Matrix

Iz rješenja o nasljeđivanju će biti vidno čega se nasljednik/dužnik odrekao.

Odnosno,pravni osnov u svom zahtjevu on netraži u odredbama čl.164 i 165 ZV,glede čega je bitno da istaknete prigovor zastare tražbine.

Predlaže se sudu saslušanje određenog svjedoka.

Koriste pravomoćne presude(sudsku praksu)kao dokaze u vašem postupku,a ostalo vam je Borbena objasnila.

Tako je Željac,uz korekciju nasljednog reda

Troškovi će nastati iz razloga što je skela postavljena prije li nego što je pribavljena suglasnost.

Na koji način da mu pomognete? Sama činjenica postojanja spora za kojeg nema mirnog rješenja upućuje na parnicu po tužbi koju stranka podnosi nadležnom sudu,no jasno vam je da morate imati osnov da bi se upustili u sudski postupak.

Iz opisane situacije nema,obzirom da je moguć spor sa neizvjesnim ishodom.

U konkretnoj situaciji treba biti krajnje oprezan i utvrditi temeljem čega je dotična osoba upisana u katastru,ovo iz razloga što postoji mogućnost da je predmetna nekretnina več valjano otuđena od strane vlasnika ili njegov pravnog prednika,što bi proizvelo dvostruko otuđenje nekretnine. Iz Zakona o vlasništvu i dr.stvarnim pravima

Naravno da može,pravo na takav vid tužbe nije ograničeno nikakvim rokom,niti pravomoćna odluka po pitanju trenutne parnice u odnosu na vlasničku tužbu ima pravni učinak presuđene stvari.

Jel proveden postupak proglašenja nestale osobe umrlom. Za početak inicirajte ostavinski postupak iza umrle bake. Ista stvar i sa pradjedom,no u ovom slučaju je potrebno dva nestala sina proglasiti umrlim(rješenje),ili pak ako oni nemaju potomaka možete jednostavno u ostavinskom postupku navoditi pravni slijed nasljeđivanja od umrlog pradjeda do vas,ali da pri tome izbjegnete spominjaje nestalih,odnosno navesti isključivo njegovog umrlog sina(vašeg djeda),pa umrlu baku i njihovu djecu,tako da po ovom redosljedu Vi izravno nasljedite pradjeda.

Što bi bilo novo u tom ugovoru Vjerovanja sam da vam je to bilo poznato,odnosno da ste im dopustili.

Po kojem osnovu je njegovo,što tvrdi? Ako ste ga smetali u posjedu,velika je vjerovatnoća da će uspjeti u sporu po pitanju zaštite posjeda,no to nikako samo po sebi ne znači da je on kako tvrdi vlasnik. Više ovdje.

Na cijelu okučnicu,na što upućuje sljedeće;

Ne,ne,komentar u smislu da "pjene","kukaju"itd je bio u sljedećem U što smo se svi uvjerili na forumu....... "Molim pomoć,.....hoće da mi plijene stvari.......neznam tko je pokrenuo postupak ali sam prije 6,7 ili 8 godina ostao/la dužan.....jel to u zastari....traže i kamate.....što sad itd,itd

Nevidim onda razloga zbog čega dotična iz citata i osobe slične njoj "pjene"kad se stave u postupak ovrhe,obzirom na tvrdnju kako su sigurni da se dug neće naplatiti.

Ona to može,nemože je u toj nakani nitko spriječiti,no druga je stvar da li će onaj tko je oporučnim raspolaganjem povrijeđen u svom pravu ,nakon njene smrti isticati takvu činjenicu. Neovisno da li je takvom punomoći obuhvaćeno ovlaštenje za pravno raspolaganje nekretninama,treba imati u vidu da je oporuka razredba posljednje volje u jednom od tri oblika određenim odredbama čl.30-31 Zakona o nasljeđivanju.

Takav ugovor uopće nije uvjetovan obiteljskom vezom,odnosno se može sklopiti sa osobom koja nema nikakve rodbinske veze sa primateljem uzdržavanja.

