivanju na kojeg moram podnijeti žalbu - ali samo na dio njega. Mogu podnijeti žalbu na taj način, na samo dio rješenja? Tako da napišem na koju točku rješenja podnosim žalbu, jer, velim, na pola odluka u rješenju se ne trebam žaliti? Hvala!

Trebala bih pomoć u vezi proširivanje upravne tužbe -tj. U vezi Zakona o upravnim sporovima ( a možda i Zakona o parničnom postupku )- Da li se u upravnim sporovima ( u ovom slučaju protiv HZMO-a primjenjuju i odredbe Zakona o parničnom postupku? - Tražila sam od odvjetnice da preinači tužbu ili ju proširi (jer sam tek nakon podnošenja tužbe vidjela sve dokumente na koje se tužba odnosila, odnosno na koje bi se odnosila da mi je tuženik dao uvid u njih, što nije, a sad to osporava ali je ipak u zapisniku izjavio da s mi dali uvid u spis i sve dokumente nakon što sam podnijela tužbu a za to da mi to prije nisu omogućili njihov odvjetnik je rekao da sumnja u to da mi nisu dali jer da drugima jesu – kao da ja mogu po njihovoj arhivi tražiti ljude kojima jesu ili nisu dali! a pitanje je da li to negdje uopće i piše!) ali mi je rekla da se to, nakon što je tužba podnesena, u upravnim sporovima ne može. U to vrijeme sam bila bolesna i teško pokretna ( kaj sam i sad ), a uz to, ona je odvjetnica, da sam to ja, onda bi sama sebe zastupala... Uglavnom, sad kad sam malo bolje, dala sam si truda i uzela u ruke zakone i propise i vidim da se lijepo može. A kako s njom nisam po više od mjesec dana uspijevala doći u kontakt, otkazala sam joj punomoć. A čak i kad sam joj htjela otkazati punomoć, s obzirom da ju imam prek besplatne pravne pomoći, trebal mi je njezin štambilj na toj izjavi ( jer je Grad.ured to tražil ) i trebalo je više od mjesec dana da uspijem od nje to dobiti. Zapravo, čini mi se da bi tu trebala biti ili dopuna tužbe ili preinaka tužbe, jer, velim, kad je odvjetnica u moje ime podnosila tužbu, a ja sam bila grozno bolesna, imala sam povjerenja u nju, a ona je predala tak bezveznu tužbu da bi svaki normalni sudac presudio protiv mene. Ja sam joj napomenula, čak sam joj napisala članke zakona, uredbi i svega koje mislim da bi trebala koristiti, da ih prouči, ali ona ih nije ni taknula i niš od tog nije napravila. I onda je, kad sam joj to prigovorila tvrdila da se ne može drukčije. Uglavnom, sad pišem dopis sudu da sam joj otkazala punomoć . S obzirom da imam odvjetnika preko besplatne pravne pomoći, radi toga kaj čekam da mi se odobri novi odvjetnik (rješenje još nije došlo) morala bih tražiti mirovanje, jel tak? Jer, kak me ova odvjetnica praktički opće nije zastupala, na 1. ročištu sam ja govorila sve ono kaj je ona trebala, jer ona nije imala pojma o ničemu, spis nije ni pogledala ... ipak bih željela drugog odvjetnika. a kak to ide relativno sporo, pogotovo zato kaj je u Centrima za soc.skrb u postupku revizija, pa se sad i to čeka ... u grozno