lissica

"Čudo" u Puli: sudac Čohilj plaća odštetu Bruno Čohilj, bivši predsjednik Općinskog suda u Puli, prvi je sudac koji je u izvansudskom postupku prihvatio platiti odštetni zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku. U drugom slučaju u kojem sudac odbija plaćanje vodi se spor između njega i države. Dosad je odštetne zahtjeve plaćala država, no sada se situacija mijenja i država traži očitovanje suca i predsjednika suda te od njih zahtijeva povrat, doznaje Lider. To znači da se od suca traži da plati ono što je država platila onomu tko je tražio zaštitu prava na suđenje u razumnom roku. Izvor: Slobodna Dalmacija

Zabrana može jedino ako ste išli ovrhom na nekretninu, ako je u pitanju parnični spor, može zamo zabilježba spora i sve to pri podnošenju tužbe, tj. prijedloga za ovrhu. Ove privremene mjere se određuju bez održavanja ročišta i nije uvjet da je dotični primio tužbu.

Bez obzira po kojoj je osnovi oduzeta imovima (čl. 2 do 4. Zakona na o naknadi imovine...) vraća se onome kome je oduzeta, znači u čijem je vlasništvu bila u trenutku oduzimanja, odnodno daje se naknada ako nema naturalne restitucije.

Kao što rekoh: bez namjere da se nastavi polemika, samo odgovor na postavljeno pitanje! Hvala na održavanju topica1

Nikakve. Možete jedino čekati donošenje novog plana ili prenamjenu postojećeg, s napomenom da na to nemate nikakva utjecaja. Prostorni planovi se donose da traje, a ne da se mijenjaju kako kome padne napamet, uostalom propisano je da se prostorni plan može mijenjati, dopunjavati i sl. samo dva puta, pa donositelji prost.planova (jedinice lok. samouprave) su vrlo pažljivi u tome. Općina u svakom slučaju može pokrenuti postupkal izvlaštenja ukoliko se ne dogovorite.

Bez namjere da nastavim prethodnu polemiku, imam pitanje: ZTD propisuje da član kada istupa iz društva ima pravo na nadokandu tržišne vrijednosti njegovog poslovnog udjela u vrijeme istupanja, jer se ne može članu vratiti ono što je on uplatio kao temeljni ulog. U ZTD također piše da ako je ulog člana bio u stvarima ili pravima, član ima pravo da mu se uloženo vrati. Znači li to da ako sam ja u društvo (d..) kao temeljni kapital unijela stvari (nekretnina), te tijekom trajanja tog društva gradnjom uvećavala svoj poslovni udjel, imam pravo uzeti te stvari. Ili mogu samo dobiti vrijednost polsovnog udjela? Tražila sam sud. praksu, ali nisam uspjela naći. Hvala

Kao prvo u zemljišniku provjerite tko je uknjižen na zmelju na kojoj vam se nalazi kuća, moguće je da nije općinska zemlja, već vlasništvo poduzeća. U svakom slučaju imate pravnu osnovu za utvrđenje vlaništva na zemljištu putem parnice (potvrdu komiteta) uz napomenu da ukoliko je zemljište bilo društveno nećete se moći pozivati na dosjelost, odnosno u vašem slučaju stjecanje prava vlasništva građenjem. S obzirom da je kuća izgrađena prije 45 godina postoji pravna pretpostavka (Zakon o građenju, a i sada prema novom Zakonu o prostronom uređenju i gradnji) da sve građevine koje su izgrađene prije veljače 1968. godine imaju urednu građevinksu dokumentaciju. Da biste ishodili upis kuće, morate prethodno riješiti vlasničke odnose na zemljištu na kojem je izgrađena kuća, pa vam toplo preporučujem odvjetnika za sve to.

Temeljem članka 53. st. 1. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (Narodne novine broj 25/03) vlasnik prijamnika je dužan plaćati pristojbu, što znači da je obveznika plaćanja RTV pristojbe vlasnik TV prijamnika. Neka ovrhovoditelj/tužitelj podnese dokaz kojim bi potkrijepio svoju tvrdnju da ste vlasnik televizijskog prijamnika i samim tim obveznik plaćanja pristojbe. S obzirom da ste ga putem inkasatora odjavili, a pod uvjetom da se uplate odnose na vrijeme nakon odjave televizora, sud bi trebao uvažiti vaše prigovore.

Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (NN 92/96, 33/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 65/01, 118/01 i 80/02) čl. 13. i 14.

fact = činjenica, pa tako faktična vlast znači stvarna vlast. Npr. lopov ima faktičnu vlast na ukradenoj stvari, premda nema pravo posjedovati tu istu stvar. Da, to bi značilo za nekretninu, ako netko godinama sadi kupus, onda on ima faktičnu vlast na toj nekretnini.