Ako vam već roditelji daruju nekretninu,upišite isključivo sebe kao vlasnika. Uvijek možete sa suprugom sklopiti pravni posao usmjeren na to da stekne pravo vlasništva nakon vaše smrti. P.S.uz dužno poštovanje,malo mi izgleda nezahvalno sa vaše strane u odnosu na roditelje,tj.idete na to da vam prepišu imovinu,a vi več razmišljate kako da ih onemogućite u njihovim pravima,no to je do vas.

Koja ovlaštenja se daju u punomoći po pitanju konkretne imovine. Neznam kako baka misli oporučno raspolagati tuđom imovinom. Jesul živa bakina djeca Njezina volja.

Sukladno odredbama čl.215 Zakona o nasljeđivanju,ostavinski postupak se neće provoditi,dok vi svoja prava možete tražiti putem suda. Javni bilježnik se bespotrebno poziva na ugovor o dož.uzdržavanju,obzirom da umrla nije raspolagala takvim vidom ugovora već darovanjem,o čemu je više rečeno u prošlom odgovoru.

Neovisno od citiranog,u konkretnom slučaju treba biti krajnje oprezan sa zahtjevom za povrat uloženog,na što upućuje sudska praksa; SENTENCA ODLUKE " Kad bračni drug zahtijeva vraćanje sredstava uloženih u stan drugog bračnog druga, radi poboljšanja uvjeta stanovanja, treba uzeti u obzir da se bračni drug koji je ulagao i sam koristio rezultatima svojih ulaganja" IZ OBRAZLOŽENJA “Pogrešan je pravni pristup nižestupanjskih sudova da je tuženica ulagala u stan za drugoga, jer je i ona stanovala u tome stanu i za vraćanje onoga što je tuženica u stan svog pokojnog supruga uložila treba postojati osnova ili u zakonu ili u ugovoru, a ako nje nema, nema ni obveze vraćanja. Osim toga valja imati na umu da bi se o zahtjevu za naknadu ulaganja učinjenih u stan pokojnog supruga tuženice moralo odlučivati tako da bi došli u obzir samo izdaci ako nisu obuhvaćeni koristima koje je sama tuženica imala korištenjem te stvari. Po ocjeni ovog revizijskog suda imajući u vidu utvrđenje sudova da je tužena izvršila izvjesna ulaganja u stan svog pok. supruga u kojem je stanovala, ne dolazi u primjenu odredba čl. 38. st. 3. i 4. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, jer je tuženica, što nije sporno, imala troškove ulaganja u stan svog pok. supruga, radi poboljšanja uvjeta stanovanja, odnosno korištenja stana na bolji način. Dakle, po mišljenju ovog revizijskog suda tužena je korištenjem predmetnog stana u bračnoj zajednici s pok. suprugom i sama koristila rezultat vlastitog ulaganja u stan svog pok. supruga. Proizlazi da je pogrešan pravni pristup nižestupanjskih sudova da je tužena izvršila ulaganja u stan za drugoga, jer je i ona stanovala u tome stanu i za vraćanje onoga što je tužena u stan svog pok. supruga uložila treba postojati osnova ili u zakonu ili u ugovoru, a ako nje nema, nema ni obveze plaćanja" (Vs RH, Rev. 3547/94, od 29. 1. 1998. – Izbor odluka 1/1998 – 41/79)

Nije sporno da zahtjev za povrat uloženog kao obvezno-pravni zahtjev zastarijeva u općem zastarnom roku,međutim je sporno od kad teče zastarni rok obzirom na odredbe čl.235 ZOO,glede čega sam mišljenja da u konkretnom slučaju tijek zastare uopće nije ni otpoćeo.

U konkretnom slučaju se provodi ostavinski postupak iza umrle majke (a ne njenog supruga) koja je za života besplatno raspolagala imovinom,na način da je konkretnu imovinu darovala suprugu,pa činjenica da je suprug istu imovinu otuđio ugovorom o doživotnom uzdržavanju neumanjuje činjenicu da je on bio darovan od strane ostaviteljice,slijedom čega bi se isti dar imao ubrojati za izračun povrijeđenog nužnog dijela,a kako je dar otuđen pravnim poslom to je jasno da se nasljedniku povrijeđenom u svom pravu na nužni dio nemože dodijeliti dio konkretne nekretnine,več protuvrijednost osnovom odredaba čl.70 st.5 ZN

Porez,na što?