nepovoljnom položaju sam. Nezgodno je da za mirovanje treba suglasnost tuženika ... kaj sumnjam da će dati. Sad me još zanima: dakle, pisati ću sudu dopise da sam otkazala punomoć odvjetnici , onda moram tražiti odgodu ročišta ( navodno je došao poziv za novo ročiše, ali odvjetnica mi nije dala poziv,ntiti sam uspjela doći do nje,i jedva sam čula kad je to ročište, pa moram otići na sud vidjeti kaj se događa ). Sad me mmuči i ovo: naravno da mi odvjetnica uopće nije spomenula čl.94 i 95 Zakona o upravnim sporovima Članak 94. Opseg punomoći određuje stranka. Stranka može ovlastiti punomoćnika da poduzima samo određene radnje ili da poduzima sve radnje u postupku. Članak 95. Ako je stranka izdala odvjetniku punomoć za vođenje parnice, a nije pobliže odredila ovlaštenja u punomoći, odvjetnik je ovlašten na temelju takve punomoći: 1) obavljati sve radnje u postupku, a osobito podnijeti tužbu, povući je, priznati tužbeni zahtjev ili se odreći tužbenog zahtjeva, zaključiti nagodbu, podnijeti pravni lijek i odreći se ili odustati od njega te zahtijevati izdavanje privremenih mjera osiguranja;... Muči me i čl.45 Kaj znači "Sud će rješenjem prekinuti spor ... 2. kad je to propisano zakonom" Kojim? O parn.post.? I mogu li tu nekak iskoristiti i Načelo pomoći neukoj stranci Članak 9.Sud će voditi brigu o tome da neznanje i neukost stranke i drugih sudionika u upravnom sporu ne bude na štetu prava koja imaju na temelju zakona A, naravno, kak je odvjetnica sve kaj sam ju tražila odbila, nije napravila proširenje tužbenog zahtjeva po čl.40 Zakona o uprav.spor. Članak 40. (1) Tužitelj može proširiti tužbeni zahtjev do zaključenja rasprave, a kad se rasprava ne vodi, do donošenja odluke suda. (2) Proširenje tužbenog zahtjeva mora biti u okviru istoga predmeta spora. (3) Kad dopusti proširenje tužbenog zahtjeva, sud će odrediti vrijeme potrebno za pripremu tuženika i zainteresiranih osoba za raspravu. .... itd. Imam još pitanje. Ak se tu primjenjuju odredbe Zakona o parn.post., da li se onda primjenjuju čl.190 i 191 o preinaci žalbe? Ili se u upravnim sporovima može primijeniti samo čl. 40 Zak.o upr.sporovima? Iskreno, znam da je netko s razlogom studiral pravo a ja nisam, ali moje iskustvo sa sudom, odvjetnicima i sudskim savjetnicima ( nedavno sam imala susrete sa svima njima, a o rješenjima koja se donose suprotna odredbama zakona, pa žalbe Žup.sudu ... pa onda kak su svi nafureni kad Žup.sud uvaži moje žalbe i baš sve kaj sam u njima pisala ... ) je takvo da poželim nikad više ih ne vidjeti ni čuti. A love za odvjetnika sad nemam, pa mi izgleda preostaje – s obzirom na iksustvo s odvjtnicom iz besplatne pravne pomoći - to da u knjižnicama posuđujem knjige tipa "Sam svoj odvjetnik", gnjavim ljude po forumima da mi daju savjete ... U svakom slučaju, sori na dugom i kompliciranom pitanju/postu, i hvala na odgovoru!