Kao prvo evo propisa za Vaše pitanje Pravilnik o određivanu zahvata u prostoru za koj se ne izdaje lokacijska dozvola (NN 76/04): "Članak 6. Izvod iz prostornog plana nije upravni akt. Članak 7. Izvod iz prostornog plana izdan na temelju Pravilnika o određivanju zahvata u prostoru za koje se ne izdaje lokacijska dozvola (»Narodne novine«, broj 98/99) važi do izmjene i dopune odnosno stavljanja izvan snage prostornog plana iz kojeg je izdan. Izvod iz prostornog plana, koji nije detaljni plan uređenja, za obiteljsku kuću izdan na temelju Pravilnika iz stavka 1. ovoga Pravilnika važi do izmjene i dopune odnosno stavljanja izvan snage prostornog plana iz kojeg je izdan, ako je do stupanja na snagu ovoga Pravilnika podnesen zahtjev za izdavanje građe­vinske dozvole. Sto se tice građ. dozvole, Vaš najveći problem je što nemate riješeno pitanje vlasništva na parceli. Zbog preopterećenja predmetima, a i zbog popunjavanja statistike, vrlo je moguće da Vas iz ureda za prostorno (gdje ste predali zahtjev za građ.doz.) pozovu da u roku koji oni odrede podnesete dokaz o pravu vlasništva, odnosno o pravu građenja, pa ako to ne učinite, onda Vam mogu odbiti zahtjev za izdavanje građ. dozvole. S obzirom da 1.10.2007. g. stupa na snagu novi Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07) evo: "VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Započeti postupci i izdane dozvole Članak 325. (1) Postupci započeti po odredbama Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.) i Zakona o gradnji (»Narodne novine«, br. 175/03. i 100/04.) do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama tih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka postupak izrade i donošenja prostornog plana i/ili njegovih izmjena i dopuna, u kojemu do stupanja na snagu ovoga Zakona nije objavljena javna rasprava ili je od završetka javne rasprave prošlo više od devet mjeseci dovršit će se prema odredbama ovoga Zakona. (3) Stavak 2. ovoga članka ne odnosi se na postupak izrade i donošenja generalnog urbanističkog plana. (4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka postupak izdavanja lokacijske dozvole za građenje zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m na zemljištu na kojemu je izgrađena takva građevina bez građevinske dozvole odnosno drugoga odgovarajućeg akta, započet po odredbama Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.) dovršit će se po odredbama ovoga Zakona kojima se uređuje izdavanje rješenja o izvedenom stanju. (5) U postupku izdavanja uporabne dozvole pokrenutom nakon stupanja na snagu ovoga Zakona za građevinu izgrađenu po propisima koji su važili prije stupanja na snagu ovoga Zakona, utvrđuje se je li građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom i propisima koji su važili u vrijeme kad je izdana građevinska dozvola za tu građevinu."

Ne viči! Cijene nisu propisane, da jesu morao bi se mijenajti propis, a kruh ne bi poskupio. Ja npr. ne bih plaćala 10 kn/kg krumpira.

Provjeriti tko je vlasnik ostatka, pa ishodovati od njih clausulu intabulandi npr. darovni ugovor. Ukoliko nisu darežljivi možete: 1. dići tužbu radi utvrđenja vlasništva na cijeloj nekretnini 2. platiti uknjiženim vlasnicima tj. kupiti od njih ostatak. Procijenite što Vam je jeftinije odvjetnik ili bilježnik.

Zastara za čistoću, odvodnju, vodu, struju je 3 godine, dok za kom. naknadu i nak. za uređenje voda je 3 godine. Ono što mi je tu čudno jeste da sve to dobijate na jednu uplatnicu, bez obzira što je specificirano. Kom. nakandu i nak. za uređenje voda može naplaćivati samo jedinica lok. samouprave uključujući obračun kamate i ovrhu, isključivo je zakonom tako određeno, a primjenjuje se Opći porezni zakon. Što se tiče kamata, one zastarijevaju kada zastari osnovno potraživanje.

Nisam voditelj postupka za povrat imovine, ali znam ponešto. Tko je uknjižen kao vlasnik potpuno je nebitno, za Vas je možda bolje što je to RH jer što se tiče povrata to ide ovako: u pravilu se vraća oduzeta imovina, a ako se ne može vratiti (npr. postalo je osnovno sredstvo nekog poduzeća, privedeno je nekoj određenoj namjeri i sl.) onda vlasnik mora prijašnjem vlasniku isplatiti sadašnju tržišnu vrijednost oduzete nekretnine.

