Jump to content

navay

Korisnik
  • Broj objava

    20
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

O navay

  • Rang
    Novak

Nedavni posjetitelji profila

Prikaz nedavnih posjetitelja je isključen i nije prikazan drugim korisnicima.

  1. Kuća je obiteljska koju su su počeli graditi otac i majka nakon vjenčanja. Nakon smrti oca nije provedena ostavniška rasprava, zbog tog što kuća nije bila legalizirana. Nekoliko godina prije smrti otac je pokrenuo parnicu za utvrđivanje vlasništva zemljišta jer ni ono nije bilo na njemu, odnosno koristila ga je njegova obitelj zadnjih 60godina, ali pošto su se prije radile zamjene zemljišta i svašta nešto, a to ne bi se provelo na sudu ispadalo je da zemljište ima 30-ak vlasnika koji su većina umrli prije 50godina. Uglavnom za života se parnica nije riješila, nego se riješila nakon njegove smrti i kao vlasnici smo upisani u jednakim djelovima ja, majka i brat. Znači zemljište nije parcelizirano nego je u vlasništvu nas troje u jednakim postotcima. Što se tiče kuće, ona je sad legalizirana. Sastoji se od 2 kata i nestambenog potkrovlja kojemu se može pristupiti kroz maleni otvor sa drugog kata. Znači potkrovlje je nestambeno i nije ga moguće preoblikovati u stambeno. Krovište je u lošem stanju i trebao bi zamjenu. Na drugom katu je stan od 100m2 gdje živim ja sa majkom. U donjem dijelu se nalazi stan od 60m2 u kojem živi brat. Stan je bio ne izrađen, te ga je on izradio, napravio pregradne zidove i razmještaj koji je htio te u fino obradio zidove i namjestio stan. Radove su izvodili stričevi, kumovi, rođaci i ja kao pomoćni radnik, tako da je stvarni trošak bio samo trošak materijala, a svi ostali su više manje radili besplatno, osim električara i jednog zidara kojem je isplaćeno 10000kn. Koliko je novca potrošeno za namještaj, kuhinju, laminate itd. neznam. Također u donjem djelu se nalazi prostorija koja je služila kao mehaničarska radiona 40m2, gdje je otac radio. Nakon očeve smrti u toj radioni je ostalo sigurno 100 000kn vrijednost što alata, što djelova. Nakon očeve smrti brat je nastavio raditi u toj mehaničarskoj radioni(na crno) i sve te djelove je kroz određeni period ugradio u automobile i uredno naplatio, a zaradu od djelova je zadržao za sebe. Uz kuću se također nalazi 5 pomoćnih objekata, svaki po 10m2. Što se tiče mog ulaganja, gore u stan gdje živim s majkom sam: 1.promjenio sve zatvore i grilje + ugradnja klupica i obrada 30000kn 2. prelakirao parkete u sobama 3000kn 3. renovirao mali wc 2000kn 4.promjenio tendu, slavine, dio rasvjete 3500kn 5.promjenio sve kućanske aparate 18000kn 6. ugradio klimu 11000kn 7. u sobu koju ja koristim kupio komplet sobu sa svim pripadajućim 16000kn 8. promjenio sve karniše 1800kn 9. kupio stolice i kut 7000kn 10. održavam stan Ja i majka koristimo stan na drugom katu 100m2 i 2 pomoćna objekta. Brat koristi stan u prizemlji 60m2 i garažu(mehaničku radionu) koja je isto zamišljena kao stan od 40m2 te 3 pomoćna objekta. Također brat koristi 70% dvorišta, ali unatoč tome smatra da je izvršena nepravda te se stalno verbalno sukobljava sa nama iako koristi više od pola kuće i pola zemljišta. Sad smo ja i majka odlučili da riješimo pitanje vlasništva, jer nas jednostavno želi izopćiti iz svega, te čak tvrdi da majci ništa ne pripada, te je učestalo vrijeđa. Mislim da je najbolje pokrenuti sudski postupak radi ustvrđivanja vlasništva. Što možemo očekivati, te koliko traje sudski proces? Znači želim točno definirati kome što od kuće pripada, te također i zemljište da se točno podjeli, što je čije. Hvala na odgovorima
  2. Zaposleni smo za stalno ja i supruga i htjeli bi otvoriti obrt koji će raditi 3 mjeseca godišnje. Ukupni primitci bi bili oko 15000 kn. Bavili bi se čišćenjem apartmana i stavili bi kao dodatnu djelatnost trgovina na malo, mada ćemo se samo baviti čišćenjem. Sad me zanima što nam je najpovoljnija opcija. Otvoriti sezonski paušalni obrt, jdoo, obrt ili? Trebamo li biti prijavljeni i ja i supruga ili je dovoljno da prijava ide na jedno. Koliki bi bili godišnji troškovi i da li je uopće isplativo otvarati nešto na tako malu zaradu?
  3. Namjeravam otvoriti opg, ali imam problem žto ne posjedujem zemlju. Opg bih otvorio na punčevu zemlju koju i koristim. sad me zanima. 1.Hoće li biti problem kod zakupa jer je zemlja čista na katastru, ali ne i na sudu? Za otvaranje opg dovoljna je potvrda sa katastra, da li je isto i za zakup? 2. Znam da je uveden porez za zakup zemljišta, čak i u slučaju kad se stavi da se daje bez naknade. E sad kad bih otvorio opg na ženu, odnosno kćer od vlasnika zemlje da li se onda plaća porez, jer ona ima i nasljedno pravo, ali je problem što je prijavljena na drugoj adresi?