Unaprijed se ispričavam kaj ću ovu temu (i) ovdje otvoriti ... Trebala bih pomoć u vezi proširivanje upravne tužbe -tj. U vezi Zakona o upravnim sporovima ( a možda i Zakona o parničnom postupku )- Da li se u upravnim sporovima ( u ovom slučaju protiv HZMO-a primjenjuju i odredbe Zakona o parničnom postupku? - Tražila sam od odvjetnice da preinači tužbu ili ju proširi (jer sam tek nakon podnošenja tužbe vidjela sve dokumente na koje se tužba odnosila, odnosno na koje bi se odnosila da mi je tuženik dao uvid u njih, što nije, a sad to osporava ali je ipak u zapisniku izjavio da s mi dali uvid u spis i sve dokumente nakon što sam podnijela tužbu a za to da mi to prije nisu omogućili njihov odvjetnik je rekao da sumnja u to da mi nisu dali jer da drugima jesu – kao da ja mogu po njihovoj arhivi tražiti ljude kojima jesu ili nisu dali! a pitanje je da li to negdje uopće i piše!) ali mi je rekla da se to, nakon što je tužba podnesena, u upravnim sporovima ne može. U to vrijeme sam bila bolesna i teško pokretna ( kaj sam i sad ), a uz to, ona je odvjetnica, da sam to ja, onda bi sama sebe zastupala... Uglavnom, sad kad sam malo bolje, dala sam si truda i uzela u ruke zakone i propise i vidim da se lijepo može. A kako s njom nisam po više od mjesec dana uspijevala doći u kontakt, otkazala sam joj punomoć. A čak i kad sam joj htjela otkazati punomoć, s obzirom da ju imam prek besplatne pravne pomoći, trebal mi je njezin štambilj na toj izjavi ( jer je Grad.ured to tražil ) i trebalo je više od mjesec dana da uspijem od nje to dobiti. Zapravo, čini mi se da bi tu trebala biti ili dopuna tužbe ili preinaka tužbe, jer, velim, kad je odvjetnica u moje ime podnosila tužbu, a ja sam bila grozno bolesna, imala sam povjerenja u nju, a ona je predala tak bezveznu tužbu da bi svaki normalni sudac presudio protiv mene. Ja sam joj napomenula, čak sam joj napisala članke zakona, uredbi i svega koje mislim da bi trebala koristiti, da ih prouči, ali ona ih nije ni taknula i niš od tog nije napravila. I onda je, kad sam joj to prigovorila tvrdila da se ne može drukčije. Uglavnom, sad pišem dopis sudu da sam joj otkazala punomoć . S obzirom da imam odvjetnika preko besplatne pravne pomoći, radi toga kaj čekam da mi se odobri novi odvjetnik (rješenje još nije došlo) morala bih tražiti mirovanje, jel tak? Jer, kak me ova odvjetnica praktički opće nije zastupala, na 1. ročištu sam ja govorila sve ono kaj je ona trebala, jer ona nije imala pojma o ničemu, spis nije ni pogledala ... ipak bih željela drugog odvjetnika. a kak to ide relativno sporo, pogotovo zato kaj je u Centrima za soc.skrb u postupku revizija, pa se sad i to čeka ... u grozno nepovoljnom položaju sam. Nezgodno je da za mirovanje treba suglasnost tuženika ... kaj sumnjam