Čl. 362. st. 3 ZV-a lijepo kaže da su vlasništvo RH sve stvari iz društvenog vlasništva na području RH u pogledu kojih nije utvrđeno u čijem su vlasništvu ili nije upisan nositelj prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja. Ali postoje još dva zakona: Zakon o poljopivrednom zemljištu iz 1991. g. kojim je određeno da svo poljprivredno zemljište u društvenom vlasništvu a koje se nalazi izvan građevinske zone postaje vlasništvo RH. Zakon je stupio na snagu 24. srpnja 1991.g. Zakon o šumama, 16. listopada 1990.g., pak kaže šume koje se nalaze u šumskogospodarskoj osnovi su u vlasništvu RH. Pa kada se uzme svo troje u obzir, ovako to izgleda u praksi: Ako nitko nije upisan kao ovlaštenik na društveno vlasništvo, najčešće tada u ZK piše općenaodna imovina, onda općina na čijem se području nalazi nekretnina prvo treba pribaviti potvrdu o namjeni nekretnine na dan 24. srpnja 1991.g. od nadležnog ureda za prostorno uređenje u pogledu toga je li se ta nekretnina nalazila u građ. području ili izvan njega. (naravno ako se radi o polj. zemljištu). Ako je u zk upisana šuma, onda od nadležne Šumarije tražiti podatak je li se ta nekretnina na dan 16.10.1990. nalazila u šum.gosp. osnovi. Ako je nek. u građ. području i ako nije šuma, onda je nekretnina u vlasništvu općine, ali se vlasništvo ne može upisati prijedlogom, već je potrebno pokrenuti parnicu za utvrđenje vlasništva. Tužitelj je općina, a tuženik je RH, pa se prije pokretanja spora u skladu sa ZPP-om mora obratiti nadležnom ODO-u s prijedlogom za mirno rješenje spora i čekati ili njihov odgovor ili 3 mjeseca. Oni na ovakav prijedlog ne mogu odgovoriti pozitivno, jer ne mogu izdati tabularnu ispravu s obzirom da nisu zemlj.knjiž nosioci prava vlasništva, što znači tužbu u svakom slučaju. Inače, uz prijedlog za mirno rješenje spora, odnosno tužbu, trebalo bi priložiti ili sporazum o raspodjeli imovine... ili odluku arbitražne komisije vlade o raspodjeli imovine..., kojima se novonastale jedinice lok. samouprave rješile pitanje prava vlasništva, obveza i sl.

Lokacijska ni građevinska ne trebaju ako ćete sagraditi nešto što bi se moglo smatrati ostavom za alat i strojeve koji su potrebni radi obrađivanja polj. zemljišta. Situacija je različita u odnosu na zemljište u građ., odnosno van građ. zone, ali u savkom slučaju trebate nekakvo odobrenje od nadležnog ureda za prostorno uređenje. BTW, Zakon o prostornom uređenju se izmijenio, odnosno donesen je totalno novi zakon koji je u sebi sjedinio prostorno uređenje i građenje i koji stupa na snagu 01.10.2007. Izašao je u NN 76/07 i evo jedan citat: " Članak 104. Lokacijska dozvola izdaje se za sve građevine osim za zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m, zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m i jednostavne građevine i radove iz članka 209. stavka 5. ovoga Zakona." Miša u ruku i sretno!

Brisanje društvenog vlasništva se postuže prijedlogob za brisanje dr. vl., a taj prijedlog može podnijeti onaj na kojem je upisano pravo korištenja, upravljanja i sl. Znači uz društveno vlasništvo trebalo bi biti naveden i korisnik predmentne nekretnine. Što se tiče prodaje javnog puta, pretpostavljam da je u ZK upisan javni put, javno dobro i sl., onda Poglavrstvo općine (kao organ koji upravlja nekretninama u vlasništvu općine) treba donijeti odluku o promjeni režima, na način da će utvrditi da ta nekretnina ne predstvalja više javno dobro ili da se isključuje iz javnog dobra te temljm takve odluke zatraži se od nadležnog ZK suda promjenu upisa. O ovom bi se dalo pisati na kilometre, jer ipak nije ujednačena kako sudska tako ni upravnopravna praksa. Ako možete nabaviti knjigu "Nekretnine" iz 2006.g. u izdanju Novog informatora, moglo bi vam pomoći, jer uz pravna tumačenja ima i konkretne primjere iz prakse (prijedloge, tužbe, žalbe, odluke). Uglavnom, nakon isključenja nekretnine iz javnog dobra, provede se javni natječaj i potom zaključi ugovor.

Do stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, 1.9.1980.g., primjenjivao se OGZ prema kojemu za stjecanje prava vlasništva nije bio obvezan pisani ugovor, što znači da je stjecatelj nekretnine mogao steći vlasništvo nad istom i ishodovati uknjižbu ako je u parničnom postupku dokazao da je postojao sporazum o prijenosu vlasništva i da je taj sporazum, ugovor, izvršen, znači svjedoci su dokazi, ali i to sto je starica već živjela tu kada ste kupili kuću. Nasljednici ove starice, makoliko bili daljnji, daljina im ne umanjuje pravo, imaju pravo na taj dio u posjedu starice, naravno, ukoliko dokažu pravni osnov stjecanja.