  4. pusti logiku, mene zanima kako se pravno tumači ne logički. Može li se pravno gledati da se pod odgovarajuća struka podrazumjeva da je potrebna samo vss bez obzira na smjer?
  5. na natječaju za posao br1 uvjet je visoka škola tehničke ili druge odgovarajuće struke na natječaju br2 uvjet je visoka škola ekonomske, turističke ili druge odgovarajuće struke. Što podrazumjeva druga odgovarajuća struka? Mogu li ja sa ekonomskim fakultetom konkurirati na oba natječaja?
  6. Zaposlen sam na neodređeno. Koncept firme je takav da ljeti radim prekovremeni, a zimi sam na slobodnim danima, tako da budem slobodan 3 mjeseca zimi, za što primam plaću, ali umanjenu. Postoji li mogućnost da za vrijeme ta 3 mjeseca radim u inozemstvu (u Irskoj), legalno, bez da prekidam radni odnos u Hrvatskoj.
  7. Ne, rezultati natječaja nisu objavljeni na web stranici.
  8. Prijavio sam se na natječaj za zapošljavanje koji je objavila jedna javna ustanova. Natječaj je bio završen 10.02.2016. Razgovor za posao je obavljen 20.02.2016. One osobe koje su primljene potpisale su ugovor i započele su sa radom 23-25.03.2016. Ostali koji nisu primljeni na posao, još nisu obavješteni o tome da nisu primljeni. Koji je zakonski rok u kojem javna ustanova mora obavjestiti kandidate koji nisu primljeni, te da li je zakonito to što su neki kandidati potpisali ugovor o radu, a da ostali nisu dobili odbijenicu, tako da je isključeno pravo na žalbu (barem mislim) ? Te što mogu napraviti sa pravne strane?
  9. Zemljište nije od privatne osobe, nego je u vlasništvu grada. Da je od privatne osobe lako bi se dogovorili.
  10. Zainteresiran sam za kupovinu gradskog građevinskog zemljista, koje graniči sa mojom nekretninom. Zemljiste je na neatraktivnoj lokaciji, površine 1100m2, ali je oblika pravokutnog trokuta. Sa jedne strane po cijeloj dužini je seoski put, sa druge strane po cijeloj dužini prolazi cjevovod vode koji opskrbljuje selo. Sa treće strane po cijeloj dužini je moj posjed. Prema nekim informacijama, načuo sam da kod gradnje neke građevine, minimalna udaljenost od puta, međe i gradskog cjevovoda mora biti 5metara. Prema tome to zemljiste postaje gotovo neupotrebljivo za gradnju. Postoji li mogućnost, da zbog navedenog razloga uspijem dobiti povlaštenu cijenu, pa da mi se zemljište proda kao poljoprivredno. Namjeravam ga koristiti kao poljoprivredno, na jednom dijelu bih napravio voćnjak, a na drugom vrt.
  11. Što ako do dogovora ne uspije doći? Kako onda ide podjela, tko nas onda dijeli? nitko od nas ne bi htio da ima 1/6 ili 4/6, pa da se opet nezna sto je čije, nego bi htjeli da znamo što je od jednog brata, sto od drugog i sto od majke. znači nebi htjeli primjer imati 1/6 cijele kuće, nego recimo 30kvadrata u prizemlju koje su moje i s kojima mogu raditi što hoću.
  12. Prema tome ostavinska za naknadno pronađenu imovinu je neizbježna. Moze li se na ostavinskoj odmah provesti i etaziranje. Tipa djeci pripada po stan u prizemlju, a majci cijeli kat i dodatno pomoćni objekti, ili se to radi nakon ostavniske rasprave.
  13. Kuća je napravljena ugrubo još nije bio niti stavljen krov kad su se roditelji, tad momak i cura, zaručili. Kad je kuća bila uređena tek toliko da se može živjeti u njoj, oni su se vjenčali i počeli živjeti u toj kući. živjeli su i uređivali tu kuću slijedećih 25 godina dok nije došlo do smrti oca. Na ostavniskoj raspravi nismo niti spominjali kuću jer je bila nelegalna. Sad kad je doslo da treba legalizirati kuću, mi smo predali papire i pri kraju smo sa legalizacijom. Odlucili smo da kuću odmah nakon legalizacije etažiramo i podjelimo. Kuća je na 2 kata, s tim da se donji kat dijeli na 2 ravnomjerna dijela, a gornji kat je u cjelini. Krov je nizak i nije stambeni te mu se može pristupiti kroz mali otvor 1x1m. Pored kuće su 3manja pomoćna objekta, te kotlovnica koja je vezana za kuću. u kući žive majka, te dvoje djece koji imaju svoju obitelj. Kako se sad djeli nekretnina. samo između djece? ravnopravno na 3 dijela? Majka ima pola, a ostala polovica se dijeli među djecom? majka ima 50% koje joj pripadaju jer je sudjelovala u izgradnji kuće, a ostalih 50% se dijeli između svih troje. Molim pomoć. vjerojatno se nećemo moci podjeliti nego cemi trebati pomoc sudskog vjestaka, pa bi volio znati sto mogu ocekivati. hvala unaprijed
×
×
  • Napravi novi...