da će dati. Sad me još zanima: dakle, pisati ću sudu dopise da sam otkazala punomoć odvjetnici , onda moram tražiti odgodu ročišta ( navodno je došao poziv za novo ročiše, ali odvjetnica mi nije dala poziv,ntiti sam uspjela doći do nje,i jedva sam čula kad je to ročište, pa moram otići na sud vidjeti kaj se događa ). Sad me mmuči i ovo: naravno da mi odvjetnica uopće nije spomenula čl.94 i 95 Zakona o upravnim sporovima Članak 94. Opseg punomoći određuje stranka. Stranka može ovlastiti punomoćnika da poduzima samo određene radnje ili da poduzima sve radnje u postupku. Članak 95. Ako je stranka izdala odvjetniku punomoć za vođenje parnice, a nije pobliže odredila ovlaštenja u punomoći, odvjetnik je ovlašten na temelju takve punomoći: 1) obavljati sve radnje u postupku, a osobito podnijeti tužbu, povući je, priznati tužbeni zahtjev ili se odreći tužbenog zahtjeva, zaključiti nagodbu, podnijeti pravni lijek i odreći se ili odustati od njega te zahtijevati izdavanje privremenih mjera osiguranja;... Muči me i čl.45 Kaj znači "Sud će rješenjem prekinuti spor ... 2. kad je to propisano zakonom" Kojim? O parn.post.? I mogu li tu nekak iskoristiti i Načelo pomoći neukoj stranci Članak 9.Sud će voditi brigu o tome da neznanje i neukost stranke i drugih sudionika u upravnom sporu ne bude na štetu prava koja imaju na temelju zakona A, naravno, kak je odvjetnica sve kaj sam ju tražila odbila, nije napravila proširenje tužbenog zahtjeva po čl.40 Zakona o uprav.spor. Članak 40. (1) Tužitelj može proširiti tužbeni zahtjev do zaključenja rasprave, a kad se rasprava ne vodi, do donošenja odluke suda. (2) Proširenje tužbenog zahtjeva mora biti u okviru istoga predmeta spora. (3) Kad dopusti proširenje tužbenog zahtjeva, sud će odrediti vrijeme potrebno za pripremu tuženika i zainteresiranih osoba za raspravu. .... itd. Imam još pitanje. Ak se tu primjenjuju odredbe Zakona o parn.post., da li se onda primjenjuju čl.190 i 191 o preinaci žalbe? Ili se u upravnim sporovima može primijeniti samo čl. 40 Zak.o upr.sporovima? Iskreno, znam da je netko s razlogom studiral pravo a ja nisam, ali moje iskustvo sa sudom, odvjetnicima i sudskim savjetnicima ( nedavno sam imala susrete sa svima njima, a o rješenjima koja se donose suprotna odredbama zakona, pa žalbe Žup.sudu ... pa onda kak su svi nafureni kad Žup.sud uvaži moje žalbe i baš sve kaj sam u njima pisala ... ) je takvo da poželim nikad više ih ne vidjeti ni čuti. A love za odvjetnika sad nemam, pa mi izgleda preostaje – s obzirom na iksustvo s odvjtnicom iz besplatne pravne pomoći - to da u knjižnicama posuđujem knjige tipa "Sam svoj odvjetnik", gnjavim ljude po forumima da mi daju savjete ... U svakom slučaju, sori na dugom i kompliciranom pitanju/postu, i hvala na odgovoru!