Ništa se ne daruje! Činjenica da je prostornim planom predviđena prometnica vas ograničava, jer nećete moći dobiti lokacijsku dozvolu i zapravo ne možete ništa s tim zemljištem osim prodati ga gradu, ne darovati. Ukoliko grad počne nešto raditi bez da vas išta pitaju, slobodno možete podići tužbu za zaštitu vlasništva. Grad može tu izgraditi prometnicu tek kada s vama i ostalima riješi imovinsko-pravne odnose, a to može na način da otkupi od vas zemljište ili izvlaštenjem. U slučaju izvlaštenja prvo su vam dužni ponuditi nekretninu u zamjenu, iste vrijednosti naravno, ako je imaju na raspolaganje, a ako ne , za izvlašteno zemljište se isplaćuje novac i to u vrijednosti koju procijeni ovlašteni sudski vještak. Zapriječiti put sugrađanima je ipak predrastičan korak, a i na to imate pravo, ako ste od takve volje.

Kao što sam prije navela, morate dokazati pravni interes radi uvida u te dokumente. Katastarski prerisi su javni i savtko moze bez dokazivanja pravnog inetersa zatraziti preris za bilo koju česticu. Međutim, uvid u predmet upravnog postupka, a rješenje kojim se nešte mijenja u pogledu nekretnina u katsatarskim operatima jeste upravno rješenje, morate dokazati pravni interes. Dakle, da biste se uvjerili je li netko nešto radio s vašom česticom, prvo zatražite popis promjena za vašu nekretninu tzv. povjesni izvadak u katastru (tu ne trebate dokazivati pravni interes ukoliko ste upisani u katastru, ako niste upisani niti u zemljišne knjige, onda morate nekim dokumentom dokazati da polažete vlasnička prava na nekretninu za koju tražite podatke), naravno sve to pisanim putem i po potrebi dokumentirano. Pri predaji zahtjeva napravite kopiju istog za sebe na koju će vam u prijamnoj kancelariji staviti štambilj s datumom zaprimanja zahtjeva. Najbolje je sve osobno obaviti, i pri tome se interesirati kada možete doći po zatraženi izvadak. Na žalost, možda ćete morati dolaziti više puta, ali ga oni moraju vama dati ili odbiti uz obrazloženje. Ukoliko na tom izvatku bude bilo promjena, onda tražite uvid u spis pod brojem pod kojim je promjena izvršena (za to vam više ne treba dokazivati pravni interes), postupak je isti kao za pov. izvadak.

Što vam znači uplanio? Jeste li mislili ucrtao kuću u katastarsku podlogu? To se može napraviti samo uz potvrdu ureda za prostorno uređenje, a po novom zakonu o državnoj izmjeri, ako neko ucrta objekt bez valjane građevinske dokumentacije, katastar o tome obaviještava građ. inspekciju. Granice kats. čestica ne mogu se tek tako mijenjati, postoji postupak utvrđivanja međa, ali se za taj postupak obavještavaju svi međaši i moraju biti pozvani za očevid koji se obavzeno radi. Ako vam je išta sumnjivo, u katastru zatražite uvid u elaborat o parcelaciji, pri tome morate dokazati pravni interes, pa bi bilo dobro ako imate kakav stari kat. preris i zatražite da vam objasne temeljem čega je vaš susjed upisao sve te promjene, a vas nisu o tome niti obavijestili, a kamoli uključili u postupak.

Vašu žalbu neka piše odvjetnica, a što se tiče presude, možda je, a možda nije čudna, sve ovisi kako je glasio tužbeni zahtjev.

Do 1986. se računa vrijeme za dosjelost, te ako su se do tada ispunili uvjeti za stjecanje vlasništva dosjelošću, onda je posjednik u trenutku proteka vremena potrebnog za dosjelost stekao vlasništvo. Međutim, kako kažete da je prije u ZK bilo upisano privatno vlasništvo, te da je istom vlasniku vraćeno to vlasništvo, pretpostavljam da su upis i izbris tog društvenog vl. bili u obliku pečata, onda vam niti ne treba dosjelost. Osim ako niste rekli još kakve podatke...

U pravilu samo potpisujem zapisnike ne čitajući ih, sve dok nisam naletjela na dagtilografkinju koja po svojem nahođenju piše zapisnik, u kojem nema ni toči ni zareza, a datumi su bili totalno pogrešni. Od tada kod tog suca uvijek dajem pisana očitovanja te prvo procitam zapisnik, pa onda potpisujem. To što će netko zakasniti na marendu, tko mu je kriv, jer,naravno, rekla sam razlog takvog postupanja, međutim, daktilograf i dalje radi.