I nije li krasan zakon koji to određuje ... Ja mislim da je to dovoljno da ( mi ) uljepša dan A oporuka je lijepo smještena di i treba biti. Ako slučajno ne rodim, ne udam se i tom slično. Thanks Matrix!

Ako netko ima ikakva iskustva - koja želi podijeliti - sa sporom protiv HZMO-a, samo se javite ... gledala sam presude na stranicama sudova, ali ima ih strašno malo, pa se pitam da li zbilja skoro nitko ne tuži Mirovinsko? Tako da, pa, tražim ekipu za razmjenu savjeta i ideja. Može i preko pp. Ali nije loše da svi mogu čitati, pa si međusobno pomažemo ...

Tražim odvjetnika iz sustava besplatne pravne pomoći - na koju imam pravo - za upravni spor protiv HZMO-a, u postupku ostvarivanja prava na mirovinu. Kako sad stvari stoje, mislim da će to dogurati do ustavne tužbe, ali nisam pravnik. Molim javiti se privatnom porukom. Mjesto: Zagreb Hvala! P.S.Ako netko ima ikakva iskustva - koja želi podijeliti - sa sporom protiv HZMO-a, i/ili sa BPP, slobodno se javite na pp.

Ali ako postoji oporuka, potpisana, sa svjedocima, pohranjena, onda nasljeđuje onaj koji je oporučno određen za nasljednika ... jel' tak?

Thanks! Podnijela sam žalbu ... Imam još jedno pitanje; vidim da se, ukoliko sud vodi ostavinsku ( npr. naknadno pronađena imovina, a prvo rješenje je prastaro ) i podnosi se žalba na novo rješenje o naknadno pronađenoj imovini, treba platiti 500kn sudsku pristojbu. Bar tak piše u Zakonu o sudskim pristojbama. A kad javni bilježnik vodi ostavinsku? Znam da je on povjerenik suda, ali niš ne piše točno o tom. Pretpostavljam da važi isto kao i za sud, jer jav.bilj. praktički radi ono kaj je prije sud radio?

Imam pitanje ( iako mi se čini da gnjavim, jer ZON to prilično dobro definira, ali svejedno ću pitati ): ostavitelj nije imao ni bračnog/izvanbračnog druga ni djecu, samo braću& sestre,i nećake&nećakinje ( i šogore/šogorice ). U rješenju o nasljeđivanju su kao nasljednici, osim nećaka&nećakinja, navedeni i šogor/šogorica ( jer su braća i sestre umrli ). Članak 12. Zakona o nasljeđivanju kao drugi nasljedni red navodi braću i sestre i njihove potomke. U ZON baš nešto nema šogora i šogorica kao nasljednika , ukoliko postoje zakonski nasljednici - krvno srodstvo ... ( i ako nisu nešto nasljedili oporukom, darovnim ugovorima, doživotnim i sl, a to ovdje nije slučaj! ) Kako su onda šogori i šogorice ( pokraj svoje žive djece - živih svih ostavitreljevih nećaka i nećakinja! ) postali nasljednici? Sutkinja baš nije obraćala pažnju na Zakon o nasljeđivanju? Hvala!

Moram podnijeti tužbu Upravnom sudu protiv HZMO-a radi prava na mirovinu. Dobila sam besplatnu pravnu pomoć preko Gradskog ureda za opću upravu. Ako imate savjet - koji odvjetnik bi se bavio takvim tužbama protiv mirovinskog i sl. ... možete mi poslati privatnu poruku. Da ne bi ispala reklama. A zanimala bi me i tuđa iskustva sa sličnim stvarima. Thanks svima! P.s. Živim u Zagrebu.

Osoba je umrla prije 5 godina ( bez žene i djece ), i postoje 3 nasljednika drugog nasljednog reda ( nećaci/nećakinje). Ostavina se nalazi u stanu kojeg pokojnik u trenutku smrti nije bio vlasnik ( vlasnica je šogorica ). Postojao je usmeni dogovor između pokojnika i članova obitelji da se nakon njegove smrti sami dogovorimo koji će uzeti koju stvar ( da se ne bi gnjavili sa ostavinskim postupkom ). Dogovor između vlasnice stana i moje obitelji bio je da se do daljnjega stvari ne diraju - u stanu nitko ne živi - nego da mi javi kad bude željela isprazniti stan. U stanu su i štedne knjižice, kartice. Kada sam ipak željela uzeti neke stvari, rekla mi je da su njezina djece čistila i bacila neke stvari - pretpostavljam da im je dala ključ ( uz to, imaju prijavljeno prebivalište tami, iako sudske pozive tamo nisu primili ( vratili su se), nego žive na drugoj adresi ( od rođenja, i za to postoji hrpa svjedoka ). Kada nisam s nikim od njih uspjela stupiti u kontakt, i kada mi je pri tom zadnjem telefonskom razgovoru rečeno da njena djeca čiste stan i bacaju stvari, pokrenula sam ostavinski postupak. Zatražila sam popis imovine u stanu za koji je javna bilježnica rekla da ona nema ovlasti učiniti; ali u drugom ostavinskom postupku za drugog pokojnika koji je pod istim okolnostima živio u tom stanu koji vodi sutkinja, jer je naknadno pronađena imovina, sutkinja je donijela rješenje kojim se vlasnici stana nalaže da omogući obavljanje tog popisa ( ulazak, prolazak, kretanje stanom ); Članak 241. (1) Javni billježnici kao sudski povjerenici provode radnje i donose odluke u ostavinskom postupku sukladno odluci suda o povjeravanju i odredbama ovoga Zakona.Članak 242. Članak 242 (1) Javni bilježnik povjerene mu radnje u nasljednim stvarima provodi u skladu s odredbama ovoga Zakona po kojima sud provodi taj postupak. Ovlasti i dužnosti javnog bilježnika Članak 244. (1) Kao povjerenik suda u ostavinskom postupku javni bilježnik na temelju odluke suda o povjeravanju provodi radnje i donosi odluke propisane ovim Zakonom. Kad pročitam ove članke, i na temelju toga što je sutkinja donijela rješenje, čudno mi je da javni bilježnik ne može učiniti isto? Sad se vraćam na zastaru: jedan od nasljednika dao je izjavu da prihvaća svoj dio nasljedstva, ali da mi osporava pravo na ostavinu jer je po članku 138. Zakona o nasljeđivanju nastupila zastara. ( ima tu još svašta, da me je zvala da dođem po stvari alil se ja nisam odazivala - imam svjedoke koji mogu svjedočiti da sam ja pokušavala stupiti u kontakt s vlasnicom stana, ali se nije odazivala; te da je ona radi dotrajalosti stvari ostavinu odvezla na otpad; postoje svjedoci koji će potvrditi kako su stvari bile izuzetno dobro očuvane; osim toga, ona nije vlasnik stana, niti ne živi u njemu, a vlsanica stana - za sad- još nije rekla, u ovom slučaju će to biti laž - da se ja nisam odazvala; uz to, kad ju je to toliko mučilo, zašto nije ona pokrenula ostavinsku? Nego je navodno sve bacila. ) Koliko ja vidim da piše u Zakonu: Zastara prava zahtijevati ostavinu Članak 138. (1) Pravo zahtijevati ostavinu kao nasljednik ostavitelja prema poštenom posjedniku koji također tvrdi da na nju ima pravo kao nasljednik zastarijeva za godinu dana od kada je nasljednik saznao za svoje pravo i za posjednika ostavine, a najkasnije za deset godina računajući za zakonskog nasljednika od smrti ostaviteljeve, a za oporučnog nasljednika od proglašenja oporuke. zastara u ovom slučaju - jer sam ja zakonski nasljednik - nastupa nakon 10 godina. Jesam li u pravu? Članak 2. (1) Sve su fizičke osobe pod istim pretpostavkama ravnopravne u nasljeđivanju. Članak 4. (1) Umrlu fizičku osobu (ostavitelja) nasljeđuje onaj koji je njezinom smrću stekao nasljedno pravo (nasljednik). (2) Svaka je osoba sposobna naslijediti ako zakonom nije što drugo određeno. (3) Nasljedno se pravo stječe po odredbama ovoga Zakona, a na temelju oporuke ili na temelju zakona. NASLJEĐIVANJE NA TEMELJU ZAKONA Zakonski nasljednici Članak 8. (1) Na temelju zakona ostavitelja nasljeđuju svi njegovi potomci, njegova posvojčad i njihovi potomci, njegov bračni drug, njegovi roditelji, njegovi posvojitelji, njegova braća i sestre i njihovi potomci, njegovi djedovi i bake i njihovi potomci, i njegovi ostali predci.

2 brata i sestra živjeli su ( kao udovci ) skupa. Stanarska prava svojih stanova mijenjali su za jedan veliki. Dogovor je bio da, kad zadnji od njih umre, nasljednici koji budu živi međusobno podjele kako se dogovore. Krajem '90-tih stan je vlasnik( dogovorili su se na koga će glasilo stanarsko pravo, te je taj kasnije otkupio stan ) poklonio darovnim ugovorom bratu koji je nije živio s njima ( bio je u braku i imao djecu ). Kad je taj brat umro, stan je temeljem rješenja o nasljeđivanju naslijedila njegova žena ( dakle, šogorica obih koji žive u stanu ). Cijelo to vrijeme ona prva 2 brata i sestra žive u tom stanu. Zatim oni umru, jedan po jedan, tokom par godina. Sve njihove stvari – dokumenti, namještaj, pokretnine ... štedne knjižice, sve, u tom je stanu. U toku su ostavinski postupci za ovo troje pokojnika. Kako je stan vlasništvo njihove šogorice, javna bilježnica je odbila preuzeti moj zahtjev za popis imovine tvrdeći kako ona ne može naložiti nekome da nekog pusti u stan da bi se izvršio taj popis imovine, te da se popis imovine ( tj. zapravo tri popisa imovine, jer je troje pokojnih živjelo skupa a svaki od njih je sa sobom donio svoje stvari pri započinjanju zajedničkog života ) može obaviti samo na način da se pokrene sudska tužba protiv moje ujne za to. U svom zahtjevu sam obrazložila način na koji je šogorica došla do stana, te navela usmeni dogovor pokojnika s ostatkom obitelji kako ćemo se dogovoriti kad oni umru kaj će koja od nas uzeti.Osim toga, u darovni ugovor nikako nisu mogle ući stvari dvoje pokojnika koji nisu bili vlasnici – mogle su biti samo stvari onoga koji je bio službeni vlasnik stana; priložila sam zemljišnoknjižni izvadak iz kojeg je vidljivo na koji način je stan prelazio u čije vlasništvo; zanima me, što sada trebam učiniti da bi se napravili popisi te imovine u tom stanu? Javni bilježnik kaže da ne postoje dokazi da su oni tamo živjeli ( ???! MUP? kućni savjet? svjedoci? ), jer stan već dugo nije njihov. Ja u to naprosto ne mogu vjerovati ... Pretpostavljam da negdje na MUP-u moraju postojati podaci kako se je tko od njih doselio u taj stan, čiji je bio. Pitam se i da li igdje možda mogu postojati podaci o tome kako su stanovi pokojnika mijenjani za ovaj zadnji. Svi dokumenti – ali baš svi – pa tako i o zamjeni tog stana, nalaze se u tom stanu. Uz to, šogorica je svojoj djeci i snahama/zetovima dala ključeve stana, i oni navodno taj stan uređuju; zadnji put kad sam razgovarala s njom., i tražila je dolumente rekla mi je da ničega nema, i da oni bacaju stvari. Od tada, a to je više od godinu dana, ne mogu stupiti u kontakt s njima, jer se ne odazivaju na moje pozive. Što da učinim? Novo ročište ( ostali nasljednici se ne odazivaju na ročišta ) je već idući tjedan. Uopće ne znam što sad s tim popisom imovine! Mora li javni bilježnik zaprimiti moj zahtjev pa ga i službeno odbiti s obrazloženjem : da li ću se – ako to neće -s njim oko toga natezati i morati se žaliti sudu? Ili moram ponovo zahtjev predati Sudu ( ali oni ga ionako šalju javnom bilježniku ... koji ga je odbio izvršiti ) A iduća ročišta, za ostale pokojnike, dolaze uskoro. U Zakonu o nsaljeđivanju sam pročitala što piše o popisu itd.; ali što u slučaju kad se imovina pokojnika nalazi u stanu u kojem su oni živjeli 30 godina ( i prvih 20 godina je jedan od njih imao stanarsko pravo - do otkupa, a onda je bio vlasništvo do darivanja ) a više nije njihovo vlasništvo? Ne znam da li u darovnom ugovoru postoji ikakva klauzula kojom se određuje da oni mogu do smrti živjeti u tom stanu. Tražila sam da se radi dokazivanja na ročište zove šogorica koja je sadašnji vlasnik te da donese taj ugovor na uvid, te se izjasni o tvrdnjam da su štedne knjižice u stanu ( pa nisu dobile noge i same otišle, kad nitko drugi nema ključ od stana, a u stan nije provaljeno ). Javni bilježnik kaže da to ne može, nego da pokrenem tužbu protiv nje.Napominjem kako ona nije ništa odbila, ali niti je dostupna . Ne javlja se na telefonske pozive. Meni je apusrdno da ju čekam negdje iza flanjke, i lovim po cesti. Ne želim se upuštati u takve stvari; želim da sve bude čisto i jasno i kulturno, a ne da se natežemo po cesti. Također sam postavila zahtjev da sud/javni bilježnik pribavi podatke o tom u ojim bankama pokojnici imaju račune, i na koji način su primali mirovine; jer je nakon njihove smrti došla mirovina za mejsec u kojem su umrli! a nemam pojma da li je uopće dignuta ( sve je u stanu ...) Hvala!

Hvala na odgovoru; kako nema Bog zna čega ( osim grobova ) u ostavini, činilo mi se besmislenim troškom uzimati odvjetnika samo za to da bude prisutan na ročištu. A pitala sam to zato što je javna bilježnica u ostavinskom postupku iza djeda ( ovaj mj ) rekla da svi dobivamo iste dijelove - pa sad čekam to rješenje na koje ću se žaliti : po njenom, unuke naslijeđuju jednake dijelove, a ne svaka dio koje bi naši roditelji naslijedili da su živi. Ipak jesam na koncu pitala odvjetnika; koji mi je rekao da se i iza djeda i iza ujaka/strica primjenjuje načelo reprezentacije; baš ovo što ste i Vi rekli. ( Nisam imala strpljenja, jer se ostavinsko ročište približava ). Hvala!

Ostavinu čine pokretnine i grobovi. Jedini živi nasljednici su nećaci/nećakinje. Da li se ostavina dijeli na broj dijelova koliko nas ima( tj. svakom sada živom nasljedniku isti dio ), ili nasljeđujemo po svojim roditeljima ( tj.dio koji bi naš roditelj naslijedio da je